Sorumutu Konsellu Ministrus loron 3 fulan-setembru tinan 2025

Prezidénsia Konsellu Ministrus

  Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál

……………………………………………………………………………………………………………

Komunikadu Imprensa

Sorumutu Konsellu Ministrus loron 3 fulan-setembru tinan 2025

Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no aprova projetu Proposta Rezolusaun Parlamentu Nasionál nian hitu, ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel, iha ámbitu kumprimentu ba kompromisu sira ne’ebé asume ona iha Roteiru ba adezaun plena Timor-Leste nian iha ASEAN, hodi fó autorizasaun nasaun ne’e nia adezaun ba instrumentu sira tuirmai:

  1. Akordu ASEAN kona-ba Jestaun Dezastre no Resposta ba Emerjénsia (AADMER). Akordu ida-ne’e, adopta iha Vientiane iha tinan 2005, hanesan instrumentu legál prinsipál ASEAN nian iha ámbitu protesaun sivíl no jestaun risku dezastre nian, hodi estabelese mekanizmu rejionál sira ba prevensaun, preparasaun, resposta no rekuperasaun iha situasaun emerjénsia sira. Adezaun ne’e sei permite Timor-Leste atu integra plenamente iha estrutura kooperasaun rejionál sira, hodi hetan benefísiu hosi reforsu kapasidade téknika no operasionál, fahe informasaun no fasilitasaun ba asisténsia umanitária bainhira presiza.
  2. Akordu kona-ba Estabelesimentu Sentru Koordenasaun ASEAN ba Asisténsia Umanitária iha Jestaun Dezastre. Tuir Akordu ida-ne’e, ne’ebé adota iha Bali iha tinan 2011, kria ona estrutura ASEAN nian ida ne’ebé permanente hodi apoia koordenasaun resposta rejionál ba dezastre no emerjénsia umanitária sira, hodi promove kooperasaun entre Estadu-Membru sira no ligasaun ho organizasaun internasionál sira ne’ebé relevante. Adezaun sei permite Timor-Leste hetan benefísiu hosi fahe informasaun, mobilizasaun lalais rekursus, no asisténsia téknika espesializada, hodi hametin kapasidade nasionál sira ba resposta situasaun emerjénsia sira.
  3. Tratadu kona-ba Zona Livre husi Arma Nukleár iha Sudeste Aziátiku (SEANWFZ). Tratadu ida-ne’e, ne’ebé adota iha Bangkok iha tinan 1995, estabelese kompromisu hosi nasaun sira rejiaun nian atu mantein Sudeste Aziátiku livre permanentemente hosi arma nukleár sira, hametin dezarmamentu, la-proliferasaun no promosaun ba pás no seguransa rejionál no internasionál. Timor-Leste nia adezaun sai posivel tanba aditamentu ne’ebé hetan aprovasaun iha fulan-maiu 2025, ne’ebé inklui ho klaru territóriu no zona marítima nasionál iha definisaun área ne’ebé kobre hosi Tratadu.
  4. Akordu-Kuadru kona-ba Reforsu Kooperasaun Ekonómika ASEAN nian. Akordu ida-ne’e, ne’ebé adota iha Singapura iha tinan 1992, fó baze jurídika no institusionál ne’ebé orienta liberalizasaun komérsiu, promosaun investimentu no hametin kolaborasaun iha setór ekonómiku oioin entre Estadu-Membru sira ASEAN nian. Timor-Leste nia adezaun sei permite partisipasaun plena iha mekanizmu ekonómiku rejionál sira, hodi integra nasaun iha kadeia valór rejionál no globál sira.
  5. Protokolu kona-ba Mekanizmu Reforsadu Rezolusaun Disputa nian. Protokolu ida-ne’e, ne’ebé adota iha Manila iha 2019, nu’udar instrumentu jurídiku esensiál ida atu asegura rezolusaun efetiva, previzivel, no pasífika ba disputa sira entre Estadu-Membru sira ASEAN nian iha ámbitu kompromisu ekonómiku sira ne’ebé asume ona. Timor-Leste nia adezaun sei garante serteza jurídika iha relasaun komersiál no ekonómika ho Estadu-Membru sira seluk, hametin konfiansa iha kumprimentu kompromisu sira ne’ebé asume ona iha kuadru ASEAN nian.
  6. Akordu ASEAN kona-ba Turizmu. Akordu ida-ne’e, ne’ebé adota iha Phnom Penh iha tinan 2002, estabelese enkuadramentu legál ida ne’ebé vinkulativu ho objetivu atu promove ASEAN nu’udar destinu turístiku ida de’it no integradu. Akordu ne’e inklui, entre elementu sira seluk, fasilitasaun ba viajen sira iha ASEAN nia laran no ba ASEAN liuhosi izensaun vistus no prosedimentus ne’ebé simplifikadu, dezenvolvimentu servisus transporte nian no infraestrutura turizmu nian, no kooperasaun kona-ba formasaun profisionál no rekoñesimentu kualifikasaun iha setór turizmu.
  7. Akordu Multilaterál ASEAN kona-ba Servisus Aéreus (MAAS) no Protokolu Komplementár sira. Akordu ida-ne’e, ne’ebé adota iha Manila iha 2009, estabelese enkuadramentu legál vinkulativu ida ne’ebé hakarak liberaliza servisu aéreu regulár pasajeiru sira  entre Estadu-Membru sira ASEAN nian liuhosi konsesaun resíproka ba direitu liberdade datoluk, dahaat no dalimak ba vou entre kapitál sira no entre subrejiaun sira ASEAN nian. Adezaun ba Akordu ida-ne’e no ninia Protokolu sira reforsa Timor-Leste nia soberania funsionál iha formulasaun ninia polítika transporte internasionál, promove konektividade aérea, komérsiu, turizmu no investimentu, no koloka nasaun nu’udar parseiru plenu iha deliberasaun rejionál sira.

