Reflesaun sira kona-ba tinan dahuluk Governu Konstitusionál VI nian

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 15 fulan-fevereiru tinan 2016

Reflesaun sira kona-ba tinan dahuluk Governu Konstitusionál VI nian

 Tersa-feira, loron 16 fulan-fevereiru, sai hanesan aniversáriu dahuluk simu pose Governu Konstitusionál VI nian.

Tinan ida liubá, iha Palásiu Lahane, situadu iha foho lolon ne’ebé bele hateke tun mai Dili, Primeiru-Ministru foun, Dr.Rui Maria de Araújo trasa tiha ona objetivu husi Governu foun nian atu hametin legadu husi nia governante ida uluk: atu implementa Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian no hodi halo nasaun ne’e avansa ba oin. Iha diskursu ne’e nia rohan, hanesan mós iha okaziaun barak seluk, Primeiru-Ministru apela ba ema hotu atu kontribui ba-iha dezenvolvimentu nasaun nian, hodi temi lema“ Um por todos e todos por um” katak, “Ida ba hotu-hotu no hotu-hotu ba ida”.

Liu tiha fulan sanulu-resin-rua hatudu ona rezultadu sira husi Governu ida ne’ebé fó prioridade ba interese nasionál sira no serbisu ho “rigór no transparénsia”.

Husi kedas fulan-fevereiru tinan kotuk, hadi’a ona eskola liu 300 no 218 seluk ne’ebé  sei hala’o hela. Harii ona pré-eskola foun sanulu-resin-rua no pré-eskola atus ne’ebé eziste ona envolve hela iha prosesu rigurozu ida atu hetan akreditasaun. Meza no kadeira liu 75.000 fahe ona ba eskola bázika no sekundária sira ne’ebé espalla iha Timor laran tomak no fahe ona mós fós liu tonelada 2.800 hodi fó apoiu ba Programa Merenda Eskolár.

Implementa ona kurríkulu foun ida ba Ensinu Pré-Eskolár no ba 1.u Síklu  no 2.u Siklu Ensinu Báziku nian, ne’ebé liga ba kultura populár, no foka liu ba-iha dezenvolvimentu kona-ba ema nia-an no iha abordajen aprendizajen nian ne’ebé sentraliza iha labarik sira. Profesór liu 9.000 simu ona formasaun kona-ba konteúdu kurrikulár foun sira ho objetivu atu koloka profesór no alunu sira, iha prosesu aprendizajen kontínua nian ida hodi hetan susesu.

Governu Konstitusionál VI lansa ona Pakote Kompriensivu Kuidadu Saúde Primáriu nian sira no Programa Saúde nian iha Família. Família rihun ba rihun, iha munisípiu hotu-hotu, simu vizita profisionál sira saúde nian iha sira nia-uma hodi halo avaliasaun saúde nian ba membru ida-idak. Kampaña Nasionál Vasinasaun nian hasoru póliu, sarampu no rubéola remata ona iha fulan-jullu, ne’ebé labarik liu porsentu 96, to’o otas 15 mak hetan vasinasaun. Foti ona medida hirak ne’ebé maka’as hodi hamenus konsumu tabaku, inklui Dekretu-Lei foun ne’ebé daudaun ne’e hetan aprovasaun kona-ba Rejime Kontrolu Tabaku nian no formasaun ba profisionál sira ne’ebé atu fó apoiu ba ema sira ne’ebé hakarak hapara fuma.

Sei nafatin iha setór sosiál, asina ona Deklarasaun Maubisi nian, ne’ebé nia objetivu hodi fó oportunidade ne’ebé hanesan ba feto sira, harii ona Liga Amadora Futeból, ho ekipa 21 ne’ebé rejista ona ba kualifikasaun no fó apoiu sosiál ba labarik, adultu, idozu no ema defisiente  sira no família sira ne’ebé presiza tulun. Hahú kedas fulan-fevereiru tinan kotuk, ema liu 54.000 maka hetan benefísiu husi Programa Bolsa-da-Mãe nian.

Iha setór ekonómiku Governu Konstitusionál VI, hala’o serbisu ona tuir nia kompromisu atu kria kondisaun sira ba diversifikasaun ekonómika, hodi kria infraestrutura hirak ne’ebé presiza, estabelese kuadru lejizlativu ida efetivu ba empreza sira, kria kondisaun sira ne’ebé atrai investimentu no promove empreza lokál sira iha setór prioritáriu sira.

