Soru-mutu Konsellu Ministrus iha loron 20 fulan Janeiru tinan 2010

IV GOVERNO CONSTITUCIONAL

SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRUS

……………………………………………………………………………………………………………………………

KOMUNIKADU IMPRENSA

Soru-mutu Konsellu Ministrus iha loron 20 fulan Janeiru tinan 2010

Konsellu Ministrus hala’o soru-mutu iha loron Kuarta ida ne’e, loron 20 fulan Janeiru tinan 2010, iha Sala Soru-mutu Konsellu Ministrus nian, iha Palásiu Governu, iha Dili, no hakotu:

1.Dekretu-Lei ne’ebé altera Rejime Aprovizionamentu Estadu nian.

Rejime Jurídiku Aprovizionamentu nian, ne’ebé hetan aprovasaun iha 2005,  estabelese regra sira kona-ba akizisaun beins no servisu sira husi parte Estadu nian.

Diploma ne’ebé ohin Konsellu Ministrus aprova introdús medida importante balu ba prosedimentu aprovizionamentu nian, ne’ebé haree liuliu kona-ba, atu halo nia sai klaru, lalais no efikás liután, atu nune’e bele hasoru malu ho sosiedade sivíl nia espetativa.

2.Dekretu-Lei ne’ebé altera Rejime Promosaun Kargu Aas Militár nian.

Ho objetivu atu reforsa no konsolida papél Prezidente Repúblika nian nu’udar Komandante Supremu Forsa Armada, Dekretu-Lei ne’ebé ohin hetan aprovasaun determina rejime nomeasaun ba kargu hirak ne’ebé la prevee iha Lei-inan, maibé tanba razaun ne’ebé  hanesan tenke hetan rejime ne’ebé hanesan kona-ba nomeasaun no demisaun.

Tanba halo reforma ba iha setór forsa armada liuliu iha estrutura komando Forsa Armada Timor-Leste nian (F-FDTL) mak hamosu kargu oioin iha topu irarkia militár ne’ebé la prevee iha Lei-inan.

3.Tulun ba Repúblika Haití.

Tanba konsekuénsia husi rai-nakdoko maka’as ne’ebé mosu iha Repúblika Haití, ne’ebé halo rahun país ne’e, Konsellu Ministrus, nu’udar átu solidariedade  no fraternidade nian (prinsípiu fundamentál hirak ne’ebé hatuur iha Lei-inan Timor-Leste nian) hakotu hodi aprova tulun osan, ho objetivu atu hamenus  súsar hirak ne’ebé mosu tanba dezastre naturál ne’e.

Nune’e mós tanba rai-nakdoko ne’e harahun  edifísiu públiku no uma hela-fatin rihun ba rihun iha  Haití, no provoka estragu ne’ebé sériu iha rede komunikasaun no enerjia país ne’e nian, nune’e mós vida ne’ebé lakon barak, no númeru kona-ba kanek no lakon ne’ebé sura la hatene.

Primeiru Ministru Timor-leste nian hato’o, iha tempu ne’e  kedan, ba ninia omólogu Haití nian, ninia kondolénsia  no espresaun   solidariedade nian ne’ebé kle’an liu ba povu no Estadu Repúblika Haití nian.

4.Rezolusaun Governu nian kona-ba Resenseamentu Eleitorál 2010

Prosesu Resenseamentu eleitorál, ne’ebé oras ne’e la’o daudaun, sei hala’o iha suku sira. Ninia objetivu mak, iha parte ida prepara prosesu eleitorál ne’ebé prevee ba tinan ida ne’e, no iha tempo ne’ebé hanesan rezolve situasaun irregulár balun ne’ebé hetan iha ámbitu Subsídiu Apoiu ba ferik-katuas no inválidu sira. Nune’e mós subsídiu ida ne’e fó atu garante subsisténsia sidadaun Timor-oan sira nian, ne’ebé hela iha territóriu nasionál, ne’ebé to’o ona tinan 60 ka tanba la iha kbit ona atu hala’o atividade servisu nian ida, no kartaun eleitorál mak sai nu’udar meiu ida ne’ebé hili atu halo prova kona-ba nasionalidade no idade  husi sira ne’ebé sai hanesan kandidatu ba subsídiu ne’e. Ho prosesu verifikasaun dadus ne’e, Governu garante katak sidadaun hotu-hotu ne’ebé iha direitu sei simu pensaun hirak ne’e.

Konsellu Ministrus analiza mós:

1.Planu Asaun Lejizlativa ba Semestre da-1 tinan 2010.

Planu Asaun Lejizlativa ba semestre dahuluk tinan 2010 ne’ebé hetan diskusaun ona, atu nune’e bele tau iha ajenda Lei no Dekretu-Lei husi área no setor oioin ne’ebé Konsellu Ministrus konsidera importante, atu halo aprovasaun, to’o iha Juñu tinan ida ne’e.

Planu Asaun ida ne’e reprezenta orientasaun lejizlativa ida ba Governu no parte husi metodolojia servisu nian ida ne’ebé tenke hadia husi tinan  ida ba tinan seluk

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=1415