Iha memória ba Profesór Benedict Anderson

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Díli, loron 14 fulan-dezembru tinan 2015

Iha memória ba Profesór Benedict Anderson

Akadémiku no belun di’ak Timor-Leste nian, Profesór Benedict Anderson, hakotu iis horiseik ho idade tinan 79, iha Batu, Indonézia. Benedict Anderson uluk sai nu’udar Profesór Eméritu husi Estudu Internasionál sira iha Universidade Cornell no sai hanesan responsavel ba departamentu estudu sira kona-ba Indonézia iha instituisaun ida ne’e.

Durante luta Timor-Leste nian ba autodeterminasaun, Profesór Anderson ko’alia sai kona-ba terus ne’ebé povu timoroan sente iha momentu ne’ebá. Ninia maneira oinsá dehan la loos kona-ba alegasaun sira husi Departamentu Estadu husi EUA sira nian, durante audiénsia sira iha Kongresu iha tinan 1978, ne’ebé mak dehan katak dadur polítiku timor oan sira hetan dadaun ona liberedade, koñesidu tebes. Iha altura ne’ebá, nia mós hatudu ba konsekuénsia grave hirak ne’ebé provoka husi hamlaha iha tinan 1977, iha tempu ne’ebé diplomata norte-amerikanu sira “taka matan”. Iha Kongresu tinan 1980 nian, nia kontra totalmente deklarasaun husi Embaixadór ba Indonézia,ne’ebé maske haree ho matan povu Timor nia terus, nunka propoin ba Departamentu Estadu nian oinsá bele oferese tulun umanitaria. Benedict Anderson dehan duni hanesan ne’e: “Estrañu uitoan iha Embaixadór ida ne’ebé mak fila hikas ba nia rai hodi bosok lori governu rai seluk ida ninia naran”.

Iha tinan hirak tuir mai, testu sira hosi profesór Anderson ajuda ona hodi esplika ba komunidade internasionál, rezultadu ne’ebé la di’ak husi indonézia nia tentativa atu “halakon” Timor-Leste, razaun hirak ne’ebé halo TNI nian (Forsa Armada Indonézia) uza dalan brutál, no kreximentu no konsolidasaun nasionalizmu Timoroan nian ne’ebé maka’as tebes. Nasionalizmu sai nu’udar pontu sentrál husi nia estudu no iha nia livru “Comunidades Imaginadas – Refloxões sobre a origem e a difusão do nacionalismo [Komunidade Imajinada – Reflesaun sira kona-ba orijen no difuzaun nasionalizmu]” sai nu’udar marka ida husi publikasaun sira iha domíniu ida ne’e.

Portavós Governu Konstitusionál VI nian, Ministru Estadu, Agio Pereira dehan katak ”Profesór Anderson sai nu’udar akadémiku ne’ebé sensivel ida ba kauza Timor nian. Durante dékada barak, nia envolve an ho timoroan barak, hodi hatudu ninia empatia atu buka hatene ita-nia maneira hanoin nian no mós atu buka kompriende ita-nia realidade. Nia la ta’uk atu aprezenta lia-loos, maske situasaun la di’ak. Tanba ninia hahalok hirak ne’e no ninia respeitu ne’ebé boot ba ita-nia luta, ita hanoin hikas fali nia ho domin no fó onra ba nia iha momentu ida ne’e. Governu Timor-Leste hato’o sentidu kondolénsia ba nia família, kolega no belun sira”.

   Ba leten