Iha setór agrikultura, hahú ona konstrusaun ba sistema boot tolu irrigasaun nian no konklui ona faze daruak sistema irrigasaun nian iha Kovalima, Ainaru no Manufahi. Fahe ona ai-oan sira ne’ebé atu kuda iha rai ektare 432 ba munísipiu sanulu-resin-rua, prodús ona kafé oan hamutuk 600.000 ba-iha sentru viveiru sira, halo ona manutensaun no reabilitasaun ba plantasaun kafé ektare 216 no área totál plantasaun kafé nian  haluan ona ba ektare 55.

Governu ativu nafatin ba-iha hadiʹa kualifikasaun trabalhadór sira nian, hodi investe iha Kapitál Umanu no garante kondisaun diʹak serbisu nian. Feto ho mane atus ba atus maka partisipa ona iha Programa Nasionál Estájiu nian no liuhusi Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu nian, Governu fo ona bolsa estudu liu 2.500 iha área hanesan saúde, enjeñaria, edukasaun, jestaun no administrasaun públika. Fó mós apoiu finanseiru ba ema liu 15.000 iha programa formasaun profesionál téknika no programa sira seluk dezenvolvimentu kualifikasaun espesializada nian sira. Ho hanoin atu haree loloos kondisaun sira serbisu nian no identifika perigu sira iha serbisu fatin, halaʹo tiha ona vizita inspesaun laborál nian besik 2.000.

Ema sira neʹebé fó-sai kresimentu iha dezenvolvimentu setór privadu nian liu 8.400 maka hetan ona sertifikadu lisensiamentu komersiál nian ne’ebé fó-sai ka hafoun hikas fali  no liu 2.800 maka hetan lisensa ba mikro negósiu nian.  Reformulasaun Ajénsia Espesializada Investimentu nian iha Ajénsia Promosaun Investimentu no Esportasaun Timor-Leste, P.I. TradeInvest Timor-Leste, sei sai efikás liu ba-iha promosaun oportunidade empregu, enkorajamentu emprezáriu nasionál sira no aumenta esportasaun sira nian. Estabelesimentu Estrutura Koordenasaun Ekonómika nian promove motivasaun, no kresimentu setór privadu nian.

Implementa tiha ona Programa Turizmu Komunitáriu, ho orsamentu alokadu ba projetu 27 iha munisípiu 5 no projetu 3 iha Zona Espesiál Oekusi Ambenu. Hala’o  ona edisaun ida Tour de Timor no Regata Darwin-Dili nian no Otél Forte, Sentru Kulturál no Patrimoniál Balibó nian loke ona odamatan. Vizita turista kruzeiru Pacific Jewel nian liu 1.500 hetan susesu ida hanesan mós partisipasaun Timor-Leste nian ba-iha Expo Milaun, ne’ebé kontrubui atuhodi promove no hasa’e perfil país nian ba nível internasionál. Nune’e mós akordu izensaun husi vistu ne’ebé asina tiha ona ho Parlamentu Europeu sei dada vizitante sira husi país sira Uniaun Europeia nian no fasilita sidadaun timoroan atubele tama ba-iha país sira europa nian.

Iha  territóriu Timor-Leste nian tomak kontinua hala’o projetu infraestrutura bázika hamutuk 86 iha área oin-oin hanesan enerjia, estrada no ponte sira, bee no saneamentu no edifísiu públiku sira. Planu Mestre Bee no Saneamentu nian halo remata ona iha Same, Baukau, Vikeke no Lospalos. Hahú ona projetu atu hadi’a hikas fali no haluan sistema abastesimentu bee nian ba-iha kapitál Manatutu, ida ne’ebe atinji tiha ona konstrusaun sorin-balu. Harii ona uma préfabrikada sira iha munisípiu tolu no instala ona kontadór eletrisidade nian rihun ba rihun iha país nia laran tomak hodi fasilita asesu ba eletrisidade no bele iha kobransa ida husi nia reseita sira rasik . Hahú ona konstrusaun aeroportu iha Oekusi Ambenu no Sentrál Elétrika Pante Makasár nian ne’ebé iha faze avansada konstrusaun nian. Parseria públiku-privada ba konstrusaun Portu Tibar nian fó ona hakat ida ba oin. Harii no hadi’a ona estrada ku’ak ne’ebé importante, inklui estrada entre Dili no Ainaru no estrada iha nordeste ne’ebé liga Dili ba Maliana. Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál avalia ona projetu infraestrutura nian 58 ho valór totál dollar tokon 395, ne’ebé Estadu konsege hatama ona dolar amerikanu kuaze tokon 61.

