Governu aprezenta Programa ba Parlamentu Nacionál

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hahú iha kuarta-feira ne’e, loron 12 fulan Setembru, aprezenta Programa Governu Konstitusionál Dalima ba mandatu tinan lima oin mai.
Durante loron tolu, husi loron 12 to’o loron 14 fulan Setembru, Primeiru-Ministru, no membru Governu sira seluk, marka prezensa iha Parlamentu Nasionál atu diskuti Programa ne’ebé abranje área sira hotu-hotu, aprezenta polítika kona-ba: dezenvolvimentu kapitál sosiál, dezenvolvimentu infra-estrutura sira, dezenvolvimentu ekonómiku no kriasaun empregu no reforsa kuadru institusionál.
Iha ninia diskursu, ne’ebé nia kaer metin ba ninia kumprimisu atu “hala’o dezenvolvimentu Timor-Leste nian no servisu maka’as hodi hadi’a ita nia povu nia kondisaun moris”, Xanana Gusmão hatutan liután katak, “konforme Planu Estratéjiku, programa Governu Konstitusionál Dalima aleindé estabelese planu ida loloos ba buat hirak ne’ebé mak presiza atu halo iha kurtu prazu nia laran (ba tinan lima oin mai), inklui mós estratejia médiu prazu (tinan lima to’o tinan sanulu), hodi haree nafatin ba longu prazu nian (tinan sanulu to’o tinan ruanulu) hodi fó sai katak Governu simu hotu-hotu nia kontribuisaun “nu’udar Programa Timoroan tomak nian”.
Kona-ba dezenvolvimentu kapitál sosiál, Governu Konstitusionál Dalima kompromete atu “hasa’e liután kualidade saúde, edukasaun, formasaun profisionál, informasaun, justisa sosiál no kultura”.
Primeiru-Ministru esplika katak setór saúde halo parte jestaun, apoiu no rekursu sira. Tanba ne’e, presiza halo investimentu atu nune’e servisu saúde nian bele hala’o ho forma profisionál no efisiente liu ne’ebé mak” implika investimentu ida maka’as iha rekursu umanu sira, inklui médiku, enfermeiru, parteira no tékniku laboratóriu sira, no iha infra-estrutura saúde nian, hahú husi hadi’a no harii Postu Saúde sira iha nasaun tomak, hadi’a sentru komunitáriu saúde no haluan liután Ospitál Nasionál no ospitál referénsia lima”. Lahaluha mós “saúde inan sira no saúde labarik sira nian liuliu hamenus taxa mortalidade kona-ba labarik sira, sei kontinua nafatin nu’udar prioridade ida.”
Iha relasaun ho setór edukasaun” ami kompromete hadi’a laós de’it kondisaun eskola sira nian, hanesan sala hodi hanorin, mobiliáriu no materiál sira hodi hanorin, nune’e mós ba kualidade edukadór sira nian hodi investe liuliu iha formasaun ba profesór sira no tékniku edukativu sira seluk”.
Iha planu formasaun profisionál, Programa ne’ebé mak Governu aprezenta reflete iha promosaun ensinu rekorente no aprende nafatin iha vida tomak atu nune’e alunu sira ne’ebé la tuir estudu “iha asesu ba programa formasaun ne’ebé iha akreditasaun no hetan mós asesu ba ninia finansiamentu”.
Atu hasa’e aas liután inkluzaun sosiál, Primeiru-Ministru tenik tan, iha ninia diskursu katak, “Governu sei kontinua fó apoiu ba ita ninia labarik sira, ba feto sira ne’ebé iha risku abuzu, ba família sira ne’ebé kiak, ba katuas sira, ba ita nia asuwa’in Kombatente Libertasaun Nasionál sira”.
Kona-ba dezenvolvimentu kapitál sosiál, promosaun, diversidade no independência meiu komunkikasaun sosiál sira, atu bele garante asesu ba informasaun no liberdade espresaun no imprensa nian, halo parte mós iha programa ida ne’e.
