OJE ba tinan 2016 dizkuti hela iha Parlamentu Nasionál

Proposta Lei n.u 33/III (da-4) – Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2016 (OJE ba 2016 [Orçamento Geral do Estado-OGE]) hahú analizada no dizkutida ona iha jenaralidade, iha Parlamentu Nasionál, iha loron 1 fulan-dezembru tinan 2015.

Proposta ne’e aprezenta husi Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo, ne’ebé, iha nia dizkursu, ko’ali foka liu kona-ba empeñu, rigór no vontade atu kumpre objetivu sira ne’ebé asume tiha ona, husi parte Governu Konstitusionál VI. “Estrutura foun Governu nian loke dalan ba nosaun ida, iha ninia kompromisu, programa, atividade no objektivu tomak, ne’ebé atu alkansa iha ministériu ida-idak, no ninia reajuste ne’ebé nesesáriu atu evita desperdísiu sira. Reorganizasaun ida ne’e permite ami atu konsentra ami nia esforsu hodi bele kompreende didiak kona-ba saida deit maka ami devia no presija korrije no nesesidade hirak ne’ebé ezije ami atu devia introdús dinamika no prioridade foun”.

Valór husi OJE ba tinan ida ne’e maka (Dolar millaun 1.562,233) ki’ik liu husi tinan kotuk nian. Maske nune’e, iha aumentu ida relasiona ho ida ne’ebé mak anusia tiha iha jornada Orsamentál sira(dolar millaun rihun 1,3). Diferensa ne’e “rezulta hosi análize ida realista no klean kona-ba nesesidade no prioridade sira, hodi iha konsiderasaun konjuntura mundiál, baríl mina-rai nia folin tun, ne’ebé bele afeta ekonomia mundiál, maibé sempre ho preokupasaun atu labele sés-an hosi investimentu kontínuu iha área hirak ne’ebé permite ita atu nafatin lori ba oin diversifikasaun no kreximentu sustentavel iha ita nia ekonomia”. Primeiru-Ministru esplika kona-ba prestasun ekonómika di’ak nasaun ninian iha tinan hirak ikus ne’e no nia previzaun sira “kona-ba kreximentu maka’as ida ne’e, hetan nia hun iha implementa projektu infra-estrutura nian sira no iha kombinasaun ida ekilibradu entre investimentu Estadu nian, setór privadu nian no família sira nian”.

Atu mantém trajetória dezenvolvimentu ne’ebé mak verefika tiha no ne’ebé mak projeta, infraestrutura boot sira, “ne’ebé maka kontempla ona iha Fundu Infraestrutura nian, hanesan iha projetu sira iha estrada nian, portu no areoportu no saneamentu, Tasi Mane no projektu no programa sira kona-badezenvolvimentu ekonómiku no sosial hanesan Rejiaun Espesiál Administrativa Oe-CusseAmbeno, Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu Oe-Cusse Ambeno no pensaun sira baveteranu sira, ba ema idozu no defisiente sira, ba ema vítima dezastre naturál sira nune’emos apoiu liu hosi Bolsa da Mãe”, sei kontinua sai hanesan parte ne’ebé boot atu ba Estadu halo investimentu.

Governu VI hahú tiha ona reorganizasaun interna ida “ho objetivu atu asegura ligasaun ida entre planu no orsamentu, no iha reorganizasaun ne’e ami adota prinsípiu ida: planu ida, orsamentu ida, sistema ida”, liuhusi kriasaun, iha órgaun governamentál sira hotu, “Unidade ida kona-ba Planeamentu, Monitorizasaun no Avaliasaun atu nune’e bele kria estrutura no kapasidade ba implementasaun hosi prosesu ida ne’e. Planu anuál sira, relatóriu sira kona-ba dezempeñu, planu sira no relatóriu sira kona-ba aprovizionamentu maka sai nu’udar ferramenta sira kona-ba planeamentu, monitorizasaun no implementasaun, ne’ebé bainhira hala’o ho forma koordenada, sira sei lori transparénsia boot liu no, lori mos responsabilizasaun boot liu liu hosi dezempeñu ministériu nian relasiona ho kompromisu hirak ita simu ona”.

Aposta iha preparasaun rekursu umanu sira sai nafatin hanesan prioridade, no Primeiru-Ministru fó sai ona, ba trimestre dahuluk husi tinan 2016, rezultadu husi “Mapeamentu Nasionál ba Rekursu Umanu sira hosi Setór Públiku no Privadu sira, tuir munisípiu” no “Avaliasaun ba Rezultadu sira hosi Programa FDKU [Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu] hosi tinan 2011-2014”.

Iha parte ketak, aplikasaun reforma estratéjika oin-oin  iha setor públiku hahú dadaun ona (Reforma Lejizlativa no Setór Justisa, Reforma Fiskál, Reforma Administrasaun Públika), “medida sira ne’ebé, tuir ami hatene sei kria kondisaun sira atu jere investimentu no diversifikasaun ekonómika ne’ebé esensiál tebes ba país no tenki akompaña hosi estratéjia ida ne’ebé bele ajusta iha ema sira, iha infraestrutura sira no bele hatan atu kria kondisaun hirak ne’ebé bele fo kbiit ba investimentu privadu”, hateten Primeiru-Ministru.

Rui Maria de Araújo remata nia diskursu, hodi hateten katak nasnun “benefisia ona ambiente ida estavel, hamutuk ho pás no seguransa ne’ebé mos permite ita atu tau hamutuk politika ida kona-ba konsensu, relasiona ho estratéjia país nian, ne’ebé interese nasionál sira hetan fatin ás liu kompara ho interse individuál, ida ne’e maka motivu lolós hosi ita nia orgullu”.

Votasaun iha jeneralidade ba Proposta Lei ne’e halo iha loron 3 fulan-dezembru, tuirfali ho debate iha espesialidade, ho durasaun másima loron sanulu.

Hanesan ho debate sira iha tinan sira liubá ne’e, debate ne’esei  tanzmite kompletu no diretamente liuhusi  RTL no TVTL.

(Atu hetan asesu ba Komunikadu Imprensa husi sorumutuk Konsellu Ministru nian ne’ebé aprova tiha ona proposta Lei OJE tinan 2016, klike iha ne’e).

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=14124