Timor-Leste organiza workshop ida kona-ba Avaliasaun ba Frajilidade iha Timor-Leste

Governu Timor-Leste iha kuarta-feira, loron 15 fulan Agostu 2012, iha Sala Konferénsia Ministériu Finansa nian, organiza workshop ida kona-ba avaliasaun ba frajilidade Iha Timor-Leste ho partisipasaun Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas, Ban Ki-moon, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão no Ministra Finansa, Emilia Pires
“Hanesan prezidente g7+ no Ministra Finansa Timor-Leste nian, ne’ebé responsável ba implementasaun New Deal, ho onra boot simu vizita Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas nian, Ban Ki-moon ho ninia delegasaun, mai Ministériu Finansa nu’udar eventu importante, iha ne’ebé ami foku hela iha konseitu loloos ami nian ba lasamentu pilár importante ida hosi pilár tolu New Deal nian. Ami agora foku hela atu halo avaliasaun ba frajilidade ho metodolojia ne’ebé mak ami dezenvolve , bele tulun ami iha g7+, ho apoiu hosi ami nia perseiru sira atu identifika iha parte ne’ebé mak ami hola parte nu’udar País ida iha grupu frajilidade nian”, hateten Ministra Finansa, Emilia Pires.
Hanesan Sekretáriu-Jerál haree iha ne’e ohin loron, atu apoia prosesu importante ida ne’e iha parseiru oi-oin, hahú hosi ami-nia lideransa rasik, ami nia Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão membru hosi V Governu Konstitusionál, Korpus Diplomátiku inklui ami nia embaixadora rasik ba Nasoins Unidas, Sophia Borges no membru hosi ekipa avaliasaun ba frajilidade Timor-Leste nian. Timor-Leste, dekada ida ikus mai, foka liu ba harii pás, tanba ne’e ho ida ne’e ami nia povu bele goza pás no estabilidade, agora daudaun ami fó atensaun primeiru, ba harii estadu no garante iha dékada rua oin mai atu implementa planu ida, vizaun ida, mak planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED), hatutan MInistra
Iha fatin hanesan Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten “Onra boot mai ami atu haree Sekretáriu-Jerál marka prezensa iha enkontru g7+ no vizita ami nia nasaun, dala ida tan ho responsabilidade no bele haree nesesidade hosi nasaun ne’ebé dezenvolve an husi frájil, ami agradese ba apoiu sosiál ne’ebé Nasoins Unidas fó mai Timor-Leste no g7+, iha Abril 2010 g7+ hahú iha Díli iha periodu molok ba Diálogu Internasionál kona-ba harii pás no harii estadu ne’ebé Timor-Leste organiza, g7+ forma ona tanba ami rekoñese katak estadu frajíl barak enfrenta kestaun hanesan no iha preokupasaun hanesan kona-ba asisténsia dezenvolvimentu nian, maibé laiha mekanizmu ida hodi diskute ho doadór no Ajénsia dezenvolvimentu sira”.
“Timor-Leste dezenvolve ona planu tempu naruk nian, Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu ba tinan 2011 to’o 2030, planu ida ne’e reflete aspirasaun povu Timor-Leste nian hodi haforte nasaun no atu estabelese dalan hodi alkansa vizaun ida ne’e maske iha dezafiu barak ne’ebé ami enfrenta hafoin ami nia luta naruk ba independénsia tenke harii fila fali ami nia alma nasaun nian no harii fila-fali ami nia infraestrutura nasionál. g7+mós iha objetivu atu hola parte iha diálogu atu estabelese objetivu ne’ebé parte hotu-hotu bele simu hodi luta hasoru ki’ak hafoin tinan 2015, bainhira objetivu dezenvolvimentu millennium remata.
Sekretáriu-Jerál Ban Ki-moon mós hateten “Ha’u iha entuziasmu boot atu servisu hamutuk Ministra Finansa Emilia Pires iha ha’u nia painél altu-nivél hodi informa ba Nasoins Unidas kona-ba ajenda dezenvolvimentu pós-2015, ha’u nomea Ministra Emilia Pires tanba nia kontribuisaun ne’ebé di’ak liu hotu ba pás no dezenvolvimentu”.
“Nu’udar Prezidente ba g7+ no ko-prezidente iha Diálogu Internasionál kona-ba harii Pás no Harii Nasaun, nia ema ida ne’ebé sempre forte, ko’alia di’ak no onesta. Nomeasaun ida ne’e sai mós hanesan rekoñesimentu ida ba progresu boot hirak ne’ebé Governu Timor-Leste no povu Timoroan tomak realiza. Tuir ita boot nia lideransa ho dedikasaun maka’as, Primeiru-Ministru no povu Timor-Leste servisu maka’as ba pás no dezenvolvimentu sustentável iha dékada ne’e dezde hetan ukun rasik an. Timor-Leste nia lideransa ba g7+ ne’e sai nu’u dar símbolu ba nasaun joven ida- ne’e nia envolvimentu iha mundu ne’ebé la’o ba oin no aumenta bebeik”.