Serimónia ba futuru ida ne’ebé pasífiku no sustentavel ba Timor-Leste

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

  Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

Dili, loron 6 fulan-fevereiru tinan 2015

Serimónia ba futuru ida ne’ebé pasífiku no sustentavel ba Timor-Leste

 

Horisehik kalan, iha Dili, iha jantár ida no serimónia iluminasaun nian ida ho tema futuru ida ne’ebé pasífiku no sustentavel ba Timor-Leste no ba nasaun sira seluk.

Eventu ne’e hahú ho lansamentu ofisiál livru ho títulu Timor-Leste Métodos Padrão de Medição, ne’ebé Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão maka halo, livru ne’e Ajénsia Dezenvolvimentu Nasionál (ADN) maka hakerek. Primeiru-Ministru subliña katak “ADN harii atubele kontrola folin no kualidade husi obra públika sira, no ajénsia ne’e sai ona hanesan responsavel hodi poupa osan dolar millaun 227 husi tinan 2011 to’o tinan 2014”. Livru ne’e sei ajuda iha ezekusaun kona-ba modelu servisu fiskalizasaun nian ho tipu ida ne’e, iha tinan hirak mai.

Ministra Finansas, Emília Pires, halo aprezentasaun ida kona-ba Objetivu sira husi Dezenvolvimentu Sustentavel ba tinan 2015. Nia hahú ho agradesimentu ba Dra. Noeleen Heyzer, Sub-Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas no Konselleira Espesiál Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas nian ba Timor-Leste (ne’ebé hala’o ninia vizita ba dala ikus mai nasaun ne’e iha nia funsaun nu’udar Konselleiru Espesiál). Iha lia-fuan sira ne’ebé nia temi, “Dra. Heyzer haforsa parseria entre Nasoins Unidas no Timor-Leste” no “ fó ona ajuda atu Timor-Leste nia lian bele rona iha nivel mundiál”. Ministra Emília Pires esplika mós katak Objetivu foun sira husi Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS) sei bele taka lakuna sira husi Objetivu sira husi Dezenvolvimentu Miléniu, no katak Timor-Leste reprezentadu ona ho di’ak iha prosesu dezenvolvimentu ODS nian hosi Grupu Servisu Nakloke (Open Working Group), liuhusi g7+.

Dra. Noeleen Heyzer ko’alia ho laran haksolok tebes kona-ba Enerjia Sustentavel ba Ema hotu, hodi dehan katak “ ita tenke buka-hetan dalan ida ba futuru ne’ebé haree liu ba ema no sensivel ba planeta ne’e”. Kona-ba enerjia, nia konsidera katak “ita presiza HALAKAN ahi atu nune’e komunidade hotu-hotu bele iha asesu ba ahi-naroman no enerjia no TAKA reguladora temperatura globál hodi hasoru kestaun alterasaun klimátika nian”.

Hanesan ninia vizita dahuluk ba Timor-Leste, Sua Alteza Real, Prínsipe Erdeiru Haakon husi Noruega ko’alia kona-ba Tranzisaun husi Objetivu sira husi Dezenvolvimentu Miléniu nian ba Ajenda Dezenvolvimentu pós-2015. Prínsipe Haakon sai nu’udar Embaixadór Boa Vontade ba programa Dezenvolvimentu Nasoins Unidas (PNUD) husikedas tinan 2003 no ko’alia maka’as iha ninia vizita mai Timor-Leste ne’e.

Hodi reprezenta komunidade emprezariál sira, Carson Wen, Prezidente Asian Business of Sustainable Development Network, ko’alia kona-ba prátika sira kona-ba negósiu sustentavel nian no aprezenta lámpada solár hirak ne’ebé oferese tiha ona ba Primeiru-Ministru, membru Governu sira no Lider Komunitáriu sira. Fó koñese mós feto téknika na’in haat ne’ebé hetan tiha ona formasaun atu halo manutensaun no reparasaun ba lámpada rihun ida ne’ebé fó ba komunidade timoroan sira.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=11205