Timor-Leste selebra Loron Internasionál ba Feto

Governu Timor-leste liuhosi Sekretaria Estadu Promosaun Igualdade (SEPI), loron 8 fulan Marsu iha sentru konvesaun Dili selebra loron internasionál ba feto ba tinan ida ne’e ho tema “Partisipasaun Feto Foinsa’e iha Dezenvolvimentu Nasionál lori Mudansa ba futuru”. Mai ita servisu hamutuk atu promove igualdade jéneru iha Timor-leste.
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hateten iha ninia diskursu katak, Onra no priviléjiu boot tebes mai ha’u tanba bele mai iha ne’e, iha okaziaun Loron Internasional Feto nian, hodi hetan biban atu fó omenajen ba feto timoroan tomak. Loos duni, tanba bainhira ko’alia kona-ba Feto hotu-hotu, implika katak ita ko’alia kona mos ba feto hotu-hotu ne’ebé moris iha rai Timor-Leste, ne’ebé fó ona buat barak ba ita-nia Nasaun doben ne’e.
Ha’u konsidera katak feto timoroan signifika mos aten-barani no fiar metin ba an! Aleinde papél importante ne’ebé dezempeña iha konstrusaun ita-nia Estadu nian, feto timoroan mak fó kbiit no laran metin ba ita iha ita-nia moris iha sosiedade laran. Feto mak tau matan ba ita-nia uma-kain, kuida no bali ita-nia oan sira no tau matan mós, ne’ebé maka’as liután ba kreximentu ita-nia Nasaun no ekonomia”, hatutan Primeiru-Ministru.
Xefe Governu ne’e mós apresia ba Sekretária Estadu Promosaun Igualdade, Señora Idelta Rodrigues, ba nia empeñu tomak ho dedikasaun lori servisu hodi foti feto timoroan tomak, no mós ba organizasaun inisiativa di’ak ida ne’e. Ikus liu, ha’u nia Parabéns ba feto sira hotu ne’ebé mai iha ne’e, iha loron espesiál ida ne’e, ho objetivu atu hatuur feto iha fatin ida ne’ebé merese duni iha sosiedade laran.
Idelta Rodrigues, iha diskursu ko’alia uitoan kona-ba servisu ne’ebé SEPI halo iha timor-Leste ba iha área igualdade jéneru durante tinan hirak nia laran. Iha tinan 2007 SEPI hahú dezeña estrutura foun ba instituisaun ida ne’e ho nune’e mós hakerek dekretu lei orgánika ba sekretaria estadu promosaun igualdade hodi identifika área prioridade ba instituisaun ida ne’e. No haree fila fali ba planu estratéjiku 2006, 2011 hosi gabinete asesoria promosaun igualdade ninian no adopta fila fali ba realidade nesesidade SEPI nian tuir konstestu Timor-Leste nian ne’ebé ita iha.
Idelta Rodrigues haktuir tan, hahú iha tinan 2009 SEPI hamutuk ho ekipa ida ba revizaun ba esbosu lei kontra violénsia doméstika lei ne’e hetan aprovasaun hosi Parlamentu Nasionál iha fulan Maiu 2010 no hetan promulgasaun hosi Prezidente Repúblika. Lei kontra violénsia doméstika ho objetivu atu implementa medida prevensaun sira hasoru violénsia doméstika no promove direitu no apoiu ba vitima inklui protesaun legál. Lei ne’e defini violénsia doméstika nu’udar krimi públiku ne’ebé fó obrigasaun ba Estadu atu previne violénsia doméstika inklui violénsia fíziku seksuál no psikolójika no mós ekonómika.
“Ikus liu agradese ba asosiasaun feto Emprezáriu Timor-Leste nian, ba sosiedade sivil ba grupu traballu ne’ebé durante servisu ba selebrasaun loron ohin. Parabéns ba feto iha mundu tomak, liu-liu ba feto Timor-Leste”, haktuir Idelta.
Iha selebrasaun ne’e mós SEPI entrega prémiu ba Ministériu no Sekretaria Estadu sira ne’ebé sai modelu di’ak ba implementasaun estratéjia abordajen integrada jéneru, sai hanesan Top Ten Record mak MAP, MED, MSS, ME, MJ, MS, SEFOPE, SED, SES, no SERN.