……………………………………………………………………………………………………………
Komunikadu Imprensa
Sorumutu Konsellu Ministrus loron 3 fulan-setembru tinan 2025
Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no aprova projetu Proposta Rezolusaun Parlamentu Nasionál nian hitu, ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel, iha ámbitu kumprimentu ba kompromisu sira ne’ebé asume ona iha Roteiru ba adezaun plena Timor-Leste nian iha ASEAN, hodi fó autorizasaun nasaun ne’e nia adezaun ba instrumentu sira tuirmai:
****
Konsellu Ministrus mós aprova projetu Rezolusaun Governu nian hitu ne’ebé aprezenta mós hosi Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel, iha ámbitu hosi kompromisu sira ne’ebé asume ona iha Roteiru ba adezaun plena Timor-Leste nian iha ASEAN, ne’ebé aprova:
*****
Ikusliu, Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel mós halo aprezentasaun ida ba Konsellu Ministrus kona-ba preparasaun lojístika ba serimónia adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN, ne’ebé sei hala’o iha Malázia iha loron 26 fulan-outubru 2025.
sei publika
sei publika
Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Agio Pereira, partisipa iha jantár komemorativu tinan 50 prezensa komunidade timoroan nian iha Austrália, ne’ebé hala’o iha Sidney, iha loron 23 fulan-agostu tinan 2025, iha ne’ebé nia ko’alia lori Governu Timor-Leste nia naran. Eventu ne’e organiza husi Asosiasaun Xineza Timor Nova Gales Súl nian, sura mós ho prezensa husi Ministru Administrasaun Estatál, Tomas do Rosário Cabral, Prezidente Asosiasaun, William K. Leong, no membrus komunidade timoroan balu ne’ebé hela iha país ne’e.
Iha nia intervensaun, Ministru Agio Pereira subliña kontributu hosi Asosiasaun Timoroan-Xineza, hodi afirma katak nia “haksolok tebes” bele hola parte iha “selebrasaun tinan 50 hosi asosiasaun distinta ida-ne’e, ne’ebé hala’o ona knaar ida ne’ebé importante tebes iha prezervasaun identidade no valorizasaun istória hosi komunidade timoroan iha Austrália”.
Governante ne’e mós hateten katak “tinan 2025 iha signifikadu espesiál ba Timor-Leste”, hodi fó hanoin katak, “iha loron 20 fulan-agostu, ita selebra tinan 50 kriasaun FALINTIL” no katak, “iha fulan hirak tuir mai, ita sei selebra mós tinan 50 Proklamasaun Unilaterál Independénsia, iha loron 28 fulan-novembru”. “No iha loron 07 fulan-dezembru, ita sei halo pauza hodi reflete kona-ba tinan lima-nulu ne’ebé liu ona dezde invazaun ho eskala boot husi Indonézia, kapítulu susar ida iha ita-nia istória ne’ebé husik marka sira ne’ebé kle’an hosi reziliénsia povu timoroan nian. Momentu sira-ne’e, ho abut metin iha ita-nia memória koletiva, kontinua sai hanesan fonte unidade ida ba ita-nia nasaun no ninia diaspora”, nia hatutan tan.
Dirije ba membrus Asosiasaun nian, Ministru elojia “dedikasaun ba kultura, solidariedade no espíritu komunitáriu” ne’ebé hametin ona “la’ós de’it lasu entre membrus asosiasaun ida-ne’e, maibé mós ligasaun ne’ebé dura entre Timor-Leste no ninia diaspora”.
“Lori Governu Timor-Leste nia naran, ha’u espresa ami-nia rekoñesimentu kle’an ba ita-boot sira-nia kontribuisaun hodi promove valores unidade, respeitu, no amizade nian, no hato’o ha’u nia parabéns ba momentu importante tebes ida-ne’e”, nia afirma.
Selebrasaun ne’e inklui misa ida ne’ebé organiza husi Komunidade Katólika Timorense iha Igreja Nossa Senhora do Monte Carmelo iha Bonnyrigg, tuir mai hala’o jantár komemorasaun nian iha Crystal Palace Function Centre iha Canley Heights, no kontinua iha loron 24 fulan-agostu ho enkontru ida iha Sydney Portugal Community Club, iha Marrickville, ne’ebé halibur membrus balun husi komunidade timoroan ne’ebé hela iha Austrália.
Iha loron 28 fulan-agostu, Timor-Leste selebra ninia Loron Nasionál iha Expo 2025 Osaka, Kansai, Japaun, iha serimónia ida-ne’ebé reafirma identidade nasionál, diversidade kulturál no potensiál dezenvolvimentu país nian iha komunidade internasionál nia oin.
