Ministériu Justisa Komemora Loron Mundiál Direitu Umanu

Seg. 26 dezembru 2011, 17:19h
Celebracao do Dia Mundial dos Direitos Humanos 2011

Governu Timor-Leste, liu hosi Ministériu Justisa, iha Loron 10 fulan Dezembru 2011, selebra Loron Mundiál Direitus Umanus nian ba 63 iha Distritu Likisa. Selebrasaun ne’e konta ho semináriu loron ida ho nia tópiku “Hametin Direitu Asesu ba Rai no Promove Dezenvolvimentu Nasionál no Lansamentu Entrega Sertifikadu Nain ba Rai”.

Ministra Justisa Lucia Lobato iha nia diskursu bainhira komemora loron Mundiál Direitus umanus hatete katak “ho ita boot sira nia lisensa fó kbiit mai ha’u iha loron ida ohin ne’ebé importante tebes ba ita tomak atu hanoin no selebra filafali loron direitus umanu no aproveita mós ho selebrasaun ida ne’e dahuluk atu rekoñese no fó sertifikasaun titularidade ba rai, nu’udar rekoñesimentu ofisiál Estadu nian ba direitu reál sidadaun sira nian enjerál, hahú uluk ho distritu tolu likisa,manatuto,no ainaro. Ita hotu-hotu hatene katak ho medidas ne’ebé agora governu lansa daudauk, ho objetivu prinsipál promove duni direitus umanus, tanba ita hatene katak direitus umanus iha dimensaun ida ne’ebé luan tebtebes ho medida ida ne’e, ita atu hamosu ba oin sosiedade ida justu liu igualdade ne’ebé hanesan, ita sei promove mós seguransa ba transaksaun hotu-hotu ne’ebé ita halo hanesan ema ne’ebé hakarak sosa rai, ema ne’ebé hakarak atu faan,no investimentu ne’ebé mak balun hakarak atu halo ho empreza sira.

Diretora PNUD, Mikiku Tanaka, reprezenta ONU kongratula Ministériu Justisa ba selebrasaun ida ne’e, tanba organiza dala ida tan eventu ida hodi hanoin hikas kona-ba importánsia direitus umanus iha tinan ida ne’e, tanba halo ligasaun maka’as direitus umanus ho realidade atu iha asesu  ba rai hodi promove dezenvolvimentu nasionál iha Timor-Leste.

Primeiru-Ministru Interinu, José Luis Guterres, iha nia intervensaun hateten “Ita haree ba kotuk povu timor tomak, ita tenke laran solok, tanba ita pelumenus moris iha liberdade, iha demokrasia nia leet, maibé ita tomak hatene, governu hatene katak povu tomak, povu barak seidauk iha benifísiu ne’ebé di’ak  ba independénsia ne’ebé ita tomak konkista, familia barak moris seidauk di’ak, hela uma mós seidauk di’ak, ahi mós foin mak hahú iha fatin balun oras rua nulu resin haat nia laran, tanba ne’e ita tomak hatene ho situasaun ida ne’e,maibé iha kompromisu tebe-tebes mai hosi governu ami ida-idak atu fó nafatin kbiit,fó nafatin servisu atu ita tomak bele hadi’a povu Timor-Leste tomak nia moris”.

   Ba leten