****

Konsellu Ministrus mós aprova projetu Rezolusaun Governu nian hitu ne’ebé aprezenta mós hosi Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel, iha ámbitu hosi kompromisu sira ne’ebé asume ona iha Roteiru ba adezaun plena Timor-Leste nian iha ASEAN, ne’ebé aprova:

  1. adezaun ba Akordu ASEAN kona-ba Poluisaun Atmosférika Transfronteira (AATHP). Akordu ida-ne’e, ne’ebé adota iha Kuala Lumpur iha tinan 2002, iha objetivu prinsipál atu garante kooperasaun entre Estadu-Membru sira ASEAN nian iha prevensaun, monitorizasaun no mitigasaun ba inséndiu (ahi-sunu) florestais no ninia efeitu transfronteirisu sira, liuhosi promove aproximasaun integradu ida ba jestaun risku ambientál. Iha mós objetivu atu fasilita kooperasaun entre Estadu-Membru sira ASEAN nian iha asisténsia umanitária, jestaun risku, fahe informasaun no hasa’e kapasidade téknika, hodi kontribui ba reziliénsia rejionál ba dezastre naturál no dezastre ne’ebé ema maka halo.
  2. Adezaun ba Akordu kona-ba Estabelesimentu Sentru ASEAN ba Biodiversidade. Adota iha tinan 2005, Akordu ida-ne’e estabelese entidade intergovernamentál ida ne’ebé nia sede iha Filipinas, hodi apoia Estadus-Membrus ASEAN iha konservasaun no utilizasaun sustentável ba biodiversidade. Sentru ASEAN ba Biodiversidade promove kooperasaun rejionál, fornese asisténsia téknika no sientífika, fasilita fahe informasaun no mobiliza rekursus finanseirus ba inisiativa ambientál konjunta. Timor-Leste nia adezaun ba Akordu ida-ne’e sei permite nia atu hametin nia kapasidade institusionál iha ámbitu protesaun ambientál, integra plenamente iha rede téknika rejionál sira no hetan benefísiu hosi apoiu tékniku, sientífiku no finanseiru ne’ebé Sentru ne’e fornese.
  3. Adezaun ba Karta Rede Universidades ASEAN nian (AUN). Instrumentu rejionál ida-ne’e, ne’ebé adota hosi Estadus-Membrus ASEAN, estabelese rede ida hosi universidades exelénsia ne’ebé dedika ba promosaun kooperasaun akadémika, sientífika no téknika. Karta AUN nian prevee programa konjuntu sira kona-ba mobilidade estudante nian, peskiza sientífika, inovasaun no formasaun, hodi garante kolaborasaun ida ne’ebé boot liu entre instituisaun ensinu superiór sira iha Sudeste Aziátiku. Ho adezaun ida-ne’e, Timor-Leste garante partisipasaun ativa hosi nia universidade sira iha Rede, ho direitu reprezentasaun iha Konsellu Kuradores no asesu tomak ba inisiativas no programas Rede nian.
  4. Adezaun ba Akordu kona-ba Estabelesimentu Sentru ASEAN ba Envellesimentu Ativu no Inovasaun (ACAI Centre). Adopta iha fulan-maiu 2020, akordu ida-ne’e kria organizmu intergovernamentál ida ne’ebé nia sede iha Tailándia, ne’ebé dedika ba promosaun polítika no prátika sira ba envellesimentu ativu, saudavel no produtivu iha Estadus-Membrus ASEAN nian. Sentru ne’e sai hanesan espasu ba koñesimentu no inovasaun, hodi apoia formulasaun polítika públika sira, peskiza sientífika no implementasaun programa formasaun sira ne’ebé ho objetivu atu hadi’a kualidade moris ferik-katuas sira-nian.
  5. Adezaun ba Entendimentu Ministeriál kona-ba Kooperasaun ASEAN iha Turizmu. Instrumentu ida-ne’e, ne’ebé asina iha tinan 1998, estabelese enkuadramentu ida ba kooperasaun entre Estadu-membru sira ASEAN nian hodi dezenvolve no promove rejiaun ne’e nu’udar destinu turístiku úniku no integradu. Entendimentu ne’e prevee asaun konjunta hodi promove turizmu, fasilita viajen iha rejiaun laran, hametin kolaborasaun entre setór públiku no privadu, no dezenvolve infraestrutura, formasaun no programa interkámbiu.
  6. adezaun ba Entendimentu Ministeriál kona-ba Kooperasaun ASEAN iha Minerais. Instrumentu ida-ne’e, ne’ebé asina iha 2005, estabelese enkuadramentu ida ba kolaborasaun entre Estadu-membru sira ASEAN nian hodi dezenvolve setór minerais, hametin komérsiu no investimentu iha área ida-ne’e no promove prátika jestaun ne’ebé responsavel, sustentavel ba ambiente no inkluzivu sosialmente. Akordu ne’e prevee mós kriasaun baze-dadus rejionál, implementasaun programa peskiza no transferénsia teknolojia, no mós hametin kooperasaun entre setór públiku no setór privadu.
  7.  Kontribuisaun finanseira ida ne’ebé atu fó ba Sekretariadu ASEAN, hodi kobre kustu lojístiku no administrativu relasiona ho adezaun plena Timor-Leste nian nu’udar Estadu-Membru.