Eventu ne’e hala’o iha National Day Hall “Ray Garden” no halibur konvidadus 200 resin, inklui reprezentante diplomátiku, autoridade japonezas no parseiru internasionál sira. Delegasaun timoroan ne’e xefia hosi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, konvidadu onra iha serimónia ne’e, ne’ebé akompaña hosi Ministru Estadu Japaun responsável ba Expo 2025, Yoshitaka Ito, Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntus Ekonómikus no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, nune’e mós reprezentante Parlamentu Nasionál no membrus Governu balun.
Iha ninia intervensaun, Xefe Estadu destaka kompromisu Timor-Leste nian ba kooperasaun internasionál, hodi salienta país nia trajetória hanesan demokrasia joven ida ne’ebé dinámika no empeñada iha diálogu globál.
Programa ne’e inklui aprezentasaun dansa, múzika no arte tradisionál sira ne’ebé hatudu rikeza partimóniu kulturál timoroan nian. Iha tempu hanesan, Pavillaun Timor-Leste ne’ebé lokaliza iha área dedikada ba Estadus-Membrus ASEAN, fó oportunidade ba vizitante sira atu koñese artezanatu, gastronomia no destinu turístiku nasionál sira, hodi projeta país nia imajen ida hanesan espasu atrativu ba investimentu no interkámbiu kulturál iha rejiaun Ázia-Pasífiku.
Hafoin serimónia, Prezidente Repúblika, Vise-Primeiru-Ministru, reprezentantes parlamentares no membrus Governu vizita Pavillaun Timor-Leste no espasu nasionál sira seluk iha Expo ne’e, hodi promove lasu amizade no kooperasaun.
Tranzmite liuhusi kanál televizaun japonés NHK no mós iha formatu virtuál, Loron Nasionál Timor-Leste iha Expo 2025 Osaka reforsa projesaun internasionál país nian, konsolida amizade ho Japaun no ho parseiru rejionál no globál sira, no reafirma kompromisu Governu nian atu harii futuru ida ne’ebé sustentavel, inkluzivu no nakloke ba mundu.
Expo 2025 Osaka hahú husi loron 13 fulan-abríl to’o 13 fulan-outubru, ho lema “Projeta sosiedade futuru ba ita-nia moris ”
Ministru Interiór, Francisco da Costa Guterres, iha loron 25 fulan-agostu tinan 2025 sai sasin ba asinatura Momerandu Entendimentu ida ne’ebé renova entre Diresaun-Jerál Servisu Migrasaun Timor-Leste no Departamentu Asuntus Internus Austrália, durante serimónia ida-ne’ebé hala’o iha Parlamentu Nasionál Austrália nian, iha Kamberra.
Memorandu ne’e asina husi Diretora-Jerál Servisu Migrasaun, Superintendente-Adjunta Polísia Adelaide da Rosa no Sekretária-Jerál Departamentu Asuntus Internus Austrália nian, Stephanie Foster, iha prezensa Ministru Asuntus Internus Austrália nian, Tony Burke.
Akordu ida-ne’e ho objetivu atu hametin kooperasaun bilaterál iha área migrasaun nian, liuliu iha fortalesimentu jestaun fronteiras no kombate krime organizadu, iha tempu hanesan atu promove kapasitasaun rekursus umanus ba instituisaun rua ne’e nian.
Renovasaun ba Memorandu ne’e refleta kontinuasaun parseria estratéjika entre Timor-Leste no Austrália, hodi subliña kompromisu ne’ebé partilla ona atu garante seguransa no efisiénsia ne’ebé boot liu iha sistema migrasaun no kontrolu fronteiras nian.
Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, akompaña Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, iha enkontru bilaterál ida ho Primeiru-Ministru Japaun, Ishiba Shigeru, ne’ebé hala’o iha loron 26 fulan-agostu tinan 2025, iha Palásiu Governu Japaun nian iha Tókiu.
Iha enkontru ne’e, lider na’in-rua ne’e foka liu ba hametin parseria estratéjika entre Timor-Leste no Japaun, ho destaka setór prioridade sira hanesan dezenvolvimentu ekonómiku, enerjia renovável no investimentu. Diskute mós kestaun sira dame no seguransa nian iha rejiaun, ho énfaze iha reforsu ba kapasidade Timor-Leste nian liuhosi enkuadramentu Asisténsia Ofisiál ba Seguransa (OSA), kompromisu ida ne’ebé foin lalais ne’e hatudu ho vizita hosi ró Mariña Japonés nian OHSUMI ba Dili.
