Soru-mutu Konsellu Ministrus iha loron 27 fulan Janeiru tinan 2010

IV GOVERNO CONSTITUCIONAL

SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRUS

……………………………………………………………………………………………………………………………

KOMUNIKADU IMPRENSA

Soru-mutu Konsellu Ministrus iha loron 27 fulan Janeiru tinan 2010

 

Konsellu Ministrus hala’o soru-mutu iha loron Kuarta ne’e, loron 27 fulan Janeiru tinan 2010, iha Sala Soru-mutu Konsellu Ministrus nian, iha Palásiu Governu, iha Dili, no hakotu:

1.Dekretu-Lei ne’ebé altera Rejime Jurídiku kona-ba Kontratu Públiku

Alterasaun ba Rejime Jurídiku kona-ba Kontratu Públiku sai nu’udar medida ida tan  ne’ebé kontribui ba desentralizasaun iha aban-bainrua kona-ba rejime aprovizionamentu husi Governu sentrál no kona-ba inísiu husi populasaun nian fiar ba efikásia husi administrasaun no jestaun Estadu nian. Inisiativa ida ne’e mosu iha kontinuasaun ba alterasaun ba Rejime Jurídiku Aprovizionamentu nian no Governu Konstitusionál IV nia hanoin kona-ba promove dezenvolvimentu lokál.

2. Proposta Lei kona-ba Presedénsia Protokolu Estadu nian

Relasionamentu protokolár husi entidade públika aas sira iha serimónia sira Estadu nian hatudu organizasaun no pluralizmu demokrátiku, ne’ebé define momós iha Lei-inan Repúblika nian.

Regra sira husi protokolu Estadu nian reflete relevánsia no natureza husi funsaun konstitusionál husi órgaun oioin Estadu nian, ne’ebé reprezenta iha serimónia ofisiál sira husi nia titulár sira, tuir natureza eventu ne’e nian.

Nune’e, relasionamentu protokolár ne’ebé adekuadu ne’e, iha serimónia ofisiál sira, ho entidade públika aas sira husi rai-li’ur, reprezentante diplomátiku sira no organizasaun internasionál sira regula husi enkuadramentu  normativu ne’ebé adekuadu.

Importante mós atu refere katak Proposta-Lei ida ne’e, tuir termu protokolár nian, valoriza mós papél atór sosiál sira nian ne’ebé, maske la pertense ba aprellu Estadu nian, iha notoriedade no importánsia ne’ebé boot iha sosiedade timor nian.

3. Akordu entre Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Governu Repúblika Cuba kona-ba  halakon rekizitu kona-ba vistu iha pasaporte diplomátiku, ofisiál no servisu nian entre nasaun rua ne’e.

Akordu ne’e, ne’ebé asina iha Havana, Cuba, iha Maiu 2008, estebelese katak sidadaun husi nasaun rua ne’e, ne’ebé mak sai hanesan titulár ba pasaporte diplomátiku, ofisiál no servisu nian, bele tama iha teritóriu país seluk nian, bele permanese, sirkula no sai ne’ebé labele liu husi loron sia nulu, sein presiza hetan vistu.

4.Rozolusaun ne’ebé mak aprova Nomeasaun Prezidente Konsellu Administrasaun SAMES nian

Substituisaun ba atuál Prezidente Konsellu Administrasaun Servisu Autónomo Medikamentu no Ekipamentu Saúde, EP – ne’ebé deziste husi nia kargu tanba motivu estudu, iha ámbitu polítika dezenvolvimentu rekursu umanu Ministériu Saúde nian – konsidera hanesan urjente, atu garante servisu ne’ebé refere funciona nafatin, atu situasaun susar ne’e labele impede kobertura ba stock medikamentu esensiál sira, ne’ebé presija liu atu presta kuidadu saúde primáriu no sekundáriu iha Timor-Leste.

Nune’e, tanba motivu husi titulár anteriór ne’ebé deziste, Konsellu Ministrus nomeia fali Dr. Domingos Alves ba kargu Prezidente Konsellu Administrasaun SAMES nian, ne’ebé prienxe rekizitu legál sira kompeténsia téknika no profisionál nian, hodi rekoñese ba nian padraun aas integridade no independénsia.nian

Ninia mandatu sei dura ba tinan haat, ne’ebé sei hahuu loron 1 fulan Fevereiru oin mai.

Konsellu Ministrus halo mós análize kona-ba,:

1.Aprezentasaun kona-bá Prioridade Nasionál sira

Sekretariadu Prioridade Nasionál aprezenta ona ba Konsellu Ministrus progresu ne’ebé hetan ona iha tinan 2009 no ida ne’ebé mak projeta hela atu dezenvolve iha tinan 2010.

Iha liña jerál, prioridade nasionál sira ba 2009 mak hanesan: seguransa hahán no agrikultura, dezenvolvimentu rurál, dezenvolvimentu rekursu umanu, protesaun sosiál no servisu sosiál, seguransa públika, governu ne’ebé di’ak no efikás no asesu ba justisa. Tuir forma jerál, prioridade hirak ne’e hetan dezenvolvimentu ida ne’ebé pozitivu, tanba ne’e duni mak meta hirak ne’e kontinua tau nafatin ba tinan 2010 ne’e, ne’ebé ninia prioridade nasionál sira mak hanesan: infra-estrutura (Estrada no bee), seguransa hahán (haree espesiál liu ba produtividade), dezenvolvimentu rekursu umanu, asesu ba justisa, servisu sosiál no desentralizasaun ba prestasaun servisu, ukun di’ak no seguransa públika.

Ba inísiu fulan Fevereiru nian, tau ona iha ajenda soru-mutu ida ho Parseiru Dezenvolvimentu Timor-Leste nian sira, iha soru-mutu ne’e mak sei aprezenta relatóriu finál tinan 2009 nian no planu ba tinan 2010. Nune’e mós iha fulan oin mai, Grupu Traballu kona-ba Prioridade Nasionál ba tinan 2010 hahuu prosesu minitorizasaun ho envolvimentu parseiru no sosiedade sivíl sira. Ba fulan Abríl marka ona Soru-mutu Anuál Parseiru Dezenvolvimentu Timor-Leste nian.

2.Feriadu Nasionál sira iha tinan 2010.

Iha tinan ida ne’e, iha Timor-Leste, feriadu nasionál sira mak hanesan tuir mai:

Loron Tinan Foun –  loron 1 fulan Janeiru (loron- sesta)

Loron-sesta Santa – loron 2 fulan Abríl

Domingu Páskoa – loron 4 fulan Abríl

Loron Traballadór sira nian – loron 1 fulan Maiu (Sábadu)

Loron Restaurasaun Independénsia – loron 20 fulan Maiu (loron Kinta)

Loron Corpo de Deus – loron 3 fulan Juñu (loron Kinta)

Loron Referendu – loron 30 fulan Agostu (loron Segunda)

Idul Fitri – loron 9 fulan Setembru (loron Kinta)

Loron Santu sira nian – loron 1 fulan Novembru (loron Segunda)

Loron Matebian sira nian – loron 2 fulan Novembru (loron Tersa)

Loron Foin-sa’e sira nian – loron 12 fulan Novembru (loron Sesta)

Idul Adha – loron 17 fulan Novembru (loron Kuarta)

Loron Proklamasaun Independénsia – loron 28 fulan Novembru (Domingu)

Loron Eroi Nasionál sira nian – loron 7 fulan Dezembru (loron Tersa)

Loron Nosa Señora Imaculada Conceição – loron 8 fulan Dezembru (loron Kuarta)

Natál – loron 25 fulan Dezembru (loron Sábadu)

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=1418