*****

Ikusliu, Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel mós halo aprezentasaun ida ba Konsellu Ministrus kona-ba preparasaun lojístika ba serimónia adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN, ne’ebé sei hala’o iha Malázia iha loron 26 fulan-outubru 2025.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Governu Hametin Koperasaun ho Austrália iha Área Siberseguransa

sei publika

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Primeiru-Ministru Xanana Gusmão Simu simu Grau Doutór Honoris Causa hosi Universidade Presbiteriana Mackenzie

sei publika

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Komunidade Timoroan iha Austrália Selebra Meiu Sékulu Istória

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Agio Pereira, partisipa iha jantár komemorativu tinan 50 prezensa komunidade timoroan nian iha Austrália, ne’ebé hala’o iha Sidney, iha loron 23 fulan-agostu tinan 2025, iha ne’ebé nia ko’alia lori Governu Timor-Leste nia naran. Eventu ne’e organiza husi Asosiasaun Xineza Timor Nova Gales Súl nian, sura mós ho prezensa husi Ministru Administrasaun Estatál, Tomas do Rosário Cabral, Prezidente Asosiasaun, William K. Leong, no membrus komunidade timoroan balu ne’ebé hela iha país ne’e.  Komunidade Timoroan iha Austrália Selebra Meiu Sékulu Istória

Iha nia intervensaun, Ministru Agio Pereira subliña kontributu hosi Asosiasaun Timoroan-Xineza, hodi afirma katak nia “haksolok tebes” bele hola parte iha “selebrasaun tinan 50 hosi asosiasaun distinta ida-ne’e, ne’ebé hala’o ona knaar ida ne’ebé importante tebes iha prezervasaun identidade no valorizasaun istória hosi komunidade timoroan iha Austrália”.

Governante ne’e mós hateten katak “tinan 2025 iha signifikadu espesiál ba Timor-Leste”, hodi fó hanoin katak, “iha loron 20 fulan-agostu, ita selebra tinan 50 kriasaun FALINTIL” no katak, “iha fulan hirak tuir mai, ita sei selebra mós tinan 50 Proklamasaun Unilaterál Independénsia, iha loron 28 fulan-novembru”. “No iha loron 07 fulan-dezembru, ita sei halo pauza hodi reflete kona-ba tinan lima-nulu ne’ebé liu ona dezde invazaun ho eskala boot husi Indonézia, kapítulu susar ida iha ita-nia istória ne’ebé husik marka sira ne’ebé kle’an hosi reziliénsia povu timoroan  nian. Momentu sira-ne’e, ho abut metin iha ita-nia memória koletiva, kontinua sai hanesan fonte unidade ida  ba ita-nia nasaun no ninia diaspora”, nia hatutan tan.  Komunidade Timoroan iha Austrália Selebra Meiu Sékulu Istória  Komunidade Timoroan iha Austrália Selebra Meiu Sékulu Istória

Dirije ba membrus Asosiasaun nian, Ministru elojia “dedikasaun ba kultura, solidariedade no espíritu komunitáriu” ne’ebé hametin ona “la’ós de’it lasu entre membrus asosiasaun ida-ne’e, maibé mós ligasaun ne’ebé dura entre Timor-Leste no ninia diaspora”.