Durante enkontru, José Ramos-Horta ho Ishiba Shigeru halo mós revizaun ba kooperasaun bilaterál ne’ebé harii liu dékada rua, hodi subliña apoiu hosi Japaun ba Timor-Leste, ne’ebé liu dolar amerikanu millaun 438. Apoiu ida-ne’e nia rezultadu maka projetu prinsipál sira, hanesan modernizasaun Hospital Nacional Guido Valadares, konstrusaun terminál pasajeiru foun iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, liuhosi Ajénsia Japoneza Kooperasaun Internasionál (JICA), no projetu edifísiu sentrál RTTL, EP. Destaka mós kontribuisaun sira hosi investimentu privadu Japaun nian, liuliu hosi Tsuneishi Shipping no INPEX, ne’ebé reflete evolusaun ba parseria abranjente ida ne’ebé orienta ba kreximentu sustentável.
Prezidente Repúblika no Primeiru-Ministru Japaun konklui enkontru ne’e hodi reafirma sira-nia kompromisu mútuu atu aselera dezenvolvimentu hamutuk no konsolida Timor-Leste nu’udar parseiru ne’ebé estavel no konfiavel Japaun nian iha Sudeste Aziátiku, hodi promove vizaun ida ne’ebé hamutuk kona-ba rejiaun ida ne’ebé prósperu no pasífiku.
Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão inaugura Expo Komersiál Internasionál Dili 2025, iha loron 28 fulan-agostu 2025, ne’ebé realiza iha Centro de Convenções de Díli (CCD), hodi subliña katak eventu ida-ne’e nu’udar “dalan ida hodi hatudu ba mundu katak Timor-Leste nakloke ba negósiu”. Iha ninia intervensaun, Xefe Governu subliña katak ida-ne’e hanesan espozisaun internasionál dahuluk ne’ebé organiza husi Ministériu Komérsiu no Indústria, ho objetivu atu afirma país ne’e nu’udar parseiru ativu iha komérsiu globál. “Expo ida-ne’e hanesan prova ida ba kriatividade no determinasaun inkrivel hosi ita-nia povu. Hanesan mós espasu ida ba empreza nasionál no internasionál sira hodi hasoru malu, esplora oportunidades negósiu nian no harii rede foun investimentu nian”, afirma Xanana Gusmão.
Primeiru-Ministru destaka mós katak, ” daudaun ne’e, ho katoluk rua hosi populasaun ho tinan 35 mai kraik, presiza kria empregu, hamenus moris-kiak no oferese ba joven sira oportunidade atu harii no hadi’a sira-nia moris iha ita-nia rain.” Nia hatutan tan katak “produtu timoroan ida-idak ne’ebé troka importasaun ida sei hametin Timor-Leste nia independénsia. Produtu ida-idak ne’ebé hetan iha merkadu estranjeiru hamosu rendimentu ba família sira no fó signifikadu ida ne’ebé loloos ba Timor-Leste nia soberania”.
Espozisaun ne’e halibur produtór timoroan sira ne’ebé aprezenta dezde kafé premiadu, bebidas alkólikas, xokolate no serámika sira, to’o artezanatu no testil tradisionál sira, hodi destaka ligasaun entre inovasaun, identidade kulturál no kompetitividade ekonómika.
Iha sesaun abertura ne’e, Ministru Komérsiu no Indústria, Nino Pereira hato’o benvindu ba partisipante sira no louva inisiativa ne’e nia signifikadu istóriku. “Ohin ita halo istória. Ita loke ita-nia odamatan ba mundu hodi estabelese parseria ne’ebé ajuda hametin setór privadu timoroan nian”, nia hatete no hatutan katak Expo “hakarak liga produtór timoroan sira ba merkadu mundiál no atrai investimentu internasionál ba potensiál nasaun nian”.
Iha okaziaun eventu nian, Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hato’o mensajen iha ne’ebé nia subliña: “Ba dala uluk dezde independénsia, ita lansa espozisaun komersiál internasionál boot ida hodi hatudu ita-nia nasaun nia konkista no potensiál. Eventu ida-ne’e hanesan plataforma ida hodi selebra saida maka ita iha atu oferese, identifika oportunidades ba kreximentu no haburas ligasaun sira ne’ebé iha valór”.
