Primeiru-Ministru fó sai ba “Retratu hosi Loron 100 Dahuluk Governasaun nian”

Primeiru-Ministru iha loron 28 de fulan-maiu hato’o ba média iha Palásiu Governu, Dili, liuhosi Konferénsia Imprensa “Retratu hosi Loron 100 Dahuluk Governasaun nian” husi Governu Konstitusionál VI nian hosi loron 16 fulan-fevereiru to’o loron 26 fulan-maiu 2015.

Ba média Primeiru-Ministru hato’o katak relatóriu retratu nian loron 100 fahe ba setór haat Programa Governu nian mak hanesan: Sosiál, Dezenvolvimentu Infraestrutura, Dezenvolvimentu Ekonómiku, no Dezenvolvimentu Governasaun nian. Iha aprezentasaun Primeiru-Ministu salienta pontu importante balu hosi relatóriu loron 100 tuir setór ida-idak nian.

Kona-ba progresu ba setór Dezenvolvimentu Sosiál husi parte saúde nian Primeiru-Ministru realsa kona-ba progresu hanesan lansamentu “Matadalan ba Kuidadus Saúde Primária”, atu asegura direitu ba saúde ba sidadaun Timor-oan hotu-hotu. No ba parte edukasaun nian salienta mós ba formasaun ba profesór sira na’in 8,421 kona-ba kurríikulu foun ba ensinu pré-eskolár no ensinu báziku nian.

Iha setór Dezenvolvimentu Infraestrutura, Primeiru-Ministru hatete liu avaliasaun liuhosi Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál ba proposta 35, ho nia valór osan $85.6 milloens ne’ebe hafoin halo tiha análize konsegue hatun projetu sira ba valór osan $55.7 milloens ida ne’e signifika katak konsegue  poupa osan Estadu nian ho montante $29.9 milloens. Primeiru-Ministru haktuir tan katak dezenvolvimentu infrastruturas nian kontinua la’o nafatin, liu-liu estrada barak ne’ebé mak sei iha hela konstrusaun nia laran.

Iha setór dezenvolvimentu ekonómiku realsa kona-ba lansamentu primeira-pedra ba projetu Irrigasaun iha Bulutu no mós inagurasaun Sentru Formasaun Eskola Téknika Agríkula no Sentru Produsaun Sementes. Primeiru-Ministru salienta mós kona-ba projetu Prosesamentu Lixu ba Enerjia ne’ebé sei kria vaga ba servisu nian 300 no sei ajuda jere lixu iha rai laran.

Iha setór dezenvolvimentu governasaun nian aspetu importante balun ne’ebé nia salienta mak reforma ba Administrasaun Públika nian no katak prepara ona revizaun ba kuadru legál balu ne’ebé presiza atu halo no Governu mós nomeia tiha ona Komisáriu foun Dr. Faustino Cardoso ba Prezidente Komisaun Funsaun Públika.

Primeiru-Ministru koa’lia mós kona-ba memorandu ne’ebé halo ona entre Governu ho Forum Organizasoens Naun Governamentais Timor-Leste (FONGTIL), atu halo efetivu liu tan prosesu Auditoria Sosiál no mós kona-ba Fundu Dezenvolviment Kapitál Umanu nian ne’ebé Governu konsegue dezembolsa ona $1.8 milloens atu selu Programa Formasaun no Bolsa Estudu.

 Jornada Orsamentál mós Xefe Governu realsa kona-ba definisaun prioridade sira ne’ebé Governu VI hodi determina prioridades nasionais no alokasoens orsamentais ne’ebé koresponde ba tinan 2016 no 2017.

Iha nia intervensau ba média Xefe Governu mós hato’o katak marku importante ida tan hosi loron 100 nian relasiona ho faze daruak luta libertasaun Timor-Leste nian no reklamasaun soberania nasionál bazeia ba Ordén Tribunál Internasionál Justisa nian atu fó fali dokumentu sira ne’ebé hadau hosi juristas Timor-Leste nian iha Canberra. Primeiru-Ministru haktuir tan ba jornalista sira katak jestu entrega fila fali dokumentu sira ne’e reprezenta vitória bo’ot ida ba Timor-Leste ne’e hatudu rekoñesimentu soberania Timor-Leste nian no katak interferénsia ba komunikasaun sira nasaun soberanu ida nian ho nia advogadu sira la’ós permisível.

Iha loron 100 Governu nian estabelese mós Konsellu ba Delimitasaun Fronteira Marítima nian no nomeia ona Diretora-Jerál  foun ba Gabinete Fronteiras Marítimas no hola mós desizaun atu avansa ba oin ho prosesu arbitrajen ne’ebé suspende fulan 7 nia laran ona.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=12176