“Lori Governu Timor-Leste nia naran, ha’u espresa ami-nia rekoñesimentu kle’an ba ita-boot sira-nia kontribuisaun hodi promove valores unidade, respeitu, no amizade nian, no hato’o ha’u nia parabéns ba momentu importante tebes ida-ne’e”, nia afirma.  Komunidade Timoroan iha Austrália Selebra Meiu Sékulu Istória

Selebrasaun ne’e inklui misa ida ne’ebé organiza husi Komunidade Katólika Timorense iha Igreja Nossa Senhora do Monte Carmelo iha Bonnyrigg, tuir mai hala’o jantár komemorasaun nian iha Crystal Palace Function Centre iha Canley Heights, no kontinua iha loron 24 fulan-agostu ho enkontru ida iha Sydney Portugal Community Club, iha Marrickville, ne’ebé halibur membrus balun husi komunidade timoroan ne’ebé hela iha Austrália.  Komunidade Timoroan iha Austrália Selebra Meiu Sékulu Istória  Komunidade Timoroan iha Austrália Selebra Meiu Sékulu Istória Komunidade Timoroan iha Austrália Selebra Meiu Sékulu Istória  Komunidade Timoroan iha Austrália Selebra Meiu Sékulu Istória  Komunidade Timoroan iha Austrália Selebra Meiu Sékulu Istória

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Timor-Leste Selebra nia Loron Nasionál iha Expo 2025 Osaka

Iha loron 28 fulan-agostu, Timor-Leste selebra ninia Loron Nasionál iha Expo 2025 Osaka, Kansai, Japaun, iha serimónia ida-ne’ebé reafirma identidade nasionál, diversidade kulturál no potensiál dezenvolvimentu país nian iha komunidade internasionál nia oin. 540418602 758214583799959 3599973509448912186 n 300x156 Timor Leste Selebra nia Loron Nasionál iha Expo 2025 Osaka 539218467 758214700466614 4238754920542466588 n 300x150 Timor Leste Selebra nia Loron Nasionál iha Expo 2025 Osaka 539535359 758214740466610 7079373406090955626 n 300x154 Timor Leste Selebra nia Loron Nasionál iha Expo 2025 Osaka 539729715 758214737133277 6270925920617150098 n 300x168 Timor Leste Selebra nia Loron Nasionál iha Expo 2025 Osaka 539876149 758214810466603 360738232226776433 n 300x168 Timor Leste Selebra nia Loron Nasionál iha Expo 2025 Osaka 535984673 643052965513792 2390533476476782595 n 300x199 Timor Leste Selebra nia Loron Nasionál iha Expo 2025 Osaka 540508258 643053118847110 2050699451217664261 n 300x216 Timor Leste Selebra nia Loron Nasionál iha Expo 2025 Osaka

Eventu ne’e hala’o iha National Day Hall “Ray Garden” no halibur konvidadus 200 resin, inklui reprezentante diplomátiku, autoridade japonezas no parseiru internasionál sira. Delegasaun timoroan ne’e xefia hosi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, konvidadu onra iha serimónia ne’e, ne’ebé akompaña hosi Ministru Estadu Japaun responsável ba Expo 2025, Yoshitaka Ito, Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntus Ekonómikus no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, nune’e mós reprezentante Parlamentu Nasionál no membrus Governu balun.

Iha ninia intervensaun, Xefe Estadu destaka kompromisu Timor-Leste nian ba kooperasaun internasionál, hodi salienta país nia trajetória hanesan demokrasia joven ida ne’ebé dinámika no empeñada iha diálogu globál.

Programa ne’e inklui aprezentasaun dansa, múzika no arte tradisionál sira ne’ebé hatudu rikeza partimóniu kulturál timoroan nian. Iha tempu hanesan, Pavillaun Timor-Leste ne’ebé lokaliza iha área dedikada ba Estadus-Membrus ASEAN, fó oportunidade ba vizitante sira atu koñese artezanatu, gastronomia no destinu turístiku nasionál sira, hodi projeta país nia imajen ida hanesan espasu atrativu ba investimentu no interkámbiu kulturál iha rejiaun Ázia-Pasífiku.

Hafoin serimónia, Prezidente Repúblika, Vise-Primeiru-Ministru, reprezentantes parlamentares no membrus Governu vizita Pavillaun Timor-Leste no espasu nasionál sira seluk iha Expo ne’e, hodi promove lasu amizade no kooperasaun.

Tranzmite liuhusi kanál televizaun japonés NHK no mós iha formatu virtuál, Loron Nasionál Timor-Leste iha Expo 2025 Osaka reforsa projesaun internasionál país nian, konsolida amizade ho Japaun no ho parseiru rejionál no globál sira, no reafirma kompromisu Governu nian atu harii futuru ida ne’ebé sustentavel, inkluzivu no nakloke ba mundu.

Expo 2025 Osaka hahú husi loron 13 fulan-abríl to’o 13 fulan-outubru, ho lema “Projeta sosiedade futuru ba ita-nia moris ”

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Timor-Leste no Austrália Reforsa Kooperasaun hodi Hametin Kontrolu Fronteiras no Prevene Krime Organizadu

