Governu serbisu atu jere efeitu sira hosi El niñu

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Díli, loron 7 fulan-janeiru tinan 2016

Governu serbisu atu jere efeitu sira hosi El niñu

Governu Timor-Leste nian daudaun ne’e serbisu hela atu hamenus impaktu sira hosi fenómenu klimátiku ne’ebé koñesidu ho naran El Niñu iha tinan 2015-2016. Ministériu hotu hetan knaar atu kontribui ho sira-nia koñesimentu espesializadu sira iha preparasaun ba resposta koordenada ida, liuhosi avaliasaun ida kona-ba efeitu sira ne’ebé bele mosu ba agrikultura, peska, bee no saúde. Ministru Interiór maka lidera prosesu ne’e no koordena kona-ba tulun husi ekipa umanitária nasionál, ne’ebé integra organizmu sira husi Nasoins Unidas, Krús Vermella no NGO sira seluk.

Tempu udan ne’ebé to’o tarde no menus iha fulan hirak ikus ne’e akontese tanba korrente oseánika  manas, ne’ebé book an fali ba-iha Amérika, hodi provoka presaun ár nian la hanesan ne’ebé provoka situasaun ne’ebé daudaun ne’e sente ona iha Timor-Leste. Udan ne’ebé mai tarde no la tuir nia tempu afeta liuliu ba to’os-na’in sira, ne’ebé iha tinan baibain, hahú kuda sira-nia natar no to’os sedu liu.

Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) akompaña nafatin padraun meteorolójiku sira, hodi fó hanoin ba to’os-na’in sira husi kedas fulan-outubru, liuhosi informasaun kona-ba forma sira atu hamenus efeitu sira husi udan ne’ebé mai tarde no menus liu, ne’ebé bele haree iha delegasaun munisipál sira MAP nian. Kartás no programa sira rádiu nian uza ona hodi hasa’e to’os-na’in no família sira-nia sensibilidade kona-ba impaktu sira ne’ebé bele mosu, ho rekomendasaun sira kona-ba oinsá halo asaun. Udan ne’ebé tau iha fulan-novembru nia rohan, no nia tau nafatin iha fulan-dezembru, hahú fó laran metin, maibé udan ne’e tau la hanesan iha rejiaun hotu.

Ekipa umanitária nasionál halo avaliasaun inisiál ida kona-ba efeitu hosi El Niño no kona-ba sa’ida de’it maka bele sai nu’udar nesesidade populasaun nian ne’ebé afetada, atubele kria resposta no rekomendasaun lubun ida apoiu nian ba Governu, ba-iha preparasaun planu resposta nian ida.

Indikadór sira karik bele hatudu katak El Niño tinan 2015-2015 nian atinje ona forsa másimu iha semana hirak ikus ne’e. Temperatura iha oseanu tropikál sira hatudu katak ida ne’e bele sai hanesan El Niño ida hosi El niño tolu ne’ebé forte liu hosi tinan lima nulu ikus. Modelu klimátiku sira hatudu ba diminuisaun ida husi intensidade fenómenu ne’e nian iha fulan hirak tuirmai, ho posibilidae atu fila-fali ba situasaun normál ida durante trimestre daruak tinan 2016 nian.

Portavós Governu Konstitusionál VI nian, Ministru Estadu Agio Pereira, hateten katak “Governu halo dadaun monitorizasaun ida kle’an ba efeitu sira husi “El Niño” no halo hela serbisu atu tulun to’os-na’in sira no populasaun einjerál ba-iha jestaun fenómenu ida ne’e. Esforsu atu halo kolaborasaun husi ministériu hotu no ekipa umanitária nasionál, ne’ebé koordena husi Ministériu Interiór, importante tebe-tebes hodi rezolve loloos impaktu sira ne’ebé afeta ita, no mós ba ita-nia viziñu sira iha Pasífiku, iha fulan hirak tuirmai”.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=14310