Konferénsia konjunta ICAP-CAPDI kona-ba Pás no Rekonsiliasaun iha Ázia

Ses. 04 maiu 2012, 16:01h
Conferenia Paz e Reconciliaao 2_ Abril 2012

“Promove Rekonsiliasaun: atu hetan Pás no Prosperidade iha Ázia” ne’e mak lema Konferénsia konjunta ICAP-CAPDI nian kona-ba Pás no Rekonsiliasaun ne’ebé hala’o iha Sentru Konvensaun Díli nian, iha loron 25 no 26 fulan Abríl tinan 2012.

Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha nia deskursu hateten katak,“ Ho estabelecimento, iha Bali, Comissão da Verdade e Amizade, hanesan esforço nebé halo hamutuk entre Timor-Leste ho Indonésia, ami bele reforça liután amizade ida né no contribui ba paz iha região Sudeste Asiático. Hau fiar katak ami nia história nebé hanesan ho processos todan nebé ami lori no hakat liu ona né, bele sai hanesan exemplo iha região no iha mundo, nudar baluarte ka lutu bot ida lori protege paz no reconciliação”.

Xanana Gusmão hatutan tan, “Ho maior parte husi população timoroan sei moris-kiak, mak sei la iha timoroan ida mak bele sente laran hakmatek. Ami nia luta ba paz seidauk hotu, no sei nunca hotu enquanto sei iha 5

ema barak mak moris-kiak nafatin iha ami nia rai laran, maibé ida né sei bele ultrapassa, bainhira hotu-hotu serviço hamutuk, iha coesão no ba ita hotu-hotu nia diak. Iha processo construção Estado Nação ida, la iha fatin atu rai nafatin odio ba malu. Knar iha construção tenke responsabilidade hotu-hotu nian, liuhusi diálogo ho entende malu. Órgãos soberania hotu, sociedade civil, cidadãos tomak, tenke envolve iha processo né no hametin espírito edificação”.

Atu haree alokusaun Primeiru-Ministru nian, favor ida, hanehan iha ne’e.

José de Venecia Jr., Fundadór ICAP (Centrist Conference of Asian Political Parties) no Internasionál Demokrata Sentrista husi Ázia Pásífiku (CAPDI - Centrist Asia Pacific Democrat International) iha fatin hanesan hateten mós katak, Nasaun Timor-Leste no Kamboja ne’ebé sai hanesan ezemplu modelu rekonsiliasaun ba pás iha Ázia no mundu.

Tanba ohin loron ita haree relasaun Timor-Leste ho Indonézia di’ak tebetebes no mós rekonsiliasaun internál  iha Timor-Leste rasik ne’ebé ita haree iha eleisaun prezidensiál semana kotuk ne’ebé Funu Na’in Taur Matan Ruak,  sai hanesan  Prezidente eleitu nomós ita hein katak iha eleisaun Parlamentár iha fulan Jullu oin mai sei la’o di’ak nafatin. Iha oportunidade ne’e mós husu ba partidu polítiku sira iha Timor-Leste atu bele iha unidade hodi garante tranzisaun demokrátiku Timor-Leste nian ne’ebé kompleta no susesu, atu nune’e nasaun ne’ebé enfrenta difikuldades durante luta ba liberdade, ohin loron bele hatudu ba mundu modelu sakrifisiu, pás no rekonsiliasaun no mós bele sai hanesan dalan ba dezenvolvimentu modernizasaun, esplika Venesia.

Nune mós Vise Primeiru-Ministru Kambodia, Sok An, hateten, Ha’u hakarak hato’o  obrigadu ba povu Timor-Leste tanba sira simu ho laran luak, ha’u  ho ha’u nia delegasaun, ami kontente tebetebes  atu haree katak konferénsia konjunta ne’e hala’o depois Timor-Leste foin liu hosi sira nia eleisaun Prezidensiál ho susesu no maneira pásifika. Lori Partidu Populár no Governu Kambodia tomak, ha’u uza oportunidade kmanek ida ne’e atu hatoo kongratulasaun espesiál ba líder husi partidu polítiku hotu no povu Timor-Leste tomak ba sira nia partisipásaun ativa iha prosesu polítiku ida ne’e, iha eleisaun ne’ebé foin hala’o hatudu katak, Governu, Povu no Estadu Timor-Leste sira nia kompromisu hodi harii pás konsolida estabilidade no haburas rekonsiliasaun nasionál. Eleisaun ne’ebé hetan susesu boot, halo ho maneira ne’ebé livre, justu no pásifika, fó oportunidade ba Timor-Leste hodi aselera, prosesu atu harii tan ninia administrasaun no instituisaun sira no mós premite Governu hodi fó servisu báziku públiku ba povu Timor-Leste”.

Ami haree, klaru katak povu Timor-Leste iha vontade duni atu lori nasaun ne’ebé naksobu hosi funu atu tama fali komunidade rejionál no mundiál no Kamboja kontente atu harii relasaun besik liu ho Timor-Leste no importante liu tan atu hato’o benvindu ba Timor-leste no simu didi’ak iha AZEAN iha tempu besik oin mai. Ha’u hein katak, rezultadu hosi konférensia konjunta ida ne’e sei util hodi promove pás, estabilidade no prosperiedade iha Timor-Leste. Obrigadu barak ba ita-boot sira nia atensaun, esplika Vise Primeiru-Ministru, Kamboja.

Konferénsia Internasionál ne’e hala’o hosi Governu Timor-Leste no Organiza hosi Konferénsia Internasionál Partidu Polítiku sira Ázia nian (ICAP Centrist Conference of Asian Political Parties) no Internasionál Demokrata Sentrista husi Ázia Pasífiku (CAPDI – Centrist Asia Pacific Democrat International.

   Ba leten