Timor-Leste aprezenta ninia esperiénsia kona-ba implementasaun One-Stop Shop no dijitalizasaun servisu públiku sira iha Fórum Nasoins Unidas nian

sei publika

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Toleránsia Pontu iha loron 26 fulan-juñu iha okaziaun serimónia funerál ba eis-Prezidente Repúblika Francisco Guterres “Lú Olo”

sei publika

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Programa ba Serimónia Fúneral Dr. Francisco Guterres “Lú Olo”

07h30 – 07h40 – Deslokasaun hosi Residénsia ba CCF – Fatin: Farol

07h40 – 08h40 – Vizita ikus ba CCF – Fatin: CCF Comoro

08h45 – 08h50 – Deslokasaun husi CCF ba Quartel-General F-FDTL

08h50 – 09h00 – Vizita ikus ba Quartel-General F-FDTL – Fatin: QG F-FDTL, Fatuhada

09h00 – 09h05 – Deslokasaun hosi Quartel-General F-FDTL ba Presidénsia da Repúblika

09h05 – 09h15 – Vizita ikus ba Presidénsia da Repúblika – Fatin: Presidénsia da Repúblika, Aitarak Laran

09h15 – 09h30 – Deslokasaun hosi Presidénsia da Repúblika ba Catedral Díli

10h00 – 11h30 – Missa iha Catedral Díli – Fatin: Catedral Díli

11h45 – 12h00 – Deslokasaun hosi Catedral Díli ba Parlamentu Nasionál

12h00 – 12h30 – Vizita ikus ba Parlamentu Nasionál – Fatin: Parlamentu Nasionál

12h45 – 13h45 – Deslokasaun hosi Parlamentu Nasionál ba Jardim dos Heróis, Metinaro

13h45 – Serimónia Fúnebre – Fatin: Jardim dos Heróis, Metinaro
url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Ministra Edukasaun hasoru malu ho nia omólogu portugés hodi hametin kooperasaun iha setór edukasaun

sei publika

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Ministériu Administrasaun Estatal promove formasaun kona-ba Desentralizasaun Administrativa iha Bobonaro

sei publika

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Timor-Leste aprezenta polítika inkluzaun sosiál iha Konferénsia Estadus Partes Konvensaun nian kona-ba Direitus Ema ho Defisiénsia

Vise-Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Céu Brites, reprezenta Timor-Leste iha Konferénsia Estadus Partes Konvensaun nian kona-ba Direitus Ema ho Defisiénsia (COSP19) ba da-19, ne’ebé hala’o iha loron 9 no loron 10 fulan-juñu tinan 2026, iha sede Nasoins Unidas, iha Novaiorke, iha ne’ebé nia aprezenta polítika no evolusaun sira ne’ebé alkansa ona iha promosaun direitus ema ho defisiénsia nian. 720776633 1404564125033714 1364572718248765543 n 300x199 Timor Leste aprezenta polítika inkluzaun sosiál iha Konferénsia Estadus Partes Konvensaun nian kona ba Direitus Ema ho Defisiénsia 721949661 1596319508727961 6766510111031719463 n 300x169 Timor Leste aprezenta polítika inkluzaun sosiál iha Konferénsia Estadus Partes Konvensaun nian kona ba Direitus Ema ho Defisiénsia 719069454 1506124564349836 6122768085186978536 n 300x181 Timor Leste aprezenta polítika inkluzaun sosiál iha Konferénsia Estadus Partes Konvensaun nian kona ba Direitus Ema ho Defisiénsia 721323206 1568960481523818 2320504542626302584 n 300x169 Timor Leste aprezenta polítika inkluzaun sosiál iha Konferénsia Estadus Partes Konvensaun nian kona ba Direitus Ema ho Defisiénsia 720342185 860244593313750 4118687107160035581 n 300x182 Timor Leste aprezenta polítika inkluzaun sosiál iha Konferénsia Estadus Partes Konvensaun nian kona ba Direitus Ema ho Defisiénsia 719463909 1906067810106210 4602506657587902879 n 300x168 Timor Leste aprezenta polítika inkluzaun sosiál iha Konferénsia Estadus Partes Konvensaun nian kona ba Direitus Ema ho Defisiénsia 722911112 1439631408184524 5915115207165151920 n 300x199 Timor Leste aprezenta polítika inkluzaun sosiál iha Konferénsia Estadus Partes Konvensaun nian kona ba Direitus Ema ho Defisiénsia

Iha sesaun abertura konferénsia nian, ne’ebé hala’o iha loron 9 fulan-juñu, Vise-Ministra aprezenta deklarasaun nasionál Timor-Leste nian ba Asembleia Jerál Nasoins Unidas, ho reafirma kompromisu Governu nian hodi implementa Konvensaun kona-ba Direitus Ema ho Defisiénsia nian, ne’ebé país ne’e ratifika ona iha tinan 2023.