Ministru Interiór, Francisco da Costa Guterres, iha loron 25 fulan-agostu tinan 2025 sai sasin ba asinatura Momerandu Entendimentu ida ne’ebé renova entre Diresaun-Jerál Servisu Migrasaun Timor-Leste no Departamentu Asuntus Internus Austrália, durante serimónia ida-ne’ebé hala’o iha Parlamentu Nasionál Austrália nian, iha Kamberra. 539806215 2268567300270925 8242228126367580805 n 300x199 Timor Leste no Austrália Reforsa Kooperasaun hodi Hametin Kontrolu Fronteiras no Prevene Krime Organizadu 540943808 2268567196937602 6982268305021644029 n 300x199 Timor Leste no Austrália Reforsa Kooperasaun hodi Hametin Kontrolu Fronteiras no Prevene Krime Organizadu 540005933 2268567266937595 5671890861396142577 n 300x199 Timor Leste no Austrália Reforsa Kooperasaun hodi Hametin Kontrolu Fronteiras no Prevene Krime Organizadu 540904693 2268567176937604 4337102902534958578 n 300x199 Timor Leste no Austrália Reforsa Kooperasaun hodi Hametin Kontrolu Fronteiras no Prevene Krime Organizadu

Memorandu ne’e asina husi Diretora-Jerál Servisu Migrasaun, Superintendente-Adjunta Polísia Adelaide da Rosa no Sekretária-Jerál Departamentu Asuntus Internus Austrália nian, Stephanie Foster, iha prezensa Ministru Asuntus Internus Austrália nian, Tony Burke.

Akordu ida-ne’e ho objetivu atu hametin kooperasaun bilaterál iha área migrasaun nian, liuliu iha fortalesimentu jestaun fronteiras no kombate krime organizadu, iha tempu hanesan atu promove kapasitasaun rekursus umanus ba instituisaun rua ne’e nian.

Renovasaun ba Memorandu ne’e refleta kontinuasaun parseria estratéjika entre Timor-Leste no Austrália, hodi subliña kompromisu ne’ebé partilla ona atu garante seguransa no efisiénsia ne’ebé boot liu iha sistema migrasaun no kontrolu fronteiras nian.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Timor-Leste ho Japaun Hametin Parseria Estratéjika

Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, akompaña Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, iha enkontru bilaterál ida ho Primeiru-Ministru Japaun, Ishiba Shigeru, ne’ebé hala’o iha loron 26 fulan-agostu tinan 2025, iha Palásiu Governu Japaun nian iha Tókiu. 539651236 756202437334507 2568259395223327351 n 300x215 Timor Leste ho Japaun Hametin Parseria Estratéjika 539257416 642491835558929 3872030987221670147 n 300x196 Timor Leste ho Japaun Hametin Parseria Estratéjika 539118043 642490332225746 1627271023494936096 n 267x225 Timor Leste ho Japaun Hametin Parseria Estratéjika 538917077 642490262225753 526070782299431852 n 300x185 Timor Leste ho Japaun Hametin Parseria Estratéjika

Iha enkontru ne’e, lider na’in-rua ne’e foka liu ba hametin parseria estratéjika entre Timor-Leste no Japaun, ho destaka setór prioridade sira hanesan dezenvolvimentu ekonómiku, enerjia renovável no investimentu. Diskute mós kestaun sira dame no seguransa nian iha rejiaun, ho énfaze iha reforsu ba kapasidade Timor-Leste nian liuhosi enkuadramentu Asisténsia Ofisiál ba Seguransa (OSA), kompromisu ida ne’ebé foin lalais ne’e hatudu ho vizita hosi ró Mariña Japonés nian OHSUMI ba Dili.

Durante enkontru, José Ramos-Horta ho Ishiba Shigeru halo mós revizaun ba kooperasaun bilaterál ne’ebé harii liu dékada rua, hodi subliña apoiu hosi Japaun ba Timor-Leste, ne’ebé liu dolar amerikanu millaun 438. Apoiu ida-ne’e nia rezultadu maka projetu prinsipál sira, hanesan modernizasaun Hospital Nacional Guido Valadares, konstrusaun terminál pasajeiru foun iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato, liuhosi Ajénsia Japoneza Kooperasaun Internasionál (JICA), no projetu edifísiu sentrál RTTL, EP. Destaka mós kontribuisaun sira hosi investimentu privadu Japaun nian, liuliu hosi Tsuneishi Shipping no INPEX, ne’ebé reflete evolusaun ba parseria abranjente ida ne’ebé orienta ba kreximentu sustentável.

Prezidente Repúblika no Primeiru-Ministru Japaun konklui enkontru ne’e hodi reafirma sira-nia kompromisu mútuu atu aselera dezenvolvimentu hamutuk no konsolida Timor-Leste nu’udar parseiru ne’ebé estavel no konfiavel Japaun nian iha Sudeste Aziátiku, hodi promove vizaun ida ne’ebé hamutuk kona-ba rejiaun ida ne’ebé prósperu no pasífiku.