Iha fulan-fevereiru tinan2015 Primeiru-Ministru foun Dr. Rui Maria de Araújo, promete ona halo mudansa ba-iha administrasaun públika atuhodi kria “orden burokrátika ida ne’ebé kmaan liu, profisionál liu, téknika liu no ladún politizada” determina ona reforma ne’ebé maka presiza hodi estabelese sistema sira ne’ebé efesiente no efetivu liu ne’ebé bele serbi di’ak povu timoroan iha tempu oin mai.

Mudansa no reforma hirak ne’e barakliu maka hahú ona durante  fulan 12 nia laran. Unidade Planeamentu, Monitorizasaun no Avaliasaun hala’o serbisu ona hodi garante ligasaun ida ne’ebé di’ak entre planeamentu no orsamentasaun. Foin maka dala uluk prosesu orsamentál tinan 2016 nian obriga Ministériu sira atu tau detalle sira kona-ba programa no atividade espesífiku sira, hodi aprezenta ligasaun ida ne’ebé transparente no bele justifika entre programa no atividade ho orsamentu hirak ne’e. Aprova ona Matadalan Reforma Administrasaun Públika nian, estabelese ona Komisaun ba Reforma Fiskál, membru sira Komisaun ba Reforma Lejislativa no Setór Justisa simu ona pose serbisu nian no prodús ona “Matadalan ba Reforma no Fomentu Ekonómiku Timor-Leste 2015-2017 nian”, no agora daudaun atu implementa ona.

Iha tinan dahuluk Governu Konstitusionál VI nian ne’e, “auditoria sosiál” tau ona iha prátika hanesan forma hodi reforsa ba inkluzividade, transparénsia no responsabilizasaun. Konferénsia Nasionál I kona-ba Auditoria Sosiál hala’o ona nune’e mós atividade sira auditoria nian ne’ebé realiza ona iha área edukasaun, saúde, infraestrutura bázika sira no agrikultura.

Durante períodu ne’e, hetan mós susesu seluk hanesan konkluzaun Sensu Nasionál Populasaun no Abitasaun Timor-Leste nian husi tinan 2015, ne’ebé husi rezultadu uluk nian sira ne’ebé publika tiha ona hatudu katak totál populasaun  hamutuk 1.167.242 (tokon ida rihun atus ida neenulu-resin-hitu-atus-rua-haatnulu-resin-rua) abitantes, no koordenasaun eventu sira nian ne’ebé selebra ona tinan 40 Proklamasaun Independénsia nian no “tinan 500 interasaun sivilizasaun rua nian: Timor-Leste ho Portugál no Afirmasaun Identidade Timoroan nian”.

Iha fulan sanulu-resin-rua ikus ne’e, ita asisti mós ba reforsu relasaun internasionál sira nian, rezultadu husi lideransa Prezidénsia Rotativa Komunidade País sira Lia-Portugés nian, partisipasaun plena iha Fórum Rejionál Asosiasaun Nasaun sira Sudeste Aziátiku nian (sigla iha lia-Inglés ASEAN-Association of Southeast Asian Nations) no konkluzaun no asinatura akordu istóriku nian ida ho Santa Sé. Ko’alia kona-ba CPLP, ministru sira husi país  membru-hothotu partisipa ona iha sorumutuk sira nível aas nian ne’ebé hala’o iha Dili. Área idaidak husi interasaun internasionál nian ida ne’e, harii ona relasaun sira ne’ebé fó benefísiu ba sira idaidak, hodi kria oportunidade sira husi interkámbiu ekonómiku no kulturál.

