Timor-Leste hato’o ninia kondolénsia ba Lee Kuan Yew nia mate

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Portavós Ofisiál Governu Timor-Leste

 Dili, loron 23 fulan-marsu tinan 2015

Timor-Leste hato’o ninia kondolénsia ba Lee Kuan Yew nia mate

Governu Timor-Leste simu ho laran-triste tebetebes notísia kona-ba Sua Exelénsia Señór Lee Kuan Yew nia mate, iha loron segunda, 23 fulan-marsu tinan 2015.

Lee Kuan Yew sai Primeiru-Ministru Sidade-Estadu ne’e nian durante tinan 31, no akompaña ninia transformasaun husi sidade portuária ki’ik ida ba sentru komersiál internasionál no modernu ida. Foin lalais ne’e de’it maka Lee Kuan Yew rezigna an husi kargu Membru Parlamentu nian. Ninia vizaun ba Singapura no nia empeñu muda duni nasaun ne’e.

Governu hato’o ninia kondolénsia, liu-liu ba Lee Kuan Yew nia família no belun sira. Nia oan mane boot, Lee Hsien Loong maka dadaun ne’e nu’udar Primeiru-Ministru Singapura nian.

Iha karta ofisiál ida ne’ebé mak diriji ba Lee Hsein Loong, Primeiru-Ministru Timor-Leste, Dr. Rui Maria de Araújo hatete:

 “Milagre Singapura nian oferese ba nasaun barak ne’ebé mak iha hela dezenvolvimentu modelu progresu nian ida no símbolu esperansa no posibilidade nian ida. Timor-Leste  sai hanesan nasaun ida husi nasaun lubuk ida ne’ebé haree ba Singapura ho admirasaun no hanesan ezemplu ida kona-ba buat ne’ebé bele alkansa liuhusi servisu maka’as, esforsu ne’ebé lahatene kole no iha kompromisu ida firme ba konstrusaun Estadu nian. Ida ne’e sei kontinua nu’udar legadu importante ba Sua Exelénsia”.

Iha Lee Kuan Yew nia lideransa mak estabelese ona lasu amizade ne’ebé metin entre Timor-Leste ho Singapura. Programa kooperasaun nian sira entre nasaun rua ne’ebé iha to’o oras ne’e haree liu ba formasaun no kapasitasaun, liu-liu iha Funsaun Públika timor nian.

Portavós Governu Timor-Leste nian, Ministru Estadu Agio Pereira, hatete katak “ho Lee Kuan Yew ninia mate ita asiste polítiku ida boot tebes nia mate, katak iha konviksaun pesoál ne’ebé halo tranzisaun ida ne’ebé hasai nia povu husi mukit, hodi transforma ninia nasaun no muda rejiaun ne’e ba nafatin”.

   Ba leten