Primeiru-Ministru simu Sekretária Estadu Hillary Clinton

Ses. 07 setembru 2012, 10:56h
Hillary_Xanana_PORTAL

Primeiru-Ministru Xanana Gusmão iha loron 6 fulan Setembru, iha Palásiu Governu, simu Sekretária Estadu, Estadus Unidus nian, Hillary Clinton.

Ida  ne’e ba dahuluk maka Sekretária Estadu amerikana ida halo vizita ba Timor-Leste no Hillary Clinton iha biban atu hala’o enkontru badak ida ho Xefe Governu hafoin tuir mai iha sala Konsellu Ministru nian, hala’o sorumutu ho membru Governu sira seluk.

Iha konferénsia imprensa, Xanana Gusmão no Hillary Clinton hatudu laran haksolok tebes ho sorumutu dahuluk nian ne’ebé, tuir Primeiru-Ministru nia liafuan, “abranjente no produtiva”

Iha sorumutu ne’ebé hala’o ho odamatan taka, Xanana Gusmão ko’lia liu kona-ba “progresu Timor-Leste nian, no implementasaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu ne’ebé mak define ita nia dalan ba futuru, liuhosi ita nia parseria dezenvolvimentu sira, inklui mós Estadus Unidus Amérika ba g7+.Diskuti mós ba tendénsia rejionál no globál iha relasaun internasionál sira, inklui mós ita nia preokupasaun ho situsaun Síria nian, hodi hahí’i Estadus Unidus nia esforsu atu bele hetan solusan ba konflitu ida ne’e.

Hillary Clinton ne’ebé mundu tomak rekoñese tamba nia defende maka’as tebes ba pás , liberdade no demokrasi,  tanba ne’e, Xanana Gusmão aproveita mós biban ida ne’e hodi hahii nia “hanesan inspirasaun ida ba ami iha Timor-Leste no ita ninia vizita  sei hele nafatin iha ami nia povu nia memória  ba tinan naruk”.

Hillary Clinton ” sente onra boot ida ba nia no nia mós haksolok tebe-tebes tamba nu’udar Sekretária Estadu, Estadus Unidos nian ba dahuluk maka vizita Timor-Leste, ida ne’e hatudu sinál ida momoos hosi  ita nia apoiu, ba buat hotu-hotu ne’ebé konsege ona husi Governu no husi povu”.

Sekretária Estadu hakarak hatete ba timoroan sira katak Estadus Unidus kontinua fó apoiu ba Timor-Leste hodi harii demokrasia ida forte iha ninia instituisaun sira, iha justisa no iha protesaun ba sidadaun sira. “Demokrasia sira ne’ebé forte, ita hatene liuhosi prátika sira ne’ebé naruk, halo viziñu sira metin no parseiru sira  iha kapasidade liu”, nia hatete.

Nia kongratula líder sira no povu hosi forma livre, justa no pasífika bainhira hala’o eleisaun sira no tranzisaun podér Prezidénsia Repúblika, Governu no Parlamentu Nasionál; nia koa’lia mós kona-ba prosesu harii pás, New Deal g7+, komprimisu ho Estadu frájil no Timor-Leste mós bele ajuda kria modelu ida ba país sira ne’ebé ladún dezenvolvidu; ba  Inisiativa Transparénsia iha Indústria Estrativa, dehan metáfora ida katak “lapresiza sai boot atu  sai diak”.

Sekretária Estadu mós mensiona área sira oin-oin ne’ebé Estadus Unidus Amérika no Timor-Leste serbisu hamutuk, hahú kedas iha parseria militár liuhusi fortalesimentu sektór justisa, husi aumentu asesu kuidadu ba saúde, dezenvolvimentu agrikultura no komérsiu liuhusi projetu maka hanesan Kooperativa Kafé Timor, hodi mensiona mós katak “imi buka tan forma sira seluk atu apoia projetu dezenvolvimentu ekonómiku ne’ebé funsiona diak hanesan ida ne’e”. Tamba “projetu hirak ne’e hanesan modelu parseria ne’ebé Estadus Unidus buka iha Ázia Pasífiku. Paseria hirak ne’e ho abut husi valór sira ne’ebé ita fahe ba malu, ne’ebé reprezenta benefísiu loloos ba povu no ajuda país sira atu sai maka’as liután no iha kapasidade liu, ba nafatin, atu nune’e sira mós iha sira nia knar iha rezolusaun dezafiu rejionál no globál”.

Sekretária Hillary Clinton aproveita mós biban ida ne’e, atu anunsia programa foun bolsa estudu nian, ho valór millaun 6,5 dólar amerikanu, ne’ebé permite atu foinsa’e timoroan sira bele kontinua sira nia estudu iha Estadus Unidus.

Ikus liu, Hillary Clinton hato’o hikas fali ninia haksolok tamba “bele vizita demokrasia ida nurak tebes, ne’ebé ema sira hatudu kapasidade atu hadi’a sira nia moris no hahalok tuir tradisaun demokrátika rekere. Ita ba serbisu hamutuk hodi harii parseria ida metin entre ita nia nasaun”.

   Ba leten