Durante Expo ne’e, hala’o ona sorumutu bilaterais ho delegasaun estranjeiru sira. Iha enkontru importante balun, maka hanesan sorumutu ho reprezentante sira hosi Reinu Kamboja, Brunei Darussalam, Makau no Indonézia. Iha konferénsia imprensa, Ministru Nino Pereira subliña importánsia hosi inisiativa hirak ne’e hodi hametin parseria estratéjiks, liuliu iha ámbitu preparasaun Timor-Leste nian ba adezaun plena ba ASEAN iha fulan-outubru oinmai.
Objetivu hosi Expo Komersiál Internasionál Dili 2025 nian mak atu halibur país sira, empreza ki’ik no médiu, organizasaun naun-governamentál no entidade governu nian sira hodi fahe susesu, hatudu inovasaun iha kultura no teknolojia no haburas kolaborasaun entre setór sira. Eventu nia programa integra atividade oioin, inklui promosaun negósiu no produtu, debate temátiku sira, rondas negósius, (business match-making), asinatura ba memorandus entendimentu (MoU) entre emprezas (B2B), espozisaun arte no kultura, atuasaun muzikál hosi artista nasionál sira, no mós aprezentasaun sira hosi universidades no emprezas kona-ba peskiza no inovasaun. Iha mós sesaun sira ne’ebé dedika ba oportunidade sira negósiu nian no investimentu nian, ne’ebé lidera hosi ajénsia sira governamentál nian no hosi Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste nian (CCI-TL), no mós aprezentasaun ida kona-ba liña kréditu no finansiamentu nian ne’ebé fornese hosi BNCTL.
Espozisaun ne’e konta ho pavilhoins temátikus, espasu networking no esperiénsia kulturál sira ne’ebé prepara atu haburas Timor-Leste nia ligasaun ho ekonomia globál. Haree katak nasaun ne’e hanesan ona membru hosi Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) no iha hela prosesu atu adere ba ASEAN, eventu ida-ne’e hanesan eventu dahuluk ne’ebé hala’o iha Timor-Leste ho foku ba merkadu internasionál. Tanba ne’e, Expo ne’e fó oportunidade ba komersiante, fabrikante, no industriál nasionál no mós internasionál sira atu kolabora no investe iha nasaun ne’e. Konseitu “make it and brand it” ho objetivu atu hasa’e vizibilidade hosi produtu sira “Made in Timor-Leste” iha merkadu ASEAN no mundiál, hodi konsolida imajen nasaun nian ho nia identidade rasik, nakloke ba inovasaun no investimentu.
Expo Komersiál Internasionál Dili 2025 (Dili International Trade Expo 2025 – DITE-2025), ne’ebé organiza hosi Ministériu Komérsiu no Indústria ho koordenasaun ho Gabinete Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus, Ministériu Turizmu no Ambiente, no Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste, hala’o hosi loron 28 fulan-agostu to’o loron 1 fulan-setembru. Eventu ne’e halibur entidades governamentais nasionais no internasionais, emprezas, organizasoins naun-governamentais no intintituisoins públikas no privadas, hodi promove inovasaun, kooperasaun intersetoriál no valorizasaun ba marka “Made in Timor-Leste” iha merkadu ASEAN no internasionál.
Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) no Programa Alimentár Mundiál Nasoins Unidas nian (PAM) asina memorandu entendimentu ida iha loron 22 fulan-agostu tinan 2025, iha Dili, hodi apoia Bolsa da Mãe Kondisionál ba Saúde Nutrisaun Inan no Oan – BdMK-SANUTRIO, inisiativa ida ne’ebé ho objetivu atu prevene stunting iha labarik sira ho idade tinan tolu mai kraik husi família vulneravel sira.
Programa pilotu ida-ne’e sei implementa husi MSSI iha kolaborasaun besik ho PAM no sei hetan mós apoiu husi instituisaun governamentál sira no parseiru sira seluk, inklui Ministériu Saúde, Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste no Banku Aziátiku Dezenvolvimentu (ADB). Programa ne’e sei hala’o husi tinan 2026 to’o 2028 iha munisípiu Covalima, Ermera, no Oekusi, kobre populasaun sira ne’ebé vulneravel liu durante loron rihun dahuluk ne’ebé krusiál, husi isin-rua to’o labarik halo tinan tolu.
Iha serimónia asinatura, ne’ebé hala’o iha sede MSSI, Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Verónica das Dores, destaka importánsia hosi medida ida-ne’e, hodi subliña katak “implementasaun Bolsa da Mãe Kondisionál-SANUTRIO hanesan pasu vitál ida hodi garante katak labarik no inan sira hosi família vulneravel sira hetan kuidadu no nutrisaun ne’ebé sira presiza, inklui apoiu ho osan transporte liuhosi transferénsia monetária kondisionál. Ho investimentu iha sira-nia saúde ohin loron, ita kria hela ema sira ne’ebé saudavel no forte liu ba ita-nia nasaun nia futuru.”
