MTKI Sosializa Lei ba Krimi Asambarkamentu no Espekulasaun ho Dekretu Lei Presu Justu

Seg. 17 outubru 2011, 16:36h
Preco_Justo_PORTAL

Ministériu Turísmu, Komérsiu no Indústria (MTKI), liu hosi Inspesaun Alimentár no Ekonómika (IAE), iha loron 10 fulan Outubru tinan 2011, iha Sentru Konvensaun Dili, hala’o sosializasaun ba Lei ne’ebé regula Krimi Asambarkamentu no Espekulasaun no Dekretu Lei Presu Justu, ne’ebé aprova ona hosi Konsellu Ministrus no promulga hosi Presidente Repúblika. Lei rua ne’e refere mak hanesan: Lei No 4/2011 kona-ba Krime Asambarkamentu no Espekulasaun no Dekretu-Lei No 29/2011 kona-ba Presu Justu.

Diretora Jerál MTKI, Manuela Georgina Corte-Real iha abertura hateten katak, presiza duni esklaresimentu kona-ba dokumentu rua ne’e hodi bele sensibiliza emprezáriu no komersiante sira  atu bele koñese di’ak liu tan  