Iha nia diskursu, nia destaka progresu ne’ebé alkansa ona liuhosi Polítika Nasionál ba Inkluzaun no Promosaun Direitus Ema ho Defisiénsia, Planu Asaun Nasionál ba Ema ho Defisiénsia 2021-2030, no mós Estratéjia Nasionál Protesaun Sosiál. Nia temi mós introdusaun, iha tinan 2026, Dotasaun Orsamentál ba Inkluzaun Defisiénsia, ho intensaun atu integra perspetiva defisiénsia nian iha planeamentu no alokasaun rekursus públikus.

Iha loron 10 fulan-juñu, Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, hamutuk ho Misaun Permanente Timor-Leste ba Nasoins Unidas, organiza eventu paralelu ida ho tema “Polítika Governu Timor-Leste nian kona-ba Inkluzaun Sosiál”.

Aprezentasaun prinsipál ne’e halo husi Vise-Ministra Céu Brites no sesaun ne’e modera husi Reprezentante Permanente Timor-Leste ba Nasoins Unidas, Embaixadór Dionísio da Costa Babo Soares. Eventu ne’e hetan partisipasaun husi reprezentantes Estadus Partes Konvensaun nian, akadémiku, organizasaun sosiedade sivíl no parseiru dezenvolvimentu sira.

Durante inisiativa ne’e, aprezenta polítika nasionál no instrumentu estratéjiku sira ne’ebé orienta asaun governu nian iha área sira hanesan protesaun sosiál, edukasaun, servisu reabilitasaun inkluzivu, asesibilidade no planu orsamentu ne’ebé sensivel ba defisiénsia. Fahe mós esperiénsia sira ne’ebé relasiona ho implementasaun Planu Asaun Nasionál ba Ema ho Defisiénsia 2021-2030, no mós preparasaun relatóriu inisiál Timor-Leste nian ba Komité Konvensaun.

Eventu ne’e hetan apoiu husi Sekretária Estadu Asaun Sosiál no Inkluzaun Portugal nian, Clara Marques Mendes, no Sekretária-Adjunta ba Igualdade Jéneru, Defisiénsia no Inkluzaun Sosiál Austrália nian, Sally-Anne Henry, ne’ebé aprezenta sira-nia perspetiva kona-ba promosaun direitus ema ho defisiénsia no kooperasaun ho Timor-Leste iha área ida-ne’e.

Hatudu mós vídeo ida kona-ba programa Negósius Autosustentaveis, inisiativa ida hosi Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun ne’ebé ho objetivu atu fó apoiu ba ema ho defisiénsia hodi kria sira-nia negósiu rasik.

Durante konferénsia ne’e, Vise-Ministra Céu Brites partisipa mós iha resepsaun ne’ebé oferese hosi Áustria iha loron 9 fulan-juñu, akompaña hosi Konselleiru Misaun Permanente Timor-Leste nian ba Nasoins Unidas, Licínio M. Branco. Durante sorumutu ne’e, fahe prátika di’ak sira kona-ba promosaun direitus umanus ba ema ho defisiénsia no diskute kona-ba oportunidades atu hametin kooperasaun ho parseiru internasionál sira iha área ida-ne’e.

Delegasaun nasionál ne’e kompostu mós hosi Diretór Nasionál ba Ema ho Defisiénsia, téknikus husi Sekretariadu Planu Asaun Nasionál ba Ema ho Defisiénsia, membru sira hosi Gabinete Vise-Ministra no reprezentantes husi ekipa komunikasaun Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun nian.