Iha dezenvolvimentu infra-estrutura sira, ne’ebé mak loke dalan ba dezenvolvimentu kapitál sosiál no ekonomia ida buras no produtiva; rekonstrusaun estrada nasionál, distritál no rurál; rekonstrusaun no manutensaun ba ponte sira;instalasaun ba sistema bee moos; dezenvolvimentu Palnu Jerál ida ba Sentru Distritu ba restaurasaun infra-estrutura bee no saneamentu; implementasaun Planu Jerál ida ba Saneamentu no Bee Dalan sira iha Díli; haluan liután rede eletrisidade; harii portu nasionál multifunsaun iha Tíbar; harii baze lojístika ida ba setór minarai iha Suai; haluan tan aeroportu iha Díli no halo ligasaun liuhusi fibra óptika terrestre (iha rai) no subakuátika (bee okos).
Fiar katak “atu investe iha dezenvolvimentu ekonómiku mak prinsípiu polítiku ida no sosiál ne’ebé promove liberdade, seguransa no estabilidade nasionál”, hela hanesan kumprimisu atu “harii ekonomia moderna no diversifikada ho baze iha agrikultura, turismu no indústria minarai nian, ho setór privadu ne’ebé sei mosu mai no kria oportunidade ba povu timoroan tomak”.
Troka agrikultura subzisténsia ho agrikultura ida komersiál nian, garante kapasitasaun Kompañia Nasionál Petrolífera – Timor GAP E.P., inklui formasaun ba timoroan sira iha área sira ne’e; dezenvolve infra-estrutura sira ne’ebé adekuada hodi loke tan indústria minarai no kompete iha formasaun profisionál iha área turismu, nune’e mós hadi’a fatin sira no ekipamentu nesesáriu ba promosaun atividade turismu nian, halo parte mós pririodade balun.
Tuir Xana Gusmão hatete, “estratéjia ne’e atu bele hala’o ho susesu tenke hetan apoiu husi polítika ekonómika ne’ebé mak iha kapasidade, inklui dezenvolvimentu instituisaun sira iha kréditu, regulamentu emprezariál no kapasitasaun setór privadu” tanba neé, tenke hola atensaun kona-ba: melloria senáriu emprezariál; harii Ajénsia ida ba Promosaun Investimentu nian; dezenvolvimentu Parseria Públiku-Privada; estabelesimentu Zona Ekonómika Espesiál, Banku Nasionál ba Dezenvolvimentu ida no reforsa Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste nian no lei kona-ba na’in ba rai.
La haluha dezenvovimentu iha área rurál sira, Kuadru Nasionál Planeamentu nian hakarak, tuir karaterístika husi rejiaun ida-idak, atu hamenus diferensa entre área sira urbana no rurál nian, nune’e mós sei kontinua fó apoiu ba Programa Objetivu ba Dezenvolvimentu Miléniu iha suku sira.
Ikus liu, reforsa kuadru institusionál: promove boa governasaun, dezenvolvimentu setór públiku profisionál, kontinua hala’o “reforma sira iha administrasaun públika, inklui kontrolu maka’as iha despeza públika, hadi’a sistema jestaun finanseira, fó kapasitasaun ba funsionáriu públiku sira no responsabilidade no iha transparénsia informasaun ba públiku; hadi’a setór justisa; kontinua halo reforma iha área defeza no seguransa no investimentu ba dezenvolvimentu iha relasaun kooperasaun ho nasaun sira CPLP, nasaun viziñu no ASEAN nian.
Iha konkluzaun, Primeiru-Ministru tenik tan katak ” Programa Governu Dalima nian, bele konsidera programa ida ne’ebé ambisiozu, hakarak halo buat hotu-hotu maibé programa ida ne’e ezekível ka bele realiza, ezije mak kompeténsia no ante-barani. Programa ida audisiozu ne’ebé mak sei hasoru obstákulu bara-barak maibé tetu didiak ona, no programa ida onerozu ne’ebé iha obrigasaun no responsabilidade maibé nesesáriu tebe-tebes”, nia realsa tan “laós falta kualidade husi ita nia Povu ne’ebé hein ita ninia dezenvovimentu maibé falta mak biban!”
Deputadu sira hahú ona, ho kestaun oin-oin ne’ebé sira hein atu hetan esklaresimentu durante loron hirak tuir mai, diskusaun Programa Governu Dalima nian ne’ebé sei to’o ba nia rohan iha loron sesta-feira, loron 14.
Atu lee diskursu Primeiru-Ministru nian, bele hanehan iha ne'e.