Sorumutu Konsellu Ministrus loron 17 fulan Juñu 2014

Prezidénsia Konsellu Ministrus

V Governu Konstitusionál

………………………………………………………………………………………………………………

Díli, Loron 17 Fulan Juñu Tinan 2014

 Komunikadu Imprensa

Sorumutu Konsellu Ministrus loron 17 fulan Juñu 2014

Governu Konstitusionál V hala’o sorumutuk iha tersa-feira, loron 17 fulan Juñu 2014, iha sala sorumutuk Konsellu Ministru nian, iha Palásiu Governu, iha Díli, no aprova ona:

1. Aprezentasaun Pakote Fiskál ba tinan 2015

Konsellu Ministru aprova ona Envelope Fiskál ne’ebé sai nu’udar mata dalan hodi halo Orsamentu Jerál Estadu nian (OJE) ba tinan finanseiru 2015.

Bainhira atu halo Pakote Fiskál ba tinan oin mai, tau iha konsiderasaun faktór sira oinoin, liuliu, Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) nian,  Programa Governu; Ezekusaun Orsamentál; Inflasaun; no Sustentabilidade Fiskál.

Konsellu Ministru aprova ona ( loron 29 no loron 30 fulan Juñu) atu hala’o sorumutuk ne’ebé sei define prioridade sira ba OJE tinan 2015 nian. Halo OJE ba tinan 2015 nian, sei halo tuir hanoin sira Governu Konstitusionál V nian, no hakerek tiha ona iha PED, dezenvolve rekursu umanu, dezenvolve infra-estrutura, hametin instituisaun sira no kumpri Ojetivu Dezenvolvimentu Miléniu no Akordu Foun.

2. Rezolusaun Governu nian ne’ebé aprova Referensiál  kona-ba Polítika sira Edukasaun Pré-Eskolar nian

Governu aprova tiha ona Referensiál kona-ba Polítika sira Edukasaun Pré-Eskolar nian iha Timor-Leste. Dokumentu ida ne’e hanesan prinsípiu lubuk ida no matadalan ba dezenvolvimentu edukasaun pré-eskolar, tama ona iha kontestu sistema edukativu nian ne’ebé luan tebes, buras ona iha Timor-Leste.

3. Decretu-lei ne’ebé aprova Kurríkulu Nasionál Baze nian ba Primeiru no Segundu Siklu sira Ensinu Báziku nian

Tuir parámetru ne’ebé determina oan iha Planu Estratéjiku Nasionál Edukasaun nian ba tinan 2011-2030, Governu, liuhosi diploma ida ne’e, aprova kurrículu nasionál ida baze nian ne’ebé halo parte diretriz jerál hosi komponente kurrikular sira no programa kurrikular ida ne’ebé detalladu, organiza ho forma ne’ebé klara, ne’ebé bele identifika rezultadu aprendizajen ne’ebé mak di’ak duni, indikadór dezempeñu nian, nune’e mos planu hanorin nian lubun ida ne’ebé presiza atuhodi implementa konteúdu husi komponente kurrikular nian sira.

4. Dekretu-Lei ne’ebé aprova Kurríkulu Nasionál kona-ba Baze Edukasaun Pré-Eskolár

Edukasaun Pré-eskolár importante tebetebes iha labarik sira nia dezenvolvimentu, tanba ninia poténsia liga diretamente ba fundasun ida ne’ebé metin iha otas labarik nian no iha tinan dahuluk sira edukasaun nian. Esperiénsia ida ne’ebé pozitiva iha faze pré-eskolár bele sai hanesan fatór determinante ida husi prosesu edukasaun nian iha moris tomak, tanba iha poténsia atu influénsia família sira iha kompriensaun valór husi edukasaun no iha labarik sira nia hakarak atu partisipa iha proseu eskolár.

Diploma ida ne’e define parámetru kurrikulár sira, métodu hanorin nian hirak ne’ebé adekuadu liu no rezultadu aprendizajen nian ne’ebé hakarak atu hetan.

5. Dekretu-Lei ne’ebé harii Komisaun Nasionál Organizasaun Nasoins Unidas nian ba Edukasaun, Siénsia no Kultura (UNESCO) iha Timor-Leste

Diploma ida ne’e aprova Kriasaun Komisaun nasional UNESCO Timor-Leste nian no define ninia natureza, atribuisaun sira, estrutura orgánika no rejime finanseiru no patrimoniál.

Medida ida ne’e hatán ba rekomendasaun husi artigu VII Organizasaun Nasoins Unidas (ONU) nian ne’ebé ko’alia kona-ba harii Komisauun Nasionál ida iha nasaun membru ida-idak  ba koordenasaun no implementasaun ne’ebé di’ak liu husi atividade sira iha ámbitu UNESCO nian. Fó hanoin de’it katak Timor-Leste mós sai hanesan membru ONU no mós  UNESCO nian.

6. Alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei ne’ebé aprova rejime jerál kona-ba avaliasaun ensinu superiór no harii  Ajénsia Nasionál ba avaliasaun no Akreditasaun Akadémikan (ANAAA)

Diploma ida ne’e hatán ba nesesidade atu armoniza terminolojia ne’ebé mosu husi aprovasaun Sistema Nasionál Kualifikasaun nian iha Timor-Leste. Atualiza mós Dekretu-Lei ne’e tanba haree ba esperiénsia ne’ebé ANAAA hetan ona husikedas tempu ne’ebé nia harii iha  tinan 2010, no hatán ba urjénsia atu fó ba Ajénsia ne’e, estrutura orgánika ida no mekanizmu hirak ne’ebé bele fó dalan ba nia atu hasoru nasaun nia dezafiu sira daudaun ne’e nian, hodi lori ninia misaun to’o rohan ho efikáz.

7. Dekretu Lei ne’ebé aprova Estatutu husi Institutu Nasionál Siénsia no Teknoljia (INCT)

Ho objetivu atu halo Timor-Leste sai kompetitivu liután iha sosiedade koñesimentu globál, no iha kumprimentu ba Programa Governu Konstituisionál V, mak harii Institutu Nasionál Teknolojia ho responsabilidade atu dezenvolve estudu investigasaun nian sira no análize kona-ba siénsia aplikada sira.

INCT sei sai hanesan Institutu ne’ebé sei apoia ba investigasaun no dezenvolvimentu sientífiku no tekonolójiku, no hetan autonomia administrativa, téknika no sientífika, ho tutela no superintendénsia husi membru Governu nian ne’ebé responsabiliza área siénsia nian.

Konsellu Ministru analiza mós:

1. Pontu Situasaun kona-ba organizasaun Simeira Xefe Estadu no Governu sira CPLP nian

Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun aprezenta ona ba Konsellu Ministru pontu situasaun kona-ba organizasaun Konferénsia X Xefe estadu no Xefe Governu sira husi Komunidade Nasaun sira Lian Portugés (CPLP) ne’ebé sei hala’o iha loron 23 fulan Jullu, no hala’o molok Pezidénsia Rotativa Komunidade ne’e nian husi Timor-Leste, ba tinan rua oin mai.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=10183