Programa BdMK-SANUTRIO dezeña atu hametin protesaun sosiál no hadi’a nutrisaun ba inan isin-rua, inan ne’ebé fó susu no labarik ho idade fulan 6 to’o fulan 35, liuhosi abordajen multisetoriál ne’ebé kombina plataforma saúde no asisténsia sosiál. Inisiativa ne’e hakarak atu fornese ai-han nutritivu espesializadu sira no servisu esensiál sira, hodi ajuda promove inan isin-rua sira ne’ebé iha saúde di’ak tebes, kombate pezu ki’ik bainhira moris no prevene atrazu kreximentu ba labarik sira.
Reprezentante PAM nian iha Timor-Leste, Jacqueline de Groot, hato’o kompromisu ajénsia nian ba parseria ida-ne’e: “Ami sente onradu hodi hetan rekoñesimentu nu’udar ajénsia referénsia iha nutrisaun no seguransa alimentár. Governu hili ami atu implementa programa ida-ne’e hamutuk la’ós de’it kontribui ba kombate malnutrisaun, maibé mós hametin sistema protesaun sosiál iha nasaun ne’e.”
Atividade sira ne’ebé planeia ona sei foka ba hadi’a nutrisaun inan no oan nian, hodi apoia isin-rua ne’ebé saudavel, prevene pezu ki’ik bainhira moris no anemia, no mós promove konxiénsia boot liu kona-ba prátika saúde ne’ebé apropriadu. Inisiativa ida-ne’e nu’udar pasu importante ida iha Governu nia esforsu sira atu promove moris-di’ak família sira-nian no garante futuru ida ne’ebé saudavel liu ba populasaun tomak.
Iha loron 25 fulan-agostu tinan 2025, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão prezide serimónia abertura Semana Akampamentu Nasionál ba Joven sira ho Defisiénsia, ne’ebé hala’o iha Suku Seloi Kraik, iha Postu Administrativu Aileu, Munisípiu Aileu. Eventu ne’ebé promove hosi Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste (ADTL) no integra iha selebrasaun sira ba aniversáriu Konsulta Populár ba da-26, halibur jovens maizumenus na’in-150 hosi munisípiu Aileu, Ainaru, Kovalima, Manufahi no Dili.
Iha ninia diskursu, Primeiru-Ministru destaka importánsia husi inisiativa ne’e, hodi afirma: “Ida-ne’e maka dala uluk ha’u partisipa iha akampamentu ida hanesan ne’e. Tanba ne’e, iha loron 30 fulan-agostu, ha’u sei fila fali mai Aileu hodi selebra aniversáriu Konsulta Populár nian hamutuk ho ita-boot sira. Agora ha’u husik ita-boot sira ho dezafiu atu promove diálogu, formasaun, edukasaun no reflesaun, tanba ida-ne’e mak inisiativa ida ne’ebé importante tebes. Joven barak ho defisiénsia hasoru barreira komunikasaun ka mobilidade, maibé sira-nia forsa loloos maka iha sira-nia intelijénsia no reziliénsia. Ha’u kontente tebetebes bele hamutuk ho imi iha fatin ida-ne’e.”
Ho tema “Formasaun, Edukasaun Sívika, Diálogu, Reflesaun, Fahe Esperiénsia, Animasaun, Konsulta Saúde” no “Selebrasaun Konsulta Populár”, semana atividade sira inklui formasaun kona-ba defisiénsia no inkluzaun, edukasaun bázika ba abilidade sira moris nian, literasia dijitál, jornalizmu báziku, polítika protesaun labarik nian, prevensaun violénsia bazeia ba jéneru, introdusaun ba uzu intelijénsia artifisiál, no mós formasaun letra Braille. Programa ne’e inklui mós diálogu entre joven sira ho defisiénsia no reprezentante institusionál sira, inklui autoridade lokál no nasionál sira.
Serimónia abertura ne’e hetan partisipasaun husi Ministru Juventude, Desportu, Arte no Kultura, Nélio Isaac Sarmento, Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun, Elvina Sousa Carvalho, Prezidente Autoridade Munisipál Aileu, reprezentantes husi Provedoria Direitus Umanus no Justisa, Departamentu Negósius Estranjeirus no Komérsiu Austrália nian (DFAT) no OXFAM, dirijentes administrasaun públika no reprezentante sosiedade sivíl sira.