 

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Abertura Expo Komersiál Internasionál Dili 2025: Timor-Leste loke an ba mundu negósiu

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão inaugura Expo Komersiál Internasionál Dili 2025, iha loron 28 fulan-agostu 2025, ne’ebé realiza iha Centro de Convenções de Díli (CCD), hodi subliña katak eventu ida-ne’e nu’udar “dalan ida hodi hatudu ba mundu katak Timor-Leste nakloke ba negósiu”. Iha ninia intervensaun, Xefe Governu subliña katak ida-ne’e hanesan espozisaun internasionál dahuluk ne’ebé organiza husi Ministériu Komérsiu no Indústria, ho objetivu atu afirma país ne’e nu’udar parseiru ativu iha komérsiu globál. “Expo ida-ne’e hanesan prova ida ba kriatividade no determinasaun inkrivel hosi ita-nia povu. Hanesan mós espasu ida ba empreza nasionál no internasionál sira hodi hasoru malu, esplora oportunidades negósiu nian no harii rede foun investimentu nian”, afirma Xanana Gusmão. 540683047 122254906526024857 2209036950578052390 n 300x200 Abertura Expo Komersiál Internasionál Dili 2025: Timor Leste loke an ba mundu negósiu 540003268 122254914284024857 1798723566964720117 n 300x171 Abertura Expo Komersiál Internasionál Dili 2025: Timor Leste loke an ba mundu negósiu 539748358 122254923002024857 7126997310865348809 n 300x199 Abertura Expo Komersiál Internasionál Dili 2025: Timor Leste loke an ba mundu negósiu 539225658 122254931054024857 1080044908569161101 n 300x199 Abertura Expo Komersiál Internasionál Dili 2025: Timor Leste loke an ba mundu negósiu 536270138 122255044382024857 2326872068234966711 n 300x200 Abertura Expo Komersiál Internasionál Dili 2025: Timor Leste loke an ba mundu negósiu 539143324 122255044208024857 4651565138400092075 n 300x199 Abertura Expo Komersiál Internasionál Dili 2025: Timor Leste loke an ba mundu negósiu 536270246 122255044976024857 5583390137798900677 n 300x199 Abertura Expo Komersiál Internasionál Dili 2025: Timor Leste loke an ba mundu negósiu 539577832 122255091938024857 1529815184428391437 n 300x199 Abertura Expo Komersiál Internasionál Dili 2025: Timor Leste loke an ba mundu negósiu 541297383 650459978110334 6229299143279918383 n 300x194 Abertura Expo Komersiál Internasionál Dili 2025: Timor Leste loke an ba mundu negósiu 540848098 650459951443670 861464940398656137 n 300x197 Abertura Expo Komersiál Internasionál Dili 2025: Timor Leste loke an ba mundu negósiu

Primeiru-Ministru destaka mós katak, ” daudaun ne’e, ho katoluk rua hosi populasaun ho tinan 35 mai kraik, presiza kria empregu, hamenus moris-kiak no oferese ba joven sira oportunidade atu harii no hadi’a sira-nia moris iha ita-nia rain.” Nia hatutan tan katak “produtu timoroan ida-idak ne’ebé troka importasaun ida sei hametin Timor-Leste nia independénsia. Produtu ida-idak ne’ebé hetan iha merkadu estranjeiru hamosu rendimentu ba família sira no fó signifikadu ida ne’ebé loloos ba Timor-Leste nia soberania”.

Espozisaun ne’e halibur produtór timoroan sira ne’ebé aprezenta dezde kafé premiadu, bebidas alkólikas, xokolate no serámika sira, to’o artezanatu no testil tradisionál sira, hodi destaka ligasaun entre inovasaun, identidade kulturál no kompetitividade ekonómika.

Iha sesaun abertura ne’e, Ministru Komérsiu no Indústria, Nino Pereira hato’o benvindu ba partisipante sira no louva inisiativa ne’e nia signifikadu istóriku. “Ohin ita halo istória. Ita loke ita-nia odamatan ba mundu hodi estabelese parseria ne’ebé ajuda hametin setór privadu timoroan nian”, nia hatete no hatutan katak Expo “hakarak liga produtór timoroan sira ba merkadu mundiál no atrai investimentu internasionál ba potensiál nasaun nian”.

Iha okaziaun eventu nian, Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, hato’o mensajen iha ne’ebé nia subliña: “Ba dala uluk dezde independénsia, ita lansa espozisaun komersiál internasionál boot ida hodi hatudu ita-nia nasaun nia konkista no potensiál. Eventu ida-ne’e hanesan plataforma ida hodi selebra saida maka ita iha atu oferese, identifika oportunidades ba kreximentu no haburas ligasaun sira ne’ebé iha valór”.

Durante Expo ne’e, hala’o ona sorumutu bilaterais ho delegasaun estranjeiru sira. Iha enkontru importante balun, maka hanesan sorumutu ho reprezentante sira hosi Reinu Kamboja, Brunei Darussalam, Makau no Indonézia. Iha konferénsia imprensa, Ministru Nino Pereira subliña importánsia hosi inisiativa hirak ne’e hodi hametin parseria estratéjiks, liuliu iha ámbitu preparasaun Timor-Leste nian ba adezaun plena ba ASEAN iha fulan-outubru oinmai.

