Kampaña boot kona-ba vasinasaun ba labarik no foin-sa’e Timor-Leste nian sira

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 6 fulan-agostu tinan 2015

Kampaña boot kona-ba vasinasaun ba labarik no foin-sa’e Timor-Leste nian sira

Kampaña nasionál imunizasaun kontra sarampu, rubéola no poliomielite remata ofisialmente iha loron 1 fulan-agostu nian. Vasinasaun ne’e disponivel iha postu saúde nian hotu-hotu iha nasaun ne’e, ne’ebé halo esforsu boot ida atu abranje labarik barak ho idade to’o tinan 15.

Haree ba dadus Sensu tinan 2010 nian, kampaña ne’e to’o ba labarik timoroan hamutuk 93% husi grupu idade ida ne’e nian. Atividade balun sei kontinua dezenvolve to’o loron 8 fulan-agostu, hodi aumneta liután impaktu husi inisiativa importante ida ne’e.

Kampaña ne’e hetan apoiu iha nivel ne’ebé aas liu, ho partisipasaun Primeiru-Ministru, Rui Maria de Araújo, iha lansamentu ne’ebé hala’o iha loron 13 fulan-jullu. Iha okaziaun ne’e, xefe nia uza fali ninia esperiénsia klínika médika nian, hodi sona rasik vasina labarik ida entre labarik sira ne’ebé mai iha ne’ebá. Nia enkoraja mós inan aman sira, profisionál saúde nian sira no dirijente komunitáriu nian sira atubele fó apoiu ba kampaña ne’e, nune’e mós ba programa imunizasaun regulár, atu nune’e Timor-Leste bele alkansa ninia meta 90% hosi populasaun maka simu vasinasaun.

.Ministériu Saúde, ne’ebé maka xefia hosi Maria do Céu Sarmento Pina da Costa, maka lidera kampaña, ne’ebé hetan apoiu husi ninia omólogu husi Edukasaun no Administrasaun Estatál, no husi parseiru sira seluk, entre hirak ne’e inklui mós Organizasaun Mundiál Saúde nian, nisiativa Sarampu no Rubélola no UNICEF.

Timor-Leste halo ona progresu ne’ebé boot iha área saúde infantíl nian, durante tinan sanulu ikus ne’e, hodi rejistu ona redusaun ida hamutuk 23% iha mortalidade infantíl, husi tinan 2003 to’o tinan 2010. Kobertura vasinasaun ba labarik sira ho idade hosi fulan 12 to’o 23, kuaze aumenta dala tolu iha periódu ne’ebé hanesan. Liuhusi forma prevensaun nian ida ne’e, maka halakon varíola, poliomielite no tétanu maternu no neonatál.

Efeitu vasinasaun ne’e nian sei dura ba tempu barak, aleinde protesaun imediata hasoru sarampu, rubéola no poliomielite. Formasaun ba profisionál sira saúde nian sira, hadi’a ho di’ak meiu refrijerasaun nian sira (vasina sira tenke rai iha temperatura ne’ebé baixa no konstanta) no kampaña sensibilizasaun nian sira liuhusi komunikasaun sosiál permite ona Ministériu Saúde hodi dezenvolve ninia programa regulár vasinasaun nian no hodi esklarese ba komunidade sira kona-ba importánsia husi intervensaun preventiva ida ne’e. Rubéola, sarampu no poliomielite nu’udar moras koñesidu tanba efeitu ne’ebé grave iha ema sira. Vasina ne’e utiliza iha dékada barak nia laran ona iha parte barak mundu nian, ho rezultadu ne’ebé evidente iha baixa insidénsia iha ema foun ne’ebé sofre moras ne’e no iha atenuasaun ba danu sira ne’ebé iha.

Portavós Governu Konstitusionál VI, Ministru Estadu Agio Pereira, felisita ba ema hotu-hotu ne’ebé maka envolve ona iha inisiativa ne’e, hodi hateten katak “tantu kampaña no mós programa regulár imunizasaun nian ne’ebé maka daudaun ne’e la’o hela, kontribui ba mudansa saúde ita-nia labarik sira, no tuirmai ba futuru nasaun nian”.

   Ba leten