Governo reage aos impactos do "El Niño"

Ministro de Estado e da Presidência do Conselho de Ministros e

 Porta-voz Oficial do Governo de Timor-Leste

Díli, 7 de abril de 2016

Governu reaje hasoru impaktu husi “El Niño”

Governu daudaun ne’e halo hela monitorizasaun ba impaktu husi fenómenu klimátiku ne’ebé koñesidu ho naran “El Niño” iha períodu tinan 2015-2016 nian iha Timor-Leste no  halo hela preparasaun hirak ne’ebé presiza hodi tulun família sira ne’ebé ho risku boot liu. Konsellu Ministrus hetan ona informasaun kona-ba situasaun atuál ne’e husi Autoridada Nasionál ba Protesaun Sivíl nian husi Ministériu Interiór no debate ona pasu hirak ne’ebé atu halo hodi hasoru alterasaun meteorolójika síklika ne’e.

Hahú kedas neneik iha fulan neen liubá, El Niño provoka udan mai tarde iha tinan ida ne’e, hodi kauza udan-been menus, nune’e afeta ba plantasaun sira no kreximentu ai-han sira ne’ebé kuda iha to’os, rendimentu família sira nian no halo bee menus. Ninia impaktu la hanesan husi munisípiu ida ba munisípiu seluk, iha ne’ebé komunidade sira ne’ebé hela besik tasi-ibun maka sofre maka’as liu, ne’ebé tenke kuda rai tarde uitoan ka kuda ai-han alternativa sira seluk, no ninia rezultadu uitoan de’t ka la iha liu. Iha zona foho nian sira, barak liu maka, maske udan mai atraza, nivel udan-been nian mai hanesan baibain no ai-han sira iha to’os moris ho di’ak.

Aprezenta ona ba Konsellu Ministru, estudu komparativu sira entre dadus istóriku udan-been (pluviozidade) nian ne’ebé rekolla iha tinan hirak liubá no udan-been ikus-ikus ne’e, ne’ebé rekolla husi Estasaun Agro-Meteorlójika sira husi parte nasaun nian hotu-hotu. Estasaun sira Betanu, Lospalus, Pante Makasar, Same no Vikeke nian rejista katak udan-been iha períodu tinan ida ne’e nian la to’o tan sorin balu husi “valór normál sira”.

Hatán ba impaktu El Niño nian, Governu tau ona zona priodade lima, ne’ebé provavelmente sei presiza apoiu emerjénsia hodi garante seguransa ai-han [asesu ba ai-han ne’ebé natón no ho kualidade ne’ebé adekuada] iha fulan hirak tuirmai, no identifika ona armazén Estadu nian sira ne’ebé tenke prepara ai-han hodi fahe ba komunidade sira ne’ebé afedatu.

Modelu klimátiku sira agora hatudu katak iha fulan hirak oinmai El Niño tuun dadaun ona, ho posibilidade atu fila-fali ba padraun normál durante trimestre daruak tinan 2016 nian. Governu hala’o hela knaar atu harii kondisaun sira ba rezisténsia komunidade rurál nian ba tempu naruk, liuhusi apoiu ba prátika di’ak agríkola nian no liuhusi prestasaun servisu.

Ministru Estadu Agio Pereira, portavós Governu Konstitusionál VI nian, haktuir katak “impaktu sira husi El Niño iha tinan 2015/2016 agora sai klaru liután ona iha ita nia rain no rejiaun hotu iha Pasífiku no Índiku. Governu hatene katak sei presiza fó asisténsia iha área sira ne’ebé sofre maka’as liu no atua hela atubele garante katak asisténsia ne’e asesivel no adekuada ba komunidade sira nia presiza. Ministériu sira ne’ebé sei tau matan liu ba ida ne’e maka Ministériu Interiór no Ministériu Solidariedade Sosiál, ne’ebé agora daudaun halo prepativu ne’ebé presiza no kontiua halo monitorizasaun didi’ak ba kondisoesn klimátika sira no ninia konsekuénsia sira iha nasaun laran tomak. REMATA

   Ba leten