Reflesaun kona-ba Pás ho jenosídiu iha Ruanda hanesan ezemplu

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Díli, loron 11 fulan-abril tinan 2016

Reflesaun kona-ba Pás ho jenosídiu iha Ruanda hanesan ezemplu

Kinta-feira, loron 7 fulan-abríl, hanesan Loron Internasionál Reflesaun nian kona-ba Jenosídiu iha Ruanda. Ohin, loron 11 fulan-abríl, Sekretáriu-Jerál ONU nian partisipa iha serimónia fúnebre ida iha ne’ebé mak marka mós prezensa husi sobrevivente sira, iha Novaiorke, hodi hanoin hikas fali ema hamutuk rihun 800.000 resin ne’ebé mak ema oho iha nasaun Áfrika  nian ne’e iha tinan 1994 no atu hafoun fali kompromisu husi Konvensaun kona-ba Jenosídiu, tinan 1948, no “atu impede aktu dezumanu hanesan ne’e, labele akontese tan iha fatin seluk iha mundu ne’e”.

Reflesaun ida kona-ba kazu ne’e, iha Timor-Leste, fó hanoin fali ita-nia esperiénsia ne’ebé maka ladi’ak iha tinan 24 liubá nia laran kona-ba konflitu no violénsia, ne’ebé maka halo ita kompriende di’ak valór aas liu hotu husi pás no importánsia husi moris ida ne’ebé dignu.

Esperiénsia ne’e marka ona prioridade sira husi ita-nia intervensaun iha observasaun internasionál.

Timor-Leste sai mós hanesan defensór ba inkluzaun husi Meta 16 iha Objetivu sira ba Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) sira, define ona iha tinan 2015, ne’ebé deklara katak sai hanesan obrigasaun Estadu sira nian, iha tinan 15 oin-mai, “promove sosiedade pasífika no inkluziva sira ba dezenvolvimentu sustentável, fó asesu ne’ebé hanesan ba justisa ba ema hotu-hotu no harii instituisaun sira ne’ebé efikáz, responsável no inkluziva iha nível hotu-hotu”. Objetivu dahuluk husi ninia objetivu 12 ne’ebé relevante mak “hamenus duni, forma violénsia nian hotu-hotu, taxa mortalidade nian sira ne’ebé iha relasasaun ho ida ne’e, iha nivel globál”.  Timor-Leste daudaun ne’e nu’udar membru ba grupu husi nasaun hirak ne’ebé serbisu atubele realiza objetivu ne’e iha mundu tomak.

Portavós Governu Konstitusionál VI nian, Ministru Estadu Agio Pereira, haktuir katak “nasaun barak, inklui ita-nia nasaun, liu tiha ona husi loron nakukun sira, tanba ne’e ita konxiente ho esperiénsia Ruanda nian, ne’ebé ita hanoin hikas fali iha serimónia ohin loron nian. Iha Timor-Leste, povu hatudu loron-loron katak, ho firmeza, toleránsia no laran-luak, ita bele serbisu hamutuk no harii sosiedade ida ne’ebé moris ho dame no digna”

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=14980