Timor-Leste nia partisipasaun iha COSP19 permite nasaun ne’e aprezenta rezultadu sira ne’ebé alkansa ona iha implementasaun Konvensaun kona-ba Direitus Ema ho Defisiénsia nian no hametin kooperasaun internasionál kona-ba inkluzaun no protesaun direitus ema ho defisiénsia nian.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Xefe Governu hasoru malu ho Prezidente Portugal hodi ko’alia kona-ba kooperasaun bilaterál no asuntu internasionál sira

Iha loron 22 fulan-juñu, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão halo vizita kortezia ida ba Prezidente Repúblika Portugál, António José Seguro, iha Palásiu Nasionál Belém, iha Lizboa. Iha vizita ne’e, ko’alia kona-ba kestaun sira ne’ebé relasiona ho evolusaun situasaun internasionál no hametin liután kooperasaun bilaterál entre Timor-Leste no Portugál. 728280912 978293988318417 2818139949055138729 n 300x194 Xefe Governu hasoru malu ho Prezidente Portugal hodi ko’alia kona ba kooperasaun bilaterál no asuntu internasionál sira 727466422 2481579258937144 5900478046494605198 n 300x207 Xefe Governu hasoru malu ho Prezidente Portugal hodi ko’alia kona ba kooperasaun bilaterál no asuntu internasionál sira 729791106 1345641294192579 4064988953727313533 n 300x209 Xefe Governu hasoru malu ho Prezidente Portugal hodi ko’alia kona ba kooperasaun bilaterál no asuntu internasionál sira

Iha inísiu enkontru ne’e, Primeiru-Ministru hato’o saudasaun husi Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste, José Ramos-Horta ba Prezidente Portugál nian. António José Seguro, iha nia biban, hanoin-hikas kona-ba partisipasaun Xefe Estadu Timor-Leste nian iha serimónia tomada-de-pose, ne’ebé hala’o iha fulan-marsu iha tinan ida-ne’e.

Iha sorumutu ne’e, lider na’in-rua troka hanoin kona-ba evolusaun situasaun polítika internasionál no kona-ba asuntu sira ne’ebé sai interese komún. Primeiru-Ministru hato’o parabéns ba Portugál tanba eleitu nu’udar membru naun-permanente Konsellu Seguransa Nasoins Unidas nian no hato’o ninia espetativa atu nasaun ne’e kontinua promove valór sira hanesan  pás, estabilidade no dezenvolvimentu sustentável iha nivel internasionál.

Kay Rala Xanana Gusmão ko’alia mós kona-ba dezafiu sira ne’ebé Nasoins Unidas hasoru, liuliu kona-ba funsionamentu Konsellu Seguransa nian, hodi afirma nesesidade ba reformas atu organizasaun ne’e bele adapta di’ak-liu ho realidade internasionál daudaun ne’e.

Dirijente na’in-rua ne’e mós analiza kooperasaun bilaterál iha área sira hanesan justisa, edukasaun no dezenvolvimentu. Primeiru-Ministru hato’o agradesimentu ba Portugál nia apoiu kontínuu iha setór sira-ne’e no aprezenta Estratéjia Nasionál ba Ekonomia Azul Timor-Leste nian, ho identifika oportunidade sira atu hametin kooperasaun entre nasaun rua ne’e.

Ko’alia mós kona-ba situasaun iha Giné-Bissau, ho lider na’in-rua ne’e troka hanoin  kona-ba dalan sira hodi promove estabilidade polítika no hametin instituisaun sira iha nasaun ne’e.

Husi parte Portugál nian, Prezidente António José Seguro reafirma kompromisu Portugal nian atu apoia nafatin Timor-Leste iha ninia área prioridade sira ba dezenvolvimentu. Xefe Estadu portugés mós hanoin-hikas ninia envolvimentu iha inisiativa solidariedade internasionál oioin hodi apoia luta povu timoroan nian ba autodeterminasaun durante dékada 1990 nia laran.

Iha sorumutu ne’e nia rohan, lider na’in-rua ne’e reafirma sira-nia vontade atu kontinua hametin relasaun istórika kona-ba amizade no kooperasaun entre Timor-Leste no Portugál.

Primeiru-Ministru hetan akompañamentu hosi Vise-Primeiru-Ministru, Francisco Kalbuadi Lay, Ministru Justisa, Sérgio da Costa Hornai, Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus Soares, Embaixadór Timor-Leste ba Portugál, Manuel de Araújo Serrano, Embaixadora Timor-Leste ba CPLP, Natália Carrascalão, no Xefe Gabinete  Primeiru-Ministru nian, Elizabeth  Exposto.

Primeiru-Ministru nia vizita ba Portugál inklui mós enkontru ho responsavel sira hosi área  justisa no ensinu superiór nian, no mós inisiativa sira ne’ebé relasiona ho Timor-Leste nia prezidénsia rotativa iha Komunidade País  Lian Portugés (CPLP), ne’ebé oras ne’e daudaun kaer hosi nasaun ne’e.

