Sorumutu estraordináriu Konsellu Ministrus loron 6 de janeiru 2015

Prezidénsia Konsellu Ministrus

V Governu Konstitusionál

..............................................................................................................................

Díli, Loron 06 Fulan-janeiru Tinan 2015

Komunikadu Imprensa

Sorumutu estraordináriu Konsellu Ministrus loron 6 de janeiru 2015

Governu hala’o sorumutu estraordináriu iha terça-feira ne’e, loron 6 Janeiru 2015, iha sala sorumutu Konsellu Ministrus nian, iha Palásiu Governu, iha Díli, no aprova ona:

  • 1. Rezolusaun Governu ne’ebé aprova atribuisaun ajuda finanseiru ba vítima vulkaun ne’ebé nakfera iha Cabo Verde

Arkipélagu Cabo Verde, país amigu Timor-Leste nian, ne’ebé pertense ba CPLP, hetan vulkaun ne’ebé nakfera iha 23 novembru,iha Ilha do Fogo.

Kalkula katak katástrofe ne’e hamosu ona prejuízu hamutuk osan dolar amerika liu millaun 50 tanba sobu lokalidade rua (Portela no Bangaeira), rai kultivavel porsentu 30% hosi hektar 700 no infra-estrutura oin-oin.

Populasaun hosi Chã das Caldeiras, planaltu ne’ebé sai hanesan baze ba vulkaun tutun oin-oin iha Fogo, kontinua rai-halai loron-loron hodi taka rai agrikultura nian hirak ne’ebé lava (ahi-kudesan vulkaun nian) la taka.

Populasaun besik 1.500 hosi povoasaun rua ne’e ema haruka sai hosi Chã das Caldeiras no barak liu hosi sira maka hela iha sentru akollimentu tolu iha norte no sul ilha do Fogo nian.

Nune’e maka Timor-Leste hato’o ninia solidariedade ba povu Cabo-Verdiano, hodi fó Osan dólar amerika liu $USD 500.000 (rihun atus lima dólar amerika) atu apoia vítima sira hosi vulkaun nakfera ne’e iha Ilha do Fogo.

2. Rezolusaun Governu ne’ebé aprova atribuisaun ajuda bá vítima sira tanba be-sa’e iha Tailándia

A Tailándia oras ne’e hetan hela be-sa’e tanba tempestade tropikal Jangmi. Fo-sai ona dekretu kona-ba estadu kalamidade iha rejiaun walu país ne’e nian.

Kalkula katak lokalidade besik rihun rua maka hetan be-sa’e, ema liu rihun ruanulu maka lakon sira nia uma no to’o oras ne’e rejista ona ema na’in walu maka mate no barak maka lakon.

Haré ba udan ne’ebé boot hodi estraga país ne’e hamutuk ho ninia efeitu hirak aat ne’ebé hamosu ema mate no rikusoin ema tailándia rihun-ba-rihun, ne’ebé maka oras ne’e sira enfrenta inseguransa ai-han no falta infrae-strutura hirak báziku, maka Timor-Leste hato’o ninia solidariedade ba povu Tailándia hodi fo  doasaun osan hamutu dólar $ USD 500.000 (osan dolar amerika rihun atus lima) ba asisténsia umanitária ba populasaun hirak hetan terus.

  • 3. Rezolusaun Governu ne’ebé aprova atribuisaun ajuda ba vítima be-sa’e iha Malásia

Malásia enfrenta be-sa’e ida ne’ebé aat liu iha durante tinan sanulu foin lalais ne’e nia laran tanba tempu aat tropikal Jangmi.

Udan Boot liu ona loron balun nia laran no hamosu be-sa’e iha fatin barak-barak rejiaun ne’e nian hodi hamosu ema rihun-ba rihun mak hsusik sira nia uma no ema pelumenus na’in 21 maka mate.

Repúblika Demokrátika Timor-Leste sente solidáriu ho povu Malásia nian, liu-liu tanba susar ai-han, be mós atu hemu, hela-fatin no asisténsia saúde ne’ebé maka sira enfrenta ho korajen boot tebes, hodi reforsa kooperasaun internasionál ne’ebé efektivu liu tan.

Nune’e maka, Governu rezolve aprova donativu ida ho $ USD 1.000.000 (osan dólar amerika millaun ida) ba asisténsia umanitáriu populsaun ne’ebé maka sai vitima ne’e iha malásia.

4. Rezolusaun Governu Kona-bá Kompromissu la halo tuir Juramentu ne’ebé Arte Marsiais sira hatur

Diploma ida ne’e nia objektivu maka atu desvinkula liu hosi kompromissu solene ida, elementu hirak ne’ebé pertense ba grupu arte marsial ba naran juramentu hirak ne’ebe sira hala’o ona ba organizasaun sira ne’e, ne;ebé maka sira nia atividades ne’e la legál, tuir rezolusaun 16/2013 loron 2 jullu, ne’ebé maka bandu netik atividades arte marsiál sira, iha teritóriu nasionál tomak.

Konsellu Ministrus subliña katak sei la hatán atu naran sidadaun timor oan ida bele halo juramentu – ho forma saida deit no argumentu saida deit – iha Bandeira hun Repúblika Indonésia nian ka hosi país seluk ruma.

5. Rezolusaun Governu kona-ba manifestasaun Solidariedade ba Indonésia

Indonésia, país vizñu no amigu Timor-Leste nian, enfrenta momentu hirak terus no todan tanba aviaun QZ8501 hosi AirAsia monu iha tasi Java.

Aviaun ne’e lori ema na’in 162, barak liu maka ema indonezsiu.

Seidauk hatene lolós saida maka halo aviaun ne’e monu.

Trajédia ida ne’e, iha aviasaun  nian, halo mundu tomak laran-taridu, maibé liu-liu ema indonesiu sira, tanba sira lakon sira nia sidadaun hirak ne’ebé la iha tan seluk atu troka.

Nune’e maka Timor-Leste hato’o ninia laran susar no fahe ninia amizade no solidariedade ho nasaun ndonésia.

Governu dala ida tan hato’o liafuan solidariedade ba país amigu ne’e, hodi buka fo apoiu no tulun tuir ninia kbit rasik.

   Ba leten