Timor-Leste kaer ona knaar importante ida iha formasaun Objetivu foun sira Dezenvolvimentu Sustentável Nasoins Unidas nian hodi promove inisiativa ba-ninia implementasuan ne’ebé mak lidera husi Primeiru-Ministru. Iha tinan 2016, Dr. Rui Maria de Araújo hala’o nian vizita ofisiál dahuluk ba Repúblika Indonézia nian, hafoin prezidente Joko Widodo hala’o nia vizita mai Timor-Leste, iha fulan-janeiru tinan 2016. Relasaun sira ho Indonézia hahú metin  liuhusi akordu sira husi kooperasaun iha área sira juventude no desportu nian, arkivu sira, klima no jeofízika - prokura no salvamentu, no enerjia - petróleu no rekursu minerál sira. Timor-leste ho Indonézia hahú ona mós negosiasaun sira ne’ebé hala’o tuir direitu internasionál ho objetivu ba limitasaun fronteira marítima sira-nian.

Relasaun sira ho viziñu seluk ne’ebé besik Timor-Leste, Austrália, kontinua forte iha momentu ne’ebé Governu buka atu rezolve diferensa balun no avansa ho hanoin ne’ebé di’ak ba demarkasaun fronteira marítima sira-nian. Governu Konstitusionál VI hatán ona ba dezafiu kestaun ne’e nian bainhira estabelese Konsellu ba Delimitasaun Definitiva Fronteira Marítima sira-nian, hodi reforsa Gabinete Fronteira Marítima sira-nian, no hodi nomeia Señor Kay Rala Xanana Gusmão nu’udar Negosiadór Prinsipál ba fronteira sira ho Indonézia no Austrália, no hodi mantein pozisaun ne’ebé momoos no direta ba nia prioridade hodi establese fronteira marítima sira tuir prinsípiu direitu internasionál nian.

Portavós Governu Konstitusionál VI nian, Ministru Estadu Agio Pereira, hatete katak, “relatu ne’ebé fó sai ne’e nu’udar rezultadu balun ne’ebé hetan ona, ne’e hatudu katak Governu dinámiku ona, hodi serbisu ho rigór no haree liubá  rezultadu sira, atuhodi estabelese senáriu ne’ebé presiza ba ita-nia dezenvolvimetu ekonómiku iha tempu badak no kria kondisaun sira ne’ebé di’ak ba ita-nia sidadaun sira. Kontinua eziste nafatin dezafiu sira no Governu rekoñese katak, dezenvolvimentu importante sira ne’ebé alkansa ona iha tinan ikus nian ne’e nu’udar parte ida ne’ebé ita determina ona hodi bele to’o iha ami-nia mandatu finál. Iha tempu ne’ebé ita komemora ona konkluzaun tinan dahuluk Governu nian, ita hahii ba sidadaun hotu-hotu nia esforsu ba interese nasionál no ba nia serbisu iha ekipa ne’ebé ho objetivu ba dezenvolvimentu ita-nia pátria nian. Iha fulan sanulu-resin-rua tuir mai, Governu enfrenta ho firmeza no determinasaun atubele kontinua hetan rezultadu sira ne’ebé di’ak liu ba povu Timor-Leste.” REMATA

  