 

 

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Primeiru-Ministru reafirma kompromisu Timor-Leste nian ba CPLP no multilaterizmu durante vizita ba sede organizasaun ne’e nian

Iha loron 22 fulan-juñu, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão vizita sede Komunidade País Lian Portugés (CPLP) nian iha Lizboa, iha ne’ebé nia reafirma kompromisu Timor-Leste nian hodi hametin organizasaun ne’e, kooperasaun multilaterál no unidade entre Estadu-Membru sira.

Bainhira to’o iha Palácio Conde de Penafiel, Xefe Governu simu husi Sekretária Ezekutiva CPLP, Embaixadora Maria de Fátima Jardim. Tuir mai, hala’o sesaun solene ida entre Primeiru-Ministru, Sekretária Ezekutiva CPLP, no Reprezentante Permanente sira hosi Estadus-Membrus ba organizasaun ne’e.

Vizita ne’e hala’o iha kontestu Prezidénsia Pro Tempore CPLP nian ne’ebé Timor-Leste ezerse dezde fulan-dezembru tinan 2025 no iha tinan ida ne’ebé maka komunidade luzófona selebra aniversáriu ba dala 30 hosi ninia kriasaun. Durante sorumutu hirak ne’e, ko’alia kona-ba asuntu sira ne’ebé relasiona ho mobilidade iha espasu CPLP, aprofundamentu kooperasaun ekonómika, reforsu kooperasaun relasiona ho oseanu no hakbesik organizasaun ne’e ba rejiaun estratéjiku sira seluk, liuliu Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (ASEAN). 730748982 1363094899045097 1138481121071761860 n 300x187 Primeiru Ministru reafirma kompromisu Timor Leste nian ba CPLP no multilaterizmu durante vizita ba sede organizasaun ne’e nian 730503313 1286570596596830 1699266243727784146 n 300x199 Primeiru Ministru reafirma kompromisu Timor Leste nian ba CPLP no multilaterizmu durante vizita ba sede organizasaun ne’e nian 730321020 2208614523236125 7614094739536476385 n 300x202 Primeiru Ministru reafirma kompromisu Timor Leste nian ba CPLP no multilaterizmu durante vizita ba sede organizasaun ne’e nian 728457954 985628014091721 1638240798280160539 n 300x165 Primeiru Ministru reafirma kompromisu Timor Leste nian ba CPLP no multilaterizmu durante vizita ba sede organizasaun ne’e nian 729716856 2162545851261316 902219873400932423 n 300x201 Primeiru Ministru reafirma kompromisu Timor Leste nian ba CPLP no multilaterizmu durante vizita ba sede organizasaun ne’e nian 730498149 3938473349792464 8977708296172163060 n 1 300x225 Primeiru Ministru reafirma kompromisu Timor Leste nian ba CPLP no multilaterizmu durante vizita ba sede organizasaun ne’e nian

Iha ninia intervensaun, Kay Rala Xanana Gusmão destaka katak “iha aniversáriu ida-ne’e ita reafirma ita-nia kompromisu ba unidade iha diversidade no hametin lasu istóriku, kulturál no polítiku ne’ebé halibur ita-nia povu luzófonu sira”.

Primeiru-Ministru subliña mós relevánsia multilateralizmu no kooperasaun internasionál, hodi hateten katak “ohin, ita mós iha oportunidade atu reflete kona-ba importánsia hosi multilateralizmu, diálogu no kooperasaun dezenvolvimentu ba ita-nia povu iha kontestu internasionál ida ne’ebé marka ho inserteza no instabilidade”.

Iha vizita ne’e, Sekretária Ezekutiva CPLP, Maria de Fátima Jardim, louva Timor-Leste nia lideransa hodi hala’o Prezidénsia Pro Tempore no destaka prosesu elaborasaun Vizaun Estratéjika organizasaun nian ba períodu 2027-2033.  Diskusaun ne’e inklui mós tópiku sira relasiona ho kooperasaun iha área kultura, seguransa ai-han no nutrisaun, edukasaun, siénsia no teknolojia, inovasaun, ambiente, klima no ekonomia azúl, no mós kestaun sira relasiona ho modernizasaun institusionál no reprezentatividade iha prosesu rekrutamentu Sekretariadu Ezekutivu nian.

Primeiru-Ministru reafirma disponibilidade Timor-Leste nian hodi kontinua serbisu ho Estadus-Membrus no observadór hotu-hotu CPLP nian, no mós anunsia realizasaun Sorumutu Ordináriu Konsellu Ministrus organizasaun ne’e nian ba dala 31, ne’ebé prevee ba fulan-agostu tinan 2026, iha Dili.

