Vizita Primeiru-Ministru ba Japaun no Indonésia

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hala’o vizita loron tolu ba Japaun, entre loron 18 no 20 fulan Marsu 2012.
Xefe Governu Timoroan hala’o sorumutu, iha Tóquio, ho nia omólogo, Yoshihiko Noda, iha segunda-feira, loron 19 fulan Marsu, iha enkontru bilaterál amigável ida, iha ne’ebé Primeiru-Ministru nain rua ne’e kombina hodi ko’alia loloos kona-ba “Empréstimu osan Yen”. Ko’alia kona-ba empréstimu ida ho tempu naruk nian, ho nia funan ki’ik, fó husi Japaun ba Timor-Leste atu hodi halo reabilitasaun ba Estrada Nasionál 1 (ne’ebé liga Díli ho Baucau). Estrada ne’e ho nia naruk kilometru 118, ne’ebé tuir projetu ne’ebé mak define iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian, halo tuir duni padraun kualidade internasionál sira nian ho infra-estrutura sira ne’ebé tahan kleur no ho kualidade ne’ebé mak aas. Pedasu estrada ne’ebé mak liga sidade boot rua País ne’e nian importante ba dezenvolvimentu komérsiu no turizmu no sei benifisia povu Timor-Leste durante tinan barak.
Iha sorumutu ho Primeiru-Ministru Japonés, Yoshihiko Noda deklara ba Kay Rala Xanana Gusmão ninia satisfasaun ba relasaun di’ak ne’ebé mak metin nafatin entre país rua ne’e, no konfirma apoiu Japaun nian kona-ba entrada Timor-Leste iha Assosiasaun Nasóens Sudeste Aziátiku (ASEAN) nian. Primeiru-Ministru japonés fó sai mós, forma kalma no pasífika kona-ba hala’o eleisaun Prezidensiál no kongratula Primeiru-Ministru Gusmão ba nia lideransa hodi hametin demokrasia.
Iha deslokasaun ba Japaun, Primeiru-Ministru Timor-Leste iha, mós, sorumutu ho Liga Parlamentar Amizade (Apoiante iha tempu barak nia laran ba Timor-Leste), ho membru partidu Opozisaun, ho Ministru Defeza Japaun no ho antigu embaixadór Japaun iha Timor-Leste.
Atu haree komunikadu ba imprensa Porta-vóz Governu nian kona-ba Vizita Primeiru-Ministru ba Japaun, favor ida, hanehan iha ne’e.
Atu haree álbum fotografia kona-ba Vizita Primeiru-Ministru ba Japaun, favor ida, hanehan iha ne’e.
Husi Japaun, Xefe Governu Timoroan, liu fali mai kapitál Indonézia, to’o iha loron 21 fulan Marsu, hodi partisipa iha Diálogu Internasionál daruak ba Defeza iha Jakarta (JIDD).
Primeiru-Ministru, no Ministru Defeza Timor-Leste, mak sai nu’udar oradór prinsipál ba iha sorumutu ne’ebé halibur partisipante sira hamutuk 1.500 husi país 37.
Iha diskursu ida ne’ebé ho tema: “Operasaun Militar ne’ebé mak la’ós ho forma Funu nian: Perspetiva Rejionál no Nasionál sira” Kay Rala Xanana Gusmão hateten katak Timor-Leste liu ona konflitu ne’ebé ami moris durante sékulu hat resin, inklui mós ami nia dezafiu rai laran rasik, ami hakarak fahe ami nia experiénsia rekonsiliasaun no konsentra ami nia esforsu iha ideál ida ne’ebé umanista ho toleránsia polítika no sosiál atu hodi halo dignifikasaun no dezenvolvimentu ba ema hotu”.
Atu haree alokusaun Primeiru-Ministru nian, favor ida, hanehan iha ne’e.
Serimónia abertura hala’o husi Sekretáriu-Jerál Nasóens Unidas, Ban Ki-moon, ne’ebé mak afirma katak : “Konstrusaun ho fundasaun metin ba pás no dezenvolvimentu bele lori tinan ka mós tinan barak”, hodi hatutan tan katak “paz sustentada bele lori benefísiu lalais”, no husi Prezidente Repúblika Indonézia, hahú hodi dehan hanesan onra ba nia “ ba prezensa husi belun di’ak, Primeiru-Ministru Xanana Gusmão”. Susilo Bambang Yudhoyono fó hanoin “katak Indonézia no Timor-Leste partisipa iha istória ida liuhusi terus no hetan pasadu istória ida ne’ebé difísil tebes”, hodi konklui katak país rua ne’e konsege” oras ne’e iha relasaun ida ne’ebé metin liu entre viziñu sira iha Sudeste Aziátiku. Ho maneira ida ne’e la’ós de’it halo ami halo ami nia fronteira hetan pás maibé mós hanesan ami ajuda halo ami nia rejiaun no mundu sai metin uitoan”.
Iha sorumutu ne’e nai ulun sira ne’ebé akompaña Primeiru-Ministru mak, komandante F-FDTL Major-Jeneral Lere Anan Timur, Sekretáriu Estadu Defeza no mós membru forsa armada Timor-Leste nian.
Atu haree komunikadu imprensa Porta-vóz Governu nian kona-ba partisipasaun Primeiru-Ministru iha Diálogu Internasionál Jakarta ba dala rua kona-ba Defeza nian, favor ida, hanehan iha ne’e.
Atu haree álbum fotografia kona-ba Diálogu Internasionál Jakarta ba dala rua kona-ba Defeza nian, favor ida, hanehan iha ne’e.