Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 22 fulan-marsu tinan 2016

Prezidénsia Konsellu Ministrus

VI Governu Konstitusionál

..............................................................................................................................

Díli, loron 22 fulan-marsu tinan 2016

Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 22 fulan-marsu tinan 2016

Konsellu Ministrus hala’o sorumutuk iha tersa-feira ne’e, loron 22 fulan-marsu tinan 2016, iha Palásiu Governu, iha Dili no aprova ona:

1. Dekretu-Lei kona-ba Operasaun Petrolífera Offshore sira

Artigu 31.u husi Lei n.u 13/2015, ne’ebé aprova ona regra sira ba atividade petrolífera sira, fó podér ba Governu hodi publika Dekretu-Lei ne’e, atu nune’e bele garante atratividade no kompetividade husi investimentu iha peskiza no produsaun rekursu petrolífera nian sira iha país ne’e. Ho aprovasaun Dekretu-Lei ne’e nian, hein katak bele hasees husi poluisaun, halo monitorizasaun, supervizaun no inspesaun ida ne’ebé efetivu husi operasaun petrolífera sira no kontribui atubele alkansa objetivu  no prioridade jerál sira husi dezenvolvimentu Timor-Leste nian.

2. Dekretu-Lei kona-ba Regulamentu Lisensiamentu Enerjia Elétrika no Tarifa sira

Setór eletrisidade nian kontribui maka’as ba promosaun kreximentu ekonomia país nian no ba dezenvolvimentu ninia estrutura sosiál. Governu maka tenke tau kondisaun sira kona-ba asesu ba númeru utilizadór ida ne’ebé aumenta ba beibeik nune’e  bele mós koordena no fó tutela ba-iha setór ne’e. Nune’e, Dekretu-Lei ne’e nia objetivu maka oinsá atu Sitema Nasionál Eletrisidade nian bele sai rezistente nafatin no tuir faze modernizasaun nian.

Konsellu Ministru mós analiza ona:

1. Protokolu Kooperasaun nian entre Ministériu Edukasaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Ministériu Negósiu Estranjeiru Repúblika Portugeza nian

Atu hadi’a kualidade hanorin nian iha Timor-Leste, forma profesór sira no hasa’e kapasidade ba-iha Lia-Portugés hanesan instrumentu hanorin nian, mak asina ona Protokolu Kooperasaun foun ida, ba tinan tolu, liuhusi “ Projeto Formar Mais – Formação Contínua de Professores [Projetu Forma Liután – Formasaun Kontínua ba Profesór sira]”, ne’ebé sei remata iha tinan 2018. Protokolu ida ne’e fó kontinuasaun ba “Projeto de Formação inicial e contínuo de professores – 2012-2014 [Projetu formasaun inisiál no kontínuu ba profesór sira – tinan 2012-2014]” no agora aumenta ona reforsu ba kompeténsia tékniku-sientífika, didátiku-pedagójika sira no linguístiku-komunikativa ba dosente no diretór sira husi eskola Siklu da-3 Ensinu Báziku nian, nune’e mós ho Ensinu Sekundáriu nian.

2. Planu kona-ba Negósiu Timor Gap, EP

Empreza públika timoroan nian ne’e hato’o ona ninia Planu Negósiu nian ba períodu entre tinan 2016 no 2035. Ninia objetivu mak atu promove governasaun di’ak iha setór petrolíferu nian, hodi garante seguransa enerjétika nasionál, dezenvolve kapitál umanu no sira-nia kapasidade no halo melloramentu sira, liuliu iha nia área infraestrutura sira, ho hanoin atuhodi hasa’e dezenvolvimentu ekonomia nian. Konsellu Ministrus deside ona atu harii Komisaun Interministeriál ida hodi analiza viabilidade investimentu husi parte Governu nian, kona-ba operasaun sira (prospesaun no estudu) [halo avaliasaun no estudu ba rai] no investimentu ki’ik sira. Halo parte iha Komisaun ne’e Ministériu Finansas, Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratéjiku no mós Ministériu Petróleu no Rekursu Minerál sira.

   Ba leten