       FAKTU  NO NÚMERU SIRA

      Tinan ida ba Governu Konstitusionál da-VI

SETÓR SOSIÁL 

  • Ami harii   pré-eskola foun sira 12 ( ho sala aula nian 28), hadi’a eskola bázika sira 303 ( ho sala aula nian 909), eskola sekundária 4 (ho sala aula nian 24) no oras ne’e daudaun ami iha ona faze atu remata prosesu akreditasaun ba pré-eskola sira ne’ebé mak iha hela, ne’ebé maka rejista ona hamutuk  kandidatura 360.
  • Ami kontinua hadi’a mós eskola bázika sira 204 ( ho sala aula nian 612) no eskola sekundária 14 (ho sala aula nian 78),
  • Ami Fahe  unidade meza no kadeira sira rihun 75.730  ba eskola bázika no sekundária sira 620 iha territóriu laran tomak, hodi fó benefísiu ba alunu sira rihun 75.730
  • Ami hala’o formasaun  ba profesór sira Pré-Eskolar nian, nain 897 no  profesór sira 1o no 2o Siklu Ensinu Báziku nian kona-ba konteúdu kurrikular foun sira, molok atu hahú kada períudu hanorin nian; profesór sira nain 1.771 husi  3o  Siklu Ensinu Báziku kona-ba konteúdu kurrikular sira  ba 90 anu; Profesór sira Ensinu Sekundáriu Jerál nian, nain 1.585 kona-ba konteúdu kurikular sira ba 12o  anu; Profesór sira husi Ensinu Sekundáriu Tékniku Vokasional nain 226 tuir kona-ba konteúdu kurrikular sira husi 10o anu.
  • Ami lansa ona Pakote Kompriensivu Kuidadu Saúde Primáriu nian no Programa Saúde ba-iha família.
  • Ami hala’o vizita uma-ba-uma sira hamutuk 2.270, ne’ebé mak atende husi família sira nain  3.354, hodi benefisia ba membru família sira nain 16.321.
  • Ami hala’o Kampaña Nasionál Vasinasaun nian hasoru póliu,  hodi kobre labarik sira nain 501,394 (ho persentajen 95,9), no hasoru sarampu no rubéola, ne’ebé kobre labarik no joven sira ho idade to’o tinan 15 hamutuk 484.850 (ho persentajen 96.65).
  • Ami hamenus taxa mortalidade ba inan sira, hahú husi tinan 1990, lu persentajen 75.
  • Ami haríi Liga Amadora Futeból, ne’ebé rejista ona ekipa 21 ba kualifikasaun no ami aprova ona Polítika Nasionál Juventude nian.
  • Ami asina Deklarasaun Maubisse nian ho objetivu atu fó ba feto  oportunidade hanesan iha área edukasaun no formasaun profisionál, asesu ba merkadu traballu no moris sosiál no polítika.
  • Ami hato’o proposta ida kona-ba lei Rejime Jerál Seguransa Sosiál nian (Sistema kontributivu).
  • Ami presta apoiu sosiál ba labarik ki’ik nain 374 iha situasaun rizku no vítima abuzu nian, ami selu idozu sira nain 87.670 no invalidu sira nain 7.414, bolsa estudu ba mártire sira nia oan hamutuk 207 no fó benefícsiu ba ema nain 54.990 ( Mane 48.982 no Feto 6.008) ho bolsa Inan nian.

