Delegasaun Timor-leste nian ida, ne’ebé lidera husi Sekretáriu Estadu ba Asuntu ASEAN nian, Roberto Soares, partisipa iha Simeira Daruak Forum ba Dezenvolvimentu Illa Pasífiku nian sira (FDIP), iha Nadi, iha illa Fiji nian sira, husi loron 18 to’o loron 20 fulan Juñu tinan 2014.
Hanesan membru ko-fundadór Forum ba Dezenvolvimentu Illa Pasífiku nian sira (FDIP), delegasaun Timor-Leste nian partisipa mós iha sorumutuk inaugurasaun Konsellu Governativu Forum ba Dezenvolvimentu Illa Pasífiku nian sira (FDIP), ne’ebé hala’o iha loron 18 fulan Juñu tinan 2014.
Mai iha sorumutuk ne’e Primeiru-Ministru Repúblika Fiji ninian, ne’ebé sai hanesan Prezidente FDIP nian, Prezidente Repúblika Kiribati, Prezidente Repúblika Nauru, Vise-Prezidente Estadu Federadu sira Micronésia nian, Ministru Negósiu Estranjeiru Illa Salomão nian sira, Sekretáriu Estadu ba Asuntu ASEAN Repúblika Demokrátika Timor-Leste, Sekretáriu Xefe no Sekretáriu Gabinete Reino Tonga nian no Vise-Prezidente Federasaun Asosiasaun La’ós Governamentál sira husi Illa Pasífiku nian sira.
Konsellu Governativu felisita membru sira husi Komisariadu Altu Funsionáriu sira (CAF sigla iha lian portugés) ba sira nia servisu no sira nia kompromisu hodi orienta kriasaun FDIP no ba implementasaun desizaun sira seluk ne’ebé foti ona iha Simeira Inaugurasaun nian, iha fulan Agostu 2013.
Delegasaun ne’e hala’o sorumutu kortezia nian ida, iha Simeira ne’e nia rohan, ho Primeiru-Ministru Repúblika Fiji nian, Josaia Voreqe Bainimarama. Iha sorumutuk ne’e parte rua troka informasaun kona-ba prosesu dezenvolvimentu nasionál, hodi ko’alia kona-ba vontade atu haluan tan kooperasaun bilaterál entre Timor-Leste no Fiji. Primeiru-Ministru Repúblika Fiji nian elojia progresu husi dezenvolvimentu Timor-Leste nian no repete ninia agradesimentu ho laran ba Primeiru-Ministru Xanana Gusmão, ba ninia diskursu inaugurasaun nian, iha tinan kotuk, no ba tulun finanseiru ne’ebé fó ona atu harii FDIP.
Delegasaun Timor-Leste nian asiste Serimónia Ofisiál Boas-Vindas Simeira Daruak FDIP nian, iha ne’ebé Xefe Delegasaun nian sira simu ho onra husi Guarda Onra nian no Serimónia Tradisionál Boas Vindas Fiji nian. Prezidente Repúblika Indonézia nian, Susilo Bambang Yudhoyono, sai hanesan Konvidadu Onra nian no Oradór Prinsipál iha Simeira ne’e.
Durante Simeira ne’e, Roberto Soares felisita mós Primeiru-Ministru no Sekretáriu FDIP nian no hatudu ninia fiar-metin no apoiu ba FDIP, iha preparasaun ba Forum ne’e nian. Nia mós elojia Governu Fiji nian ba progresu maka’as iha tranzisaun ba demokrasia no reforma polítika sira, liuliu iha preparasaun atu hala’o eleisaun demokrátika dahuluk, iha fulan Setembru tinan 2014, tuir Konstituisaun foun Fiji nian, ne’ebé fó ba sidadaun ida-idak nasaun nian direitu atu fó sira nia votu iha urna.
Iha ninia intervensaun, Sekretáriu Estadu Roberto Soares dehan sai katak, hanesan nasaun foun ida iha Sudeste Aziátiku, ne’ebé horik iha nasaun viziñu boot rua nia leet, no organizasaun rejionál rua ne’ebé iha, Timor-leste sei fó importánsia boot ba nasaun no rejiaun rua ne’e, hamutuk ho sira ne’e maka nia sei fahe dezafiu no oprtunidade sira.
Nu’udar membru Komunidade País Lian Portugéz (CPLP) no kandidatu membru ASEAN nian, membru fundadór g7+ no FDIP, Timor-Leste prontu ona atu dezempeña papél ida ne’ebé importante, atubele sai hanesan ponte ida entre Pasífiku no ASEAN/CPLP, haluan liután rede parseria, amizade no solidariedade nian. Iha kontestu ida ne’e, Timor-Leste hafoun fali ninia apoiu totál ba FDIP ho objetivu atu hakat ba oin no kria ajenda dezenvolvimentu nian ida ne’ebé sustentável no reflete duni ninia kontestu, istória, valór, kultura rasik, no liuliu, hetan modelu dezenvolvimentu ida-ne’ebé hanesan ho Pasífiku nia moris. Roberto Soares mós tenik tan katak Timor-Leste kontribui ona dólar amerikanu 250.000,00 ba programa no atividade FDIP nian, no sei haboot nafatin ninia kontribuisaun simples ne’e, tuir kbiit ne’ebé nia iha, iha tinan sira tuirmai. Timor-Leste sempre fó importánsia maka’as ba promosaun loloos ida no parseria ne’ebé metin no dura ba tempu naruk, nune’e bele proteje transparénsia no governasaun di’ak, konfiansa no apoiu iha lideransa illa Pasífiku nian, no hodi antisipa FDIP, atubele komprende tema kreximentu ekonómiku sustentável iha Pasífiku.
Sekretáriu Soares mós aproveita biban ida-ne’e hodi informa ba delegadu FDIP sira kona-ba prosesu dezenvolvimentu Timor-Leste, liuliu kompromisu Timor-Leste nian ne’ebé liga ba transparénsia no mós estabelesimentu Lei Fundu Petróleu Timor-Leste no ninia papél iha grupu g7+ nian, ninia tulun ba Guiné-Bissau nu’udar parte ida atu hametin diplomasia no kona-ba ninia haka’as-an ba rezolusaun konflitu sira iha Timor-Leste no iha rejiaun seluk. Sekretáriu Estadu Roberto Soares informa mós kona-ba prezidénsia CPLP ne’ebé Timor-Leste atu asume daudaun. Hanesan nasaun ida iha Sudeste Aziátiku no mós membru CPLP nian ida, Timor-Leste sei dezempeña papél importante ida, hodi sai hanesan kanál parseria no solidariedade nian ida entre Ásia no Pacífico.
Sekretáriu Estadu ba Asuntu ASEAN nian, Roberto Sarmento de Oliveira Soares, akompaña husi Diretór Departamentu ba Asuntu Rejionál, Samuel Soares, Diretór Administrativu no Protokolu ba Asuntu ASEAN, Guido de Fátima Cabral Abel no jornalista ida / repórter TVTL nian, Francisco Xavier Correia.