Orsamentu Jerál Estadu tinan 2016, la’ós númeru de’it

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Díli, loron 19 fulan-dezembru tinan 2015

Orsamentu Jerál Estadu tinan 2016, la’ós númeru de’it

Orsamentu Jerál Estadu tinan 2016 nian, ne’ebé hetan aprovasaun horisehik kalan, define atribuisaun ba fundu públiku sira ne’ebé sei uza iha tinan oin hodi serve Estadu no povu Timor-Leste. Maske parte boot liu husi komunikasaun sosiál haree liu ba númeru sira, reforma no inisiativa hirak ne’ebé introdús iha dezenvolvimentu, no ida ne’ebé maka sei gia aplikasaun orsamentu ida ne’e nian, mak sei iha impaktu signifikativu iha kualidade husi despeza sira ne’ebé maka sei halo iha tinan 2016.

Reforma ba Dezempeñu Orsamentál Governu Konstitusionál VI nian fó forma ba faze dezenvolvimentu Orsamentu ba tinan 2016 no agora sei gia akompañamentu no avaliasaun  husi despeza sira hodi garante katak rekursu públiku sira Timor-Leste nian sei uza ho forma ne’ebé efisiente no efikaz.

Kualidade husi planeamentu iha Orsamentu tinan 2016 nian reforsa tiha ona. Tinan ida ne’e Ministériu, Ajénsia no Instituisaun hotu-hotu tenke submete atividade no programa espesífiku sira no aprezenta ligasaun transparente no justifikavel ida entre atividade no programa sira ne’e no ninia orsamentu. Livru daruak orsamentu nian, bele haree iha site Ministériu Finansas nian, kontein, agora, planu anuál hirak ne’ebé inklui deskrisaun ida kona-ba programa no atividade sira, indikadór prinsipál sira ne’ebé liga ba ida ne’e, modu verifikasaun nian sira, rezultadu ne’ebé maka hakarak hetan no orsamentu espésifiku ida ne’ebé liga ba ida ne’e. Iha prosesu orsamentál to’o agora, informasaun ida ne’e uza ona atu justifika atribuisaun fundu sira ne’e nian. Agora, ho dadus espesífiku sira ne’e, planu sira, planu sira sei gia ezekusaun ho forma transparente, hodi hatudu dadus inisiál sira no rezultadu hirak ne’ebé hakarak hetan ne’ebé sei permite eskrutíniu públiku atu avalia kompromisu sira ne’e hetan tiha ona.

Aspetu seluk husi reforma ne’e mak atribuisaun autonomia ne’ebé boot liután ba entidade sira ne’ebé, tuir sira sira-nia estatutu, hetan autonomia administrativa no finanseira. Nune’e, iha tinan 2016 entidade hirak ne’e sei sai hanesan responsavel ba ezekusaun husi verba sira ne’ebé maka simu tiha ona, ho jestaun orsamentál maka sai hanesan alvu husi  prosedimentu kontrolu no fizkalizasaun nian, ne’ebé hatuur ona iha Lei kona-ba Orsamentu no Jestaun Finanseira nian.

Etapa ida ne’e insentiva kualidade ida ne’ebé boot liután iha prestasaun servisu sira, no mós jestaun ida ne’ebé efisiente liután husi finansas públikas no responsabilizasaun ida boot liután husi dirijente públiku sira. Orsamentu entidade autónoma sira nian, iha tinan 2016, sei ezekuta ho rekursu ba Sistema Informátiku Jestaun Finanseira nian, atubele garante akompañamentu no transparénsia husi gastu sira.

Portavós husi Governu Konstitusionál VI, Ministru Estadu, Agio Pereira, konsidera katak “Orsamentu tinan 2016, ho ninia abordajen planeamentu nian ida ne’ebé rigorozu no inkluzivu, foka liu ba rezultadu no reforma sira atu hadi’a implementasaun no buka hasa’e efikásia husi kada dólar ne’ebé ita gasta. Meta finál husi orsamentu ne’e maka atende ba ita-nia povu ninia nesesidade sira. Oras ne’e, orsamentu ne’e hetan tiha aprovasaun husi Parlamentu Nasionál, Governu sei tama ba tinan foun ho rekursu sira ne’ebé mak atribui ona ba nia, ho misaun atu asegura kualidade ida ne’ebé aas iha despeza sira no prestasaun ne’ebé di’ak husi servisu sira”.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=14268