SETÓR EKONÓMIKU

  • Ami hala’o vizita sira inspesaun traballu nian hamutuk 1.502, no iha area promosaun ba hadi’a kondisaun traballu nian, prevensaun rizku profisionál sira nian, kolokasaun empregu no protesaun ba dezempregu  no seguransa sosiál no protesaun sosiál, ne’ebé kobre traballadór sira nain 18.680.
  • Ami fó estájiu 292 (mane 169 no feto nain 123) liuhsi Programa Nasionál Estájiu nian iha área sira: Otelaria no Turizmu, Automobilístiku, Kanalizasaun, Karpintaria, Pedreiru, Eletrisidade, Soldadura, Informátika, Administrasaun no Finansas.
  • Ami halo ezekusaun ba projetu fíziku 16 (hadi’a hikas fali Estrada rural sira, turizmu komunitáriu, ponte no konstrusaun valeta no barreira sira) iha munisípiu 9, projetu maundeobra intensivu 46 ((Estrada foun iha área rurál sira) iha munisípiu sanulu-resin-ida no iha ZEESM iha Oe-Cusse Ambeno, inklui ema sira ne’ebé hetan benefísiu nain 5.852, ba-iha programa empregu rural, no ami aprova no selu ona ba proposta 116, ne’ebé korresponde ba ema sira ne’ebé hetan benefísiu nain 922 ( mane 653 no feto 339) ina programa  autoempregu nian.
  • Ami produz semente batar oioin Sele nian tonelada 23,2.
  • Ami fó formasaun ba agrikultór sira nain 75 iha Munisípiu Manatuto no agrikultór sira nain 75 iha Munisípiu Liquiça ami fó formasaun kona-ba Prátika Di’ak sira Agrikultura nian.
  • Ami halo remata faze daruak irrigasaun Oebaba (Covalima) no Raibere (Ainaro) no Carau-Ulun  (Manufahi) nian sira, ami hahú ona harii sistema irrigasaun Tono nian iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oe-Cusse Ambeno ( nia progresu maka ho persentajen 45), Larísula iha Postu Administrativu Baguia, Munisípiu Baucau (nia progresu ho persentajen 28), ami lansa ona fatuk dahuluk ba projetu irrigasaun Bulutu iha Postu Administrativu Laleia, Munisípiu Manatuto ne’ebé konta tiha ona progresu ida ho persentajen 52,4.
  • Ami fahe ai-oan moris rihun 270.000 atuhodi ba kuda iha Munisípiu sira 12 iha área hamutuk hotu ektare 432.
  • Ami produz kafé kikoan rihun 600.000 iha sentru viveiru kafé nian, ami halo manutensaun no hadi’a hikas fali kafé iha ektare 216 no dezenvolve plantasaun sira kafé nian hamutuk  ektare 55.
  • Ami fahe ona foos tonelada 2.817(rihun rua atus ualu sanulu-resin-hitu) hodi apoia programa merenda Eskolar (ME) nian no foos karón 1.190 (rihun ida atus ida sianulu) hodi apoia ho karáter umanitáriu.
  • Ami fó-sai ona sertifikadu lisensiamentu komersiál nian hamutuk 573 (atus lima hitunulu-resin-tolu) ba-iha rejiaun 4 (Rejiaun I: 136 (atus ida tolunulu-resin-neen), (Rejiaun II:154 (atus ida limanulu-resin-haat), Rejiaun III: 102 (atus ida resin rua), Rejiaun IV: 181 (atus ida ualunulu-resin-ida), sertifikadu lisensiamentu komersiál hamutuk 1.942 (rihun ida atus sia haatnulu-resin-rua) ba empreza foun sira, liuhosi  SERVE  sigla husi lia-portugués (Serviço de Registo e Verificação Empresarial), ami hafoun fali sertifikadu lisensiamentu komersiál hamutuk 5.886 (rihun lima atus ualu ualunulu-resin-neen)  no fó-sai lisensa 2.861(rihun rua atus ualu neennulu-resin-ida) ba mikro negósiu ka ENIN.
  • Ami fó apoiu finanseiru ba mikro-negósiu 173 (atus ida hitunulu-resin-tolu), grupu/empreza sira industria nian 188 (atus ida ualunulu-resin-ualu), kooperativa 24 (ruanulu-resin-haat), federasaun kooperativa 4(haat) no mikro no empreza ki’ik sira 222 (atus rua ruanulu-resin-rua).
  • Ami lansa ona projetu prosesamentu lisu nian iha Tibar, ne’ebé sei kria postu serbisu  kuaze 300 (atus tolu) entre sistema  hili nian, serbisu kaer ho liman, halo selesaun no prosesa lisu, ne’ebé produz enerjia ba sentrál elétrika ida ho kapasidade MW (Mega Wot) 25.
  • Ami implementa ona Progama Turizmu Komunitáriu nian liuhosi orsamentu ne’ebé fó ba projetu 27(ruanulu-resin-hitu) mai- hosi Munisípiu 5 (lima) (Baucau, Manatuto, Aileu, Liquiça no Maliana) no projetu 3 (tolu) ba zona Oe-Kusi Ambenu; ami realiza Tour Timor no Regata Darwin no ami marka prezensa ho pavillaun ida ba-iha Expo Milaun nian.

 

