Operasaun Konjunta evita konfrontu

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 15 fulan-maiu tinan 2015

Operasaun Konjunta evita konfrontu

Operasaun Konjunta, ne’ebé hahú iha fulan-marsu atu “previne no reprime asaun kriminoza sira husi grupu ilegál sira”, kontinua la’o tuir regra sira empeñamentu nian.

Operasaun ne’ebé envolve Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) no Forsa Defeza Timor-Leste nian sira (F-FDTL) ne’e, hala’o hafoin mosu atake balun hasoru elementu polísia nian sira iha fulan-fevereiru no fulan-marsu. Iha loron 8, fulan-marsu, grupu ilegál ida, ne’ebé lori kilat no esplozivu, hodi halo atake ida iha kalan ba postu polísia Baguia nian. Elementu na’in-haat ne’ebé hala’o knaar seguransa nian, hetan kanek no ida entre sira ne’e hetan kanek todan.

Konstituisaun Timor-Leste nian (artigu 43o) bandu atu labele “harii asosiasaun armada, militár ka paramilitár nian sira.” Grupu grupu hirak ne’e sai duni hanesan ameasa ida ba estabiliddae Estadu no Seguransa populasaun nian.

Bazeia ba insidente hirak ne’ebé mosu iha inísiu tinan ida ne’e nian, Operasun Konjunta ne’e tenke hala’o sira-nia knaar ho dalan determinada no kuidadu tebetebes atubele garante seguransa ba nia pesoál no hamenus risku konfrontu nian.

Daudaun ne’e, operasaun ne’e kumpre hela mandadu prizaun nian ida ba Mauk Moruk. Autoridade sira hakarak atu harii relasaun ida ne’ebé kalma no konstrutiva ho Moruk no ho ninia grupu ilegál nia membru sira, ne’ebé koñesidu ho naran “Konsellu Revolusionáriu”. Membru lubuk ida grupu ne’e nian maka entrega an ona ba autoridade kompetente sira no hetan tratamentu tuir lei no regra empeñamentu nian sira husi operasaun konjunta nian. Forsa seguransa sira fó prioridade atu kria lala’ok sosiál ida ba populasaun atubele haburas armonia, konfiansa no estabilidade.

PNTL ho F-FDTL sira iha ona esperiénsia iha tempu balun liubá daudaun ne’e, kona-ba jestaun operasaun konjunta iha matéria direitus umanus, ne’ebé haree liu ba oinsá hetan rezultadu hirak ne’ebé pasífiku. Husi kedas tinan 2003, maka hala’o ona operasaun konjunta hamutuk lima ne’ebé ho susesu. Ida dadaun ne’e, hanaran Operasaun Hanita, hanesan operasaun daneen nian.

Portavós Governu nian, Ministru Estadu Agio Pereira, hateten katak, operasaun ne’e kontinua hetan apoiu no konfiansa husi Governu. Esforsu atu hamenus konfrontu kontinua sai hanesan dalan ne’ebé di’ak liu. Ministru Estadu repete tan katak “Governu Konstitusionál VI sei sai fraku iha povu Timor-Leste nia oin, bainhira husik hela kriminozu sira halo atake tuir sira nia hakarak” no liutiha istória konflitu ida ne’ebé naruk “timoroan barak liu maka hakarak atu moris de’it iha hakamatek nia laran, no la’o ho dignidade hodi harii futuru ida ho susesu ba hotu-hotu.”

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=12017