Molok hahú sesaun solene, Sekretária Ezekutiva CPLP, Embaixadora Maria de Fátima Jardim konvida partisipante sira atu halo minutu hakmatek ida hodi fó omenajen ba eis-Prezidente Repúblika Timor-Leste, Francisco Guterres “Lú Olo”, ne’ebé hakotu iis iha loron 21 fulan-juñu ne’e. Omenajen ne’e sura ho partisipasaun husi Primeiru-Ministru no Reprezentante Permanente sira husi Estadus-Membrus CPLP, no destaka kontributu eis-Xefe Estadu nian hodi hametin relasaun entre Timor-Leste no komunidade luzófona.

Iha vizita ne’e nia rohan, Kay Rala Xanana Gusmão asina Livro de Honra da CPLP no fó deklarasaun sira ba mídia.

Primeiru-Ministru hetan akompañamentu hosi Ministru Justisa, Sérgio da Costa Hornai, Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus Soares, Reprezentante Timor-Leste ba CPLP, Natália Carrascalão, Embaixadór Timor-Leste ba Portugál, Manuel de Araújo Serrano, Xefe Gabinete Primeiru-Ministru nian, Elizabeth Exposto, no hosi Inês Araújo Gonçalves.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

SECOMS hametin kooperasaun ho Malázia iha setór komunikasaun sosiál

Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Expedito Loro Dias Ximenes, hasoru malu ho Ministru Komunikasaun Malázia nian, Datuk Fahmi Fadzil, iha loron 20 fulan-juñu, iha Penang, hodi ko’alia kona-ba oportunidade sira ba kooperasaun bilaterál iha setór komunikasaun sosiál. Sorumutu ne’e mós hetan partisipasaun husi Prezidente Ajénsia Notisioza TATOLI, Noémio Mateus Soares Falcão, no reprezentante  sira husi ajénsia notisioza malaia, BERNAMA. 726645508 122186997170769684 1538577221118558210 n 300x121 SECOMS hametin kooperasaun ho Malázia iha setór komunikasaun sosiál 727466514 122186996456769684 5634015667861894302 n 242x225 SECOMS hametin kooperasaun ho Malázia iha setór komunikasaun sosiál 727587200 122186997128769684 476785448776985011 n 300x141 SECOMS hametin kooperasaun ho Malázia iha setór komunikasaun sosiál 724436481 122186997002769684 579496172530614016 n 300x147 SECOMS hametin kooperasaun ho Malázia iha setór komunikasaun sosiál 727467169 122186996708769684 8023460492253543086 n 300x222 SECOMS hametin kooperasaun ho Malázia iha setór komunikasaun sosiál

Durante sorumutu ne’e, parte rua ne’e troka sira-nia hanoin kona-ba dalan atu hametin relasoins entre Timor-Leste no Malázia iha área komunikasaun sosiál, ho objetivu atu promove dezenvolvimentu informasaun profisionál, kredivel no responsavel, no mós reforsa kapasidade institusionál sira.

Entre tema prinsipál sira ne’ebé ko’alia mak utilizasaun no regulamentu hosi intelijénsia artifisiál, estratéjias hodi kombate notísia falsu sira no dezinformasaun, no mós importánsia husi kontinuasaun formasaun ba jornalista timoroan sira, ho objetivu atu hadi’a kualidade jornalizmu no adapta ho mudansas teknolójikas.

Durante sorumutu ne’e, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál mós hato’o preokupasaun  kona-ba nesesidade ba prezensa no envolvimentu  ida ne’ebé boot liu husi plataforma dijitál prinsipál sira, hanesan Google, YouTube no Facebook, iha Timor-Leste, atu nune’e bele kontribui ba dezenvolvimentu ekosistema mídia nasionál nian.

Ministru Komunikasaun Malázia nian salienta katak  kooperasaun entre país rua iha área ida-ne’e sei reforsa liuhosi implementasaun akordu kooperasaun ne’ebé asina tiha ona entre ajénsia notísia BERNAMA no TATOLI.

“Akordu ida-ne’e sei sai baze importante ida atu promove partilla esperiénsia sira, dezenvolvimentu rekursus umanus, troka informasaun no reforsa kapasidade profisionál ba instituisaun mídia Governu nian sira hosi nasaun rua ne’e, hodi fó dalan ba sira atu hatán ba dezafiu  komunikasaun nian iha era dijitál”, dehan Datuk Fahmi Fadzil.