SETÓR ENFRAESTRUTURA SIRA

  • Ami fó kontinuidade ba Projetu Infraestrutura Bázika sira 86 (ualunulu-resin-neen) iha área Enerjia Eléktrika, Estrada no Ponte sira, Bee no Saneamentu, Edifísiu Píbliku sira, Finansas, Edukasaun, Seguransa no Defeza no Agrikultura, ho fimansiamentu ida ho totál $ tokon 40 (haatnulu) liuhosi Fundu Infraestrutura sira. Projetu sira ne’e, inklui  munisípiu 12 (sanulu-resin-rua) no Rejiaun Espesiál Oe-kusi Ambenu.
  • Ami lansa ona fatuk dahuluk husi projetu reabilitasaun no espansaun ba sistema abastesimentu bee  nian iha kapitál Munisípiu Manatutu nian no sei fornese bee-moos durante  orás 24 (ruanulu-resin-haat) iha loron ida, ba Suku sira: Sau, Ailili, Aiteas Maabat. Obra konstrusaun ne’e atinji tiha ona persentajen 50.
  • Ami avalia ona proposta 58 (limanulu-resin-ualu) husi projetu infraestrutura nian, ho valór hamutuk tokon  $395 M,  liuhosi Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN) nian. Tuir verifikasaun, kustu totál ba proposta sira ne’e tuun ona kuaze  tokon $330 M  ne’ebé reprezenta poupansa ida ba Estadu besik  tokon $ 61 M
  • Ami halo  ona inspensaun no aprovasaun ba pagamentu sira ne’ebé relasiona ho projetu 57 (limanulu-resin-hitu) iha munisípiu 12 (sanulu-resin-rua) no iha Rejiaun Espesiál Oe-kusi Ambenu. Projetu hirak ne’e inklui estrada no ponte sira, edifísiu sira, irrigasaun, portu, aeroportu no protesaun hasoru bee-sa’e.
  • Ami asina ona kontratu 310 (atus tulu sanulu) atuhodi halo reabilitasaun ba patrimóniu komunitáriu setór Edukasaun nian iha munisípiu 12 (sanulu-resin-rua).
  • Ami harii ona abitasaun préfabrikada 130 (atus ida tolunulu) iha munisípiu sira Viqueque, Liquiça, no Dili, hanesan kompromisu husi parte Governu nian relasiona ho inisíativa sira dezenvolvimentu  ODM ,sigla –lia-portugués (Objetivo de Desenvolvimento  do Milénio) Suku sira nian
  • Ami hetan no fornese ona karteira rihun 100 (rihun atus ida ) ba eskola públika sira.
  • Ami regula tarifa elétrika sira, ami fahe  unidade kontadór eletrisidade pré-pagu hamutuk 2000 (rihun rua) ba-iha Oe-Kusi Ambenu ne’ebé instala ona unidade rihun ida atus sia ruanulu resin-rua(1922). Ami fahe kontadór pré-pagu 16.500 (rihun sanulu resin-neen atus lima) ba-iha munisípiu 10 (sanulu). Reseita sira iha tinan 2015 atinje ona montante Dólar Amerikanu $ 22,581,010 iha munisípiu 12 (sanulu resin-rua) no Dólar Amerikanu  $ 84.500 iha Oe-Kusi Ambenu.
  • Ami kontinua ho prosesu konsesaun Portu Tibar nian, liuhosi aprovasaun Dekretu-Lei kona-ba Rejime Jurídiku Parseria Públiku Privada ba Portu Tibar, ne’ebé estabelese kuadru jurídiku liu-liu atu bele aplika ba Portu Tibar, hodi fó kompeténsia ba Governu atuhodi  negosia no asina kontratu ho parseiru privadu, atuhodi dezenvolve konsesaun, finansiamentu, ezekusaun, esplorasaun, no jestaun ba portu foun bee kle’an nian.
  • Ami lansa  fatuk dahuluk Aeroportu Oe-Kusi Ambenu nian ne’ebé ninia konstrusan sei hala’o hela.
  • Ami halo remata ona Planu Mestre ba Bee no Saneamentu nian ba kapitál Same, Baucau, Viqueque no Lospalos
  • Ami halo remata ona Planu Mestre transporte  nian ne’ebé sai nu’udar baze ba investimentu sira no hadi’a planu sira ba iha setór ne’e.

 

