TIMOR GAP aprezenta Relatóriu Anuál tinan 2014 nian ba Konsellu Ministrus

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 2 fulan-juñu tinan 2015

TIMOR GAP aprezenta Relatóriu Anuál tinan 2014 nian ba Konsellu Ministrus

TIMOR GAP E.P., empreza petrolíferu estatál Timor-Leste nian, aprezenta ona Relatóriu Anuál tinan 2014 nian ba Konsellu Ministrus iha semana kotuk.

Empreza ne’e harii liuhusi Dekretu-Lei nu.31/2011, loron 27 fulan-jullu tinan 2011 no sai operasionál loloos iha loron 3 fulan-janeiru tinan 2012. Nia objetivu mak atu dezenvolve atividade petrolífera nian sira, iha montante (“upstream” – esplorasaun no produsaun) no mós juzante (“downstream” – transporte, refinasaun no distribuisaun), halo servisu ba indústria no hodi hala’o atividade “onshore” (iha rai-maran) no “offshore” (iha tasi-laran), iha nivel rejionál no mós iha nivel internasionál. Hanesan dalan ikusliu, objetivu hirak ne’e buka atu masimiza inkluzaun, rendimentu no oportunidade Timor-Leste nian iha setór petrolíferu no reforsa dezenvolvimentu ekonómiku nasaun nian.

Prezidente Ezekutivu Timor Gap E.P. nian, Francisco da Costa Monteiro, informa ba Konsellu Ministrus kona-ba vizaun no misaun empreza ne’e nian, esplika kona-ba dezenvolvimentu institusionál ne’ebé hala’o tiha ona iha tinan 2014 no deskreve kona-ba dezenvolvimentu nia rekursus umanus nian. Iha tinan 2014, Timor Gap iha funsionáriu hamutuk 101. Timor Gap-MHS Aviation Lda., mak emprendimentu konjuntu ida (“joint venture”) entre Timor Gap E.P. ho kompañia MHS Aviation, ne’ebé maka halo servisu transporte elikópteru nian ba-iha setór petróliu no gás, iha funsionáriu hamutuk 57.

Timor Gap E.P. hetan mandatu husi Governu atu jere no atu administra atividade loroloron husi polu dezenvolvimentu nian tolu [“clusters”] iha Kosta Sul ne’ebé mak hanaran “Tasi Mane”. Iha aprezentasaun iha Konsellu Ministrus, Timor Gap fó informasaun atualizada kona-ba Baze Abastesimentu Suai, Aeroportu Suai nian, Kompleksu Betanu nian [Indústria Refinaria nian no Petrokímika] ho Gás Naturál Likefeitu Bee-asu nian – Instalasaun iha Tasi-laran.

Empreza ne’e mós envolve iha prospesaun, no, liuhusi empreza subsidiária Timor Gap PSC 11-106 nian, hola parte mós iha “joint venture” ida ho ENI no INPEX, iha Kontratu ba Produsaun hamutuk ba bloku 11-106 iha Joint Petroleum Development Area, zona prospesaun petróleu konjunta.

Iha papél ne’ebé hala’o atu halo esplorasaun no produsaun, no tuir instrusaun Ministériu Petróleu no Rekursu Minerál nian, iha TIMOR GAP hala’o  tiha ona sorumutuk lubuk ida ho membru CPLP nian sira tinan 2014 nia laran, ho hanoin forma konsórsiu ida hodi esplora rekursu idrokarbonetu iha parte sudoeste Timor-Leste nian.

Aspetu relevante sira seluk iha aprezentasaun Relatóriu Anuál tinan 2014 nian inklui atualizasaun kona-ba papél TIMOR GAP nian iha Komisaun Konjunta no Komisaun “Sunrise” nian, diskusaun kona-ba negosiasaun kampu “Greater Sunrise”, esplikasaun ida kona-ba rezultadu finanseiru no deskrisaun kona-ba Planu Estratéjiku ida ba tinan 20 ba emprenza ne’e.

Hanesan buat ne’ebé temi ona iha Lei ne’e, iha pedidu atu halo auditoria independente ida, ne’ebé Konsellu Administrasaun nian maka sei halo, atu analiza atividade sira empreza nian iha tinan 2014. TIMOR GAP aprezenta tiha ona ninia auditoria interna, ne’ebé Delloite maka halo no entrega ona ba Tribunál Kontas, no sei publika relatóriu ida iha fulan juñu atu públiku bele iha asesu.

Portavós Governu nian, Ministériu Estadu Agio Pereira, haktuir katak “TIMOR GAP E.P. hetan pozisaun konfiansa nian ne’ebé signifikativa no di’ak liután bainhira iha relatóriu anuál ne’e atubele avalia atividade hirak ne’ebé empreza ne’e hala’o tiha ona iha tinan 2014. Governu elojia tebes atividade sira TIMOR GAP nian, ne’ebé bele masimiza inkluzaun, rendimetu no oportunidade Timor-Leste iha setór petrólíferu”.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=12214