Iha loron 19 fulan-juñu, iha ámbitu  hosi dezlokasaun  ba Malázia, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál no delegasaun hosi Ajénsia Notisioza TATOLI partisipa mós, iha jantár benvindu ba selebrasaun Hari Wartawan Nasional (HAWANA) 2026 nian, ne’ebé hala’o iha Otél Crowne Plaza, iha Penang..

Eventu ne’e oferese husi Governadór Estadu Penang, Tun Ramli Ngah Talib, hodi rekoñese papél mídia nian iha dezenvolvimentu nasoins no halibur reprezentantes hosi órgaun  komunikasaun sira,  jornalistas,  autoridade governmental sira, no mós konvidadus husi país oioin iha Sudeste Aziátiku.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Vise-Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun partisipa iha inaugurasaun ba espozisaun komemorasaun sentenáriu kona-ba Camilo Pessanha nia mate

Iha loron 19 fulan-juñu tinan 2026, Vise-Ministra no Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun ein-ezersísiu, Jesuína Maria Ferreira Gomes, partisipa iha inaugurasaun ba espozisaun “Há de ir humilde / atravessando o mar”, ne’ebé selebra tinan atus ida husi Camilo Pessanha nia mate. Serimónia ne’e hala’o iha Sentru Kulturál Embaixada Portugál nian iha Dili no halibur partisipante liu atus ida. 727059798 1336843488633697 8323268397541568408 n 105x225 Vise Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun partisipa iha inaugurasaun ba espozisaun komemorasaun sentenáriu kona ba Camilo Pessanha nia mate 730570452 1334577605524297 5079362544224266861 n 300x145 Vise Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun partisipa iha inaugurasaun ba espozisaun komemorasaun sentenáriu kona ba Camilo Pessanha nia mate 728653016 1336844195300293 9036398273689866837 n 300x225 Vise Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun partisipa iha inaugurasaun ba espozisaun komemorasaun sentenáriu kona ba Camilo Pessanha nia mate 726456330 1336843728633673 2133505938820533920 n 105x225 Vise Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun partisipa iha inaugurasaun ba espozisaun komemorasaun sentenáriu kona ba Camilo Pessanha nia mate 728226336 1336844345300278 2840204585612729191 n 300x140 Vise Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun partisipa iha inaugurasaun ba espozisaun komemorasaun sentenáriu kona ba Camilo Pessanha nia mate 727551351 1336843675300345 8173080718360034018 n 300x140 Vise Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun partisipa iha inaugurasaun ba espozisaun komemorasaun sentenáriu kona ba Camilo Pessanha nia mate 726900820 1336844435300269 6997531404307704731 n 300x140 Vise Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun partisipa iha inaugurasaun ba espozisaun komemorasaun sentenáriu kona ba Camilo Pessanha nia mate 728528041 1336843468633699 4229194629161800740 n 300x140 Vise Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun partisipa iha inaugurasaun ba espozisaun komemorasaun sentenáriu kona ba Camilo Pessanha nia mate 730688966 1334577612190963 4306666830456593990 n 300x140 Vise Ministra Negósius Estranjeirus no Kooperasaun partisipa iha inaugurasaun ba espozisaun komemorasaun sentenáriu kona ba Camilo Pessanha nia mate

Vise-Ministra hato’o liafuan badak durante sesaun abertura no destaka importánsia husi Camilo Pessanha nia obra no ninia kontribuisaun ba patrimóniu literáriu lian portugés nian. Iha ninia diskursu, salienta katak poeta simbolista ne’e kontinua reprezenta vós (lian) ida ne’ebé ita bele rona iha klamar lian portugeza nian no reforsa lasu kulturál no linguístiku entre povu sira hosi Komunidade País Lian Portugés (CPLP).

Espozisaun ne’ebé hala’o ba dala uluk iha Timor-Leste ne’e nu’udar omenajen ba figura  importante ida iha mundu poezia portugés nian, ne’ebé nia obra moris nafatin no kontinua inspira  jerasaun leitór sira tuirmai. Eventu ne’e hanesan rezultadu hosi parseria entre Embaixada Portugál, Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL), Departamentu Ensinu Lian Portugés, Centro de Língua Portuguesa, Eskola Portugeza Dili no Eskola CAFE Dili.

. Pesa sentrál  hosi espozisaun ne’e mak instalasaun artístika ida ne’ebé kria hosi Arte Moris.

Espozisaun ne’e loke ba públiku iha Sentru Kulturál Embaixada Portugál nian iha Dili, ho entrada gratuita.

 

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0