SETÓR BOA GOVERNASAUN

  • Ami hala’o ona Konferénsia Nasionál dahuluk kona-ba Auditoria Sosiál, hamutuk ho Prezidénsia Repúblika, ami asina Memorandu Entendimentu ida ho FONGTIL no ami hala’o atividade Auditoria Sosiál iha área edukasaun, saúde, infraestrutura bázika no agrikultura. Unidade Auditoria Sosiál rejista ona kazu 27 (ruanulu-resin-hitu) to’o oras ne’e.
  • Liuhusi Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu, ami fó ona Bolsa Estudu 2.661 (rihun rua atus neen neenulu-resin-ida) ba área saúde, jestaun no administrasaun públika, enjeñeria no edukasaun, no seluk tán no ami mós fó apoiu osan ba benefisiáriu 15.310 (rihun sanulu resin lima atus tolu-sanulu) atu partisipa iha programa formasaun profisionál téknika no formasaun espesializada
  • Ami kria ona Grupu Traballu husi Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável nian ne’ebé hahú ona atividade sira atu koordena no akompaña implementasaun kona-ba asaun hirak ne’ebé presiza atuhodi alkansa Objetivu sira Dezenvolviementu Sustentável nian, ne’ebé aprova ona iha Konsellu Ministrus no Parlementu Nasionál.
  • Ami kria ona Unidade Planeamentu nian, Monotorizasaun no Avaliasaun ho objetivu atu garante ligasaun ida di’ak liu entre planu no orsamentu no defini momoos indikadór sira husi dezempeñu ba-iha ezekusaun osan públiku nian sira atu nune’e bele fasilita ninia monotorizasaun no avaliasaun.
  • Ami asina ona Konkordata, akordu ne’ebé estabelese kuadru jurídiku husi relasaun sira entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Santa Sé no Igreja Katólika.
  • Ami aprova ona Rejime Jurídiku Toponímia no Númeru Uma nian ne’ebé atu implementa daudaun   programa-pilotu iha suku sira Grisenfor, Kolmera no Motael ho númeru hamutuk  uma 1559 (rihun ida atus lima limanulu-resin siai) no avenida sira hamutuk 75 (hitunulu resin-lima).
  • Ami estabelese ona Konsellu ba Delimitasaun Definitiva Fronteira Marítima nian sira, atubele  hetan definisaun fronteira marítima nasionál, hanesan prioridade ida atuhodi alkansa soberania tomak husi ita-nia teritóriu marítimu.
  • Ami lansa ona rezultadu husi Sensu Nasionál Populasaun no Abitasaun Timor-Leste nian tinan 2015, Sensu ba datoluk ne’ebé hala’o hahú kedas iha Restaurasaun Independénsia nian, no hatudu katak daudaun ne’e iha aumentu ida populasaun nian hamutuk ema 1.167.242 (tokon ida rihun ida atus neennulu-resin-hitu-atus-rua-haatnulu-resin-rua).
  • Ami asina ona Akordu ho Parlamentu Europeu ba izensaun vistu sira ba sidadaun timoroan ne’ebé desloka, ba nasaun sira Uniaun Europeia nian, to’o loron 90 (sianulu).
  • Ami fó sai ona Billete Identidade ba ema 76,091 (rihun hitunulu-resin-neen sianulu-resin ida) ne’ebé maka hanesan Feto: 32.636 (rihun tolunulu resin-rua-atus-neen-tolunulu-resin-neen); Mane:43.455 (rihun haatnulu-resin-tolu-atus-haat-limanulu-resin-lima).
  • Reforma Administrasaun Públika - Ami aprova ona Matadalan ba Reforma Administrasaun Públika nian ne’ebé hatur iha ai-riin importante haat:fortalesimentu institusionál, fortalesimentu funsaun públika, reforma kapasitasaun INAP no reforsu ba kontrolu jestaun administrativa, finanseira no patrimoniál Estadu nian liuhusi Inspesaun Jerál Estadu.
  • Reforma Fiskál – Ami kria ona Komisaun ba Reforma Fiskál, ami halo kontratu ba ninia Koordenadora rasik no aprova ona planu ba nia implementasaun kona-ba Reforma ne’e, ne’ebé ami trasa ona objetivu sira, kestaun importante sira no liña sira kona-ba asaun reforma nian. Ami hala’o ona mós Sorumutuk Interministeriál Reforma Fizkál dahuluk nian ne’ebé mak ami analiza tiha ona proposta lejislativa sira prosedimentu nian, regulamentu no polítika fiskál sira.
  • Reforma Ekonómika – Ita kria ona Estrutura Koordenasaun Ekonómika ne’ebé iha mandatu atu propoin no implementa medida sira no asaun konkreta sira  atuhodi tau iha prátika Matadalan ba Reforma no Fomentu Ekonómiku Timor-Leste nian ba tinan 2015 to’o 2017.
  • Reforma Lejislativa no Setór Justisa nian – Ita estabelese ona Komisaun Reforma Lejislativa no Setór Justisa nian, ne’ebé maka nia membru sira simu tiha ona pose no hahú hala’o ona sira-nia knaar.

   Ba leten