Timor-Leste asina akordu izensaun vistu ho Uniaun Europeia

Kua. 27 maiu 2015, 14:23h
Vice MNEC EU_TL tratada

Timor-Leste no Uniaun Europeia asina tiha ona akordu ida kona-ba halakon tiha vistu ba tempu badak, iha espasu Schengen, ho aplikasaun imediata ba títulu provizóriu, iha loron 26 fulan-maiu.

Rejime foun ida ne’e fó dalan ba sidadaun timoroan sira ne’ebé halo viajen ba Uniaun Eurpeia no sidadaun komunitáriu sira ne’ebé desloka  mai Timor-Leste no labele hela iha fatin liuhusi períudu  loron 90, iha kada fulan neen.

Iha serimónia asinatura nian, ne’ebé hala’o iha Bruxelas, iha mós prezensa Vise-Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun Timor-Leste nian, Roberto Sarmento de Oliveira Soares, no Prezidente atuál Konsellu Europeu no Reprezentante Permanente Letónia nian IIze Juhansone.

Tuir Vise-Ministru, Roberto Sarmento de Oliveira Soares, “akordu ida ne’e ko’alia, dala-ida tan, konfiansa husi país europa sira nian iha ita-nia maturidade polítika no diplomátika, hanesan progresu ekonómiku no servisu Migrasaun Timor-Leste nian.  Ita-nia país sei aproveita biban  ida ne’e hodi hametin  kooperasaun ho Uniaun Europeia, la’os de’it iha nível governamentál, maibé mós ho ema hotu”.

Roberto Sarmento de Oliveira Soares agradese no rekoñese servisu entidade hotu ne’ebé maka kontribui ona hodi asina akordu ida ne’e, hanesan Ministériu Justisa, Ministériu Finansas, ObrasPúblikas, Transporte no Komunikasaun, Interiór, órgaun soberania no mós, servisu diplomátiku sira husi Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun nian. No temi mós embaixada timoroan nian, liu-liu “embaixada iha Bruxelas, ne’ebé liu hosi nia esforsu no kontribusaun estraordinária sira, bele asina dokumentu ne’e.

Reinu Unidu no Repúblika Irlanda latama iha akordu ida ne’e tamba  la inklui iha espasu Schengen, nune’e nasaun rua ne’e sei kontinua nafatin  aplika exijénsia hirak ne’ebé mak prevee iha sira ninia lejislasaun nasionál kona-ba materia vistu nian.

Maske la hola parte iha Uniaun Europeia nian, Noruega no Suésia asina mós akordu Schengen ne’e. Timor-Leste, hamutuk ho nasaun tolu ne’e, no mós Liechtenstein, sei asina iha tempu badak deklarasaun konjunta bilaterál ida kona-ba izensaun vistu atubele hela iha fatin ho tempu badak nian, tuir akordu ne’ebé agora asina tiha ona iha Uniaun Europeia.

Akordu Schengen ne’e konvensaun  ida kona-ba polítika hodi loke fronteira no ema bele halo sirkulasaun livre, ne’ebé asina tiha entre país europeu 30 ( inklui mós país sira balu ne’ebé mak la halo parte iha Uniaun Europeia).

   Ba leten