Timor-Leste lansa Planu Mestre Bee no Sanemanetu

Timor-Leste ofisialmente lansa Planu Mestre sira ba Bee no Saneamentu munisípiu haat nian hanesan Baukau, Lospalos, Vikeke no Manufahi. Eventu ne’e hala’o iha Dili, iha loron 22 fulan-marsu 2016 iha selebaraun loron mundiál bee-moos nian

Vise-Ministru Obras Públikas, Transporte no Komunikasaun, Januário Pereira, iha nia diskursu, hateten katak planu mestre dezenvolvimentu estratéjiku ne’e sei la’o to’o tinan 2030, atu bele atinje meta iha ne’ebé populasaun sira hetan ona asesu ba bee moos no  saneamentu.

Iha Joint Monitoring Program [Programa Monitorizasaun Konjunta] 2015, ne’ebé avalia meta no objetivu dezenvolvimentu, Timor-Leste la atinje kompromisu kona-ba bee no saneamentu. Kazu espesífiku ba abastesimentu bee nian, tuir objetivu nasionál mak atu garante 75% hosi populasaun asesu ba bee ne’ebé adekuadu.IMG 6509 300x200 Timor Leste lansa Planu Mestre Bee no Sanemanetu

“Diferensa entre planu ho buat ne’ebé atinjidu ladún bo’ot. Ita bele dehan katak iha progresu di’ak dezde 1999 to’o 2015, husi 53% ba 72% ” Vise-ministru deklara.

Januário rekoñese katak “bainhira tempu bailoro, bee kuaze la iha. Tanba ne’e, presiza buka oinsá sentraliza esforsu hotu atu populasaun sira bele hetan asesu ba bee-moos liuhusi investimentu ba infraestrutura foun, manutensaun no rekrutamentu adekuada ba rekursu umanu.”

“Ministériu Obras Públikas investe ona ba estrada no eletrisidade. Iha, dékada ida-ne’e, komesa husi Governu Konstitusional VI, presiza reflete ho seriedade ba situasaun kona-ba abastesimentu bee, define liuhusi estratéjia implementasaun ne’ebé loos no sustentavel,” nia dehan tan.

Vise-Ministru mós agradese tanba tinan ida-ne’e, ba dala uluk aloka osan ba fundu infraestrutura ba programa ba priorizasaun ba reaabilitasaun no sei lori dokumentu lejizlativu tolu hanesan polítika nasionál abastesimentu bee, polítika nasionál jestaun rekursu ídriku no Dekretu Lei jestaun rekursu ídriku.

“Ne’e pasu fundamentál ne’ebé komesa haforsa investimentu ba setór bee nian. Ita kontinua servisu hamutuk nafatin ho ita-nia parseiru sira, atu abastese bee-moos iha área rurál no urbana,” nia dehan tan.

Agora dadaun Governu, harii hela infraestrutura bee iha Munisípiu Manatutu no Rejiaun Espesiál OeKusi no sei prepara liña estratéjika abastesimentu bee ba munisípiu sira seluk, inklui Dili.

IMG 6498 300x200 Timor Leste lansa Planu Mestre Bee no Sanemanetu“Presiza atu tau atensaun ba prezervasaun rekursu ídriku husikedas bee-matan sira. Sei avalia rekursu hirak ne’ebé iha no bele mós fó ona opsaun kona-ba falta bee moos ba kapitál Dili. Presiza mós atu sosializa no implementa polítika no lei sira-ne’ebé aprova tiha ona, hodi garante ita-nia liña koordenasaun setorál no integradu ho Ministériu sira seluk.” Vise Ministru dehan.

Nune’e, “presiza diskute hamutuk ho parseiru sira hanesan kooperasaun husi Japaun JICA, Kooperasaun husi Austrália DEFAT, Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (sigla iha lian Inglés ADB), ne’ebé fó ona apoiu ba Timor-Leste dezde 1999 to’o ohin loron, kona-ba sa’ida mak seidauk apropriadu ba servisu bee no saneamentu nian.

Nasoins Unidas deside loron mundiál bee nian iha loron 22 fulan-marsu tinan 1993 ho objetivu atu fó hanoin ba sidadaun tomak iha mundu kona-ba importánsia no valór bee nian ba moris loro-loron. Tinan ne’e, Timor-leste selebra ho tema, “Bee hosi komunidade ba komunidade”.  

Diretór-Jerál Água no Saneamentu, João Jerónimo, hodi Diresaun tomak iha Água no Saneamentu iha Ministériu Obras Públikas Transportes no Komunikasaun nia naran, agradese ba Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB) ba apoiu no kolaborasaun tomak neébé iha.

Partisipa mós iha selebrasaun ne’e, Prezidente Komisaun E Parlamentu Nasionál, Pedro Mártires, no mós deputadu Francisco Branco, reprezentante hosi Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB), Diretór Nasionál sira, Xefe Departamentu sira, Asesór Nasionál no Internasionál sira, Administradór hosi Munisípiu haat no konvidadu sira seluk.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=14945