Primeiru-Ministru partisipa iha Forum Ekonómiku Mundiál, iha Suísa

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 18 fulan-janeiru tinan 2016

Primeiru-Ministru partisipa iha Forum Ekonómiku Mundiál, iha Suísa

Primeiru-Ministru, Rui de Maria Araújo, aban loron tersa, (19 fulan-janeiru) dezloka ba Suísa hodi partisipa iha Forum Ekonómiku Mundiál (FEM) da-46. Xefe Estadu no Governu hamutuk 40 resin, hamutuk ho emprezáriu no reprezentante sosiedade sivíl nian besik 2.500, sei asiste Sorumutuk Anuál FEM nian, ne’ebé sei hala’o iha sidade Davos-Klosters, iha Suísa. Partisipasaun Primeiru-Ministru nian sei reforsa vizibilidade Timor-Leste nian iha nivel internasionál no permite estabelese relasaun no kontaktu direta ho peritu ekonómiku internasionál sira husi mundu tomak.

Atividade prinsipál sira ne’ebé atu dezenvolve iha Davos reflete kona-ba knaar Ajenda Dezenvolvimentu Sustentável Nasoins Unidas nian ne’ebé ninia aplikasaun Timor-Leste defende ona iha tinan hirak ikus ne’e. Iha kuarta (loron 20 fulan-janeiru), Primeiru-Ministru Timor-Leste nian sei ko’alia kona-ba oinsá “bele hala’o Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável nian”, iha meza ida ne’ebé sei halibur hamutuk Primeiru-Ministru Suésia nian, Stefan Lӧfven, Prezidente Giné Bisau nian, Alpha Condé, Primeiru-Ministru Tunízia nian, Habib Essid, no Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas, Ban Ki-moon. Iha loron tuirmai, Xefe Ezekutivu Timor nian sei hasoru malu ho Grupu Defensór Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS), grupu nivel aas ida, ne’ebé  serbisu to’o oras ne’e hodi mobiliza apoiu sira ba konkretizasaun objetivu globál foun sira. Durante  Asembleia Jerál Nasoins Unidas nian iha fulan-setembru liubá, Rui Maria de Araújo hamutuk ho membru sira grupu ida ne’e nian, inklui Prezidente no Primeiru-Ministru sira hosi Brazíl, Kolómbia, Alemaña, Libéria, Áfrika Súl, Suésia, Tanzánia no Tunízia, dekalara ona katak “ita sei halo ita-nia misaun hamutuk hodi garante katak laiha ema ida mak  hela iha kotuk”. Sorumutuk grupu ne’e nian iha Davos sei sai hanesan biban ida hodi aprezenta progresu hirak ne’ebé hala’o no hodi halo planu ba pasu hirak tuir mai.

Primeiru-Ministru Timor-Leste nian sei aproveita hodi partisipa mós iha inisiativa sira seluk, ne’ebé inklui sesaun interativa ida kona-ba “Défise Zero: Finansia ODS” no sorumutuk sira seluk ho funsionáriu Estadu, Diretór empreza no peritu ekonómiku sira. Primeiru-Ministru mós iha sorumutuk bilaterál seluk ne’ebé tau ona iha ajenda maka ho Primeiru-Ministru Suésia, Stefan Löfven no ho vise Prezidente Repúblika Populár Xina nian, LiYuanchao.

Tuir Forum Ekonómiku Mundiál, mundu ne’e sei hasoru tinan kreximentu globál PIB nian ne’ebé menus hosi 4%. Oras ne’e peritu sira sei  diskute hela dalan sira “atu atinje kreximentu sustentável inkluzivu, iha ambiente ida ne’ebé marka ho premanénsia husi inflasaun, ho presu mina-rai ne’ebé tun no moeda kuaze hotu-hotu sai fraku”.

Portavós Governu Konstitusional VI nian, Ministru Estadu Agio Pereira, hateten katak “Viajen ba Davos sei permite fortalesimentu hosi relasaun hirak ne’ebé harii ona iha Nova Iorké iha fulan-Setembru liubá. Timor-Leste sei mantein nia pozisaun hanesan defensór ba konkretizasaun EDS nian. Iha ita-nia partisipasaun dahuluk iha Forum Ekonómiku Mundial nian ne’e, ita sei hetan benefísiu hanesan Estadu, husi harii relasaun nivel aas no aprende ho sira ne’ebé di’ak liu kona-ba diversifikasaun ekonómika. Ita hakarak aprende ekonomia mundiál ho di’ak liu, ne’ebé muda an hela de’it, no Timor-Leste nia fatin iha ne’ebá.”

Primeiru-Ministru sei to’o iha Dili iha sábadu, loron 23 fulan-janeiru.

   Ba leten