Objetivu hosi Expo Komersiál Internasionál Dili 2025 nian mak atu halibur país sira, empreza ki’ik no médiu, organizasaun naun-governamentál no entidade governu nian sira hodi fahe susesu, hatudu inovasaun iha kultura no teknolojia no haburas kolaborasaun entre setór sira. Eventu nia programa integra atividade oioin, inklui promosaun negósiu no produtu, debate temátiku sira, rondas negósius, (business match-making), asinatura ba memorandus entendimentu (MoU) entre emprezas (B2B), espozisaun arte no kultura, atuasaun muzikál hosi artista nasionál sira, no mós aprezentasaun sira hosi universidades no emprezas kona-ba peskiza no inovasaun. Iha mós sesaun sira ne’ebé dedika ba oportunidade sira negósiu nian no investimentu nian, ne’ebé lidera hosi ajénsia sira governamentál nian no hosi Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste nian (CCI-TL), no mós aprezentasaun ida kona-ba liña kréditu no finansiamentu nian ne’ebé fornese hosi BNCTL.

Espozisaun ne’e konta ho pavilhoins temátikus, espasu networking no esperiénsia kulturál sira ne’ebé prepara atu haburas Timor-Leste nia ligasaun ho ekonomia globál. Haree katak nasaun ne’e hanesan ona membru hosi Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) no iha hela prosesu atu adere ba ASEAN, eventu ida-ne’e hanesan eventu dahuluk ne’ebé hala’o iha Timor-Leste ho foku ba merkadu internasionál. Tanba ne’e, Expo ne’e fó oportunidade ba komersiante, fabrikante, no industriál nasionál no mós internasionál sira atu kolabora no investe iha nasaun ne’e. Konseitu “make it and brand it” ho objetivu atu hasa’e vizibilidade hosi produtu sira “Made in Timor-Leste” iha merkadu ASEAN no mundiál, hodi konsolida imajen nasaun nian ho nia identidade rasik, nakloke ba inovasaun no investimentu.

Expo Komersiál Internasionál Dili 2025 (Dili International Trade Expo 2025 – DITE-2025), ne’ebé organiza hosi Ministériu Komérsiu no Indústria ho koordenasaun ho Gabinete Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus, Ministériu Turizmu no Ambiente, no Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste, hala’o hosi loron 28 fulan-agostu to’o loron 1 fulan-setembru. Eventu  ne’e halibur entidades governamentais nasionais no internasionais, emprezas, organizasoins naun-governamentais no intintituisoins públikas no privadas, hodi promove inovasaun, kooperasaun intersetoriál no valorizasaun ba marka  “Made in Timor-Leste” iha merkadu ASEAN no internasionál.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Governu no Programa Alimentár Mundiál asina akordu hodi hametin protesaun sosiál no kombate malnutrisaun infantíl

Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) no Programa Alimentár Mundiál Nasoins Unidas nian (PAM) asina memorandu entendimentu ida iha loron 22 fulan-agostu tinan 2025, iha Dili, hodi apoia  Bolsa da Mãe Kondisionál ba Saúde Nutrisaun Inan no Oan – BdMK-SANUTRIO, inisiativa ida ne’ebé ho objetivu atu prevene stunting iha labarik sira ho idade tinan tolu mai kraik husi família vulneravel sira. 535458774 122178742988382272 642361622649431804 n 300x200 Governu no Programa Alimentár Mundiál asina akordu hodi hametin protesaun sosiál no kombate malnutrisaun infantíl

Programa pilotu ida-ne’e sei implementa husi MSSI iha kolaborasaun besik ho PAM no sei hetan mós apoiu husi instituisaun governamentál sira no parseiru sira seluk, inklui Ministériu Saúde, Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste no Banku Aziátiku Dezenvolvimentu (ADB). Programa ne’e sei hala’o husi tinan 2026 to’o 2028 iha munisípiu Covalima, Ermera, no Oekusi, kobre populasaun sira ne’ebé vulneravel liu durante loron rihun dahuluk ne’ebé krusiál, husi isin-rua to’o labarik halo tinan tolu.

Iha serimónia asinatura, ne’ebé hala’o iha sede MSSI, Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Verónica das Dores, destaka importánsia hosi medida ida-ne’e, hodi subliña katak “implementasaun Bolsa da Mãe Kondisionál-SANUTRIO hanesan pasu vitál ida hodi garante katak labarik no inan sira hosi família vulneravel sira hetan kuidadu no nutrisaun ne’ebé sira presiza, inklui apoiu ho osan transporte liuhosi transferénsia monetária kondisionál. Ho investimentu iha sira-nia saúde ohin loron, ita kria hela ema sira ne’ebé saudavel no forte liu ba ita-nia nasaun nia futuru.” 535401928 122178742394382272 2607404949081227306 n 300x200 Governu no Programa Alimentár Mundiál asina akordu hodi hametin protesaun sosiál no kombate malnutrisaun infantíl

Programa BdMK-SANUTRIO dezeña atu hametin protesaun sosiál no hadi’a nutrisaun ba inan isin-rua, inan ne’ebé fó susu no labarik ho idade fulan 6 to’o fulan 35, liuhosi abordajen multisetoriál ne’ebé kombina plataforma saúde no asisténsia sosiál. Inisiativa ne’e hakarak atu fornese ai-han nutritivu espesializadu sira no servisu esensiál sira, hodi ajuda promove inan isin-rua sira ne’ebé iha saúde di’ak tebes, kombate pezu ki’ik bainhira moris no prevene atrazu kreximentu ba labarik sira.

Reprezentante PAM nian iha Timor-Leste, Jacqueline de Groot, hato’o kompromisu ajénsia nian ba parseria ida-ne’e: “Ami sente onradu hodi hetan rekoñesimentu nu’udar ajénsia referénsia iha nutrisaun no seguransa alimentár. Governu hili ami atu implementa programa ida-ne’e hamutuk la’ós de’it kontribui ba kombate malnutrisaun, maibé mós hametin sistema protesaun sosiál iha nasaun ne’e.”

Atividade sira ne’ebé planeia ona sei foka ba hadi’a nutrisaun inan no oan nian, hodi apoia isin-rua ne’ebé saudavel, prevene pezu ki’ik bainhira moris no anemia, no mós promove konxiénsia boot liu kona-ba prátika saúde ne’ebé apropriadu. Inisiativa ida-ne’e nu’udar pasu importante ida iha Governu nia esforsu sira atu promove moris-di’ak família sira-nian no garante futuru ida ne’ebé saudavel liu ba populasaun tomak.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0

Primeiru-Ministru inaugura Semana Akampamentu Nasionál ba Joven sira ho Defisiénsia iha Aileu

Iha loron 25 fulan-agostu tinan 2025, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão prezide serimónia abertura Semana Akampamentu Nasionál ba Joven sira ho Defisiénsia, ne’ebé hala’o iha Suku Seloi Kraik, iha Postu Administrativu Aileu, Munisípiu Aileu. Eventu ne’ebé promove hosi Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste (ADTL) no integra iha selebrasaun sira ba aniversáriu Konsulta Populár ba da-26, halibur jovens maizumenus na’in-150 hosi munisípiu Aileu, Ainaru, Kovalima, Manufahi no Dili. 538976788 647894125033586 7056660422985916082 n 186x225 Primeiru Ministru inaugura Semana Akampamentu Nasionál ba Joven sira ho Defisiénsia iha Aileu 539382043 647894641700201 3136124492134586470 n 300x167 Primeiru Ministru inaugura Semana Akampamentu Nasionál ba Joven sira ho Defisiénsia iha Aileu 539347763 647895048366827 5018049211873983488 n 184x225 Primeiru Ministru inaugura Semana Akampamentu Nasionál ba Joven sira ho Defisiénsia iha Aileu 539179229 647901308366201 7518927686278796110 n 300x197 Primeiru Ministru inaugura Semana Akampamentu Nasionál ba Joven sira ho Defisiénsia iha Aileu 539208978 647895125033486 8007705991169827399 n 300x207 Primeiru Ministru inaugura Semana Akampamentu Nasionál ba Joven sira ho Defisiénsia iha Aileu

Iha ninia diskursu, Primeiru-Ministru destaka importánsia husi inisiativa ne’e, hodi afirma: “Ida-ne’e maka dala uluk ha’u partisipa iha akampamentu ida hanesan ne’e. Tanba ne’e, iha loron 30 fulan-agostu, ha’u sei fila fali mai Aileu hodi selebra aniversáriu Konsulta Populár nian hamutuk ho ita-boot sira. Agora ha’u husik ita-boot sira ho dezafiu atu promove diálogu, formasaun, edukasaun no reflesaun, tanba ida-ne’e mak inisiativa ida ne’ebé importante tebes. Joven barak ho defisiénsia hasoru barreira komunikasaun ka mobilidade, maibé sira-nia forsa loloos maka iha sira-nia intelijénsia no reziliénsia. Ha’u kontente tebetebes bele hamutuk ho imi iha fatin ida-ne’e.”

Ho tema “Formasaun, Edukasaun Sívika, Diálogu, Reflesaun, Fahe Esperiénsia, Animasaun, Konsulta Saúde” no “Selebrasaun Konsulta Populár”, semana atividade sira inklui formasaun kona-ba defisiénsia no inkluzaun, edukasaun bázika ba abilidade sira moris nian, literasia dijitál, jornalizmu báziku, polítika protesaun labarik nian, prevensaun violénsia bazeia ba jéneru, introdusaun ba uzu intelijénsia artifisiál, no mós formasaun letra Braille. Programa ne’e inklui mós diálogu entre joven sira ho defisiénsia no reprezentante institusionál sira, inklui autoridade lokál no nasionál sira.

Serimónia abertura ne’e hetan partisipasaun husi Ministru Juventude, Desportu, Arte no Kultura, Nélio Isaac Sarmento, Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun, Elvina Sousa Carvalho, Prezidente Autoridade Munisipál Aileu, reprezentantes husi Provedoria Direitus Umanus no Justisa, Departamentu Negósius Estranjeirus no Komérsiu Austrália nian (DFAT) no OXFAM, dirijentes administrasaun públika no reprezentante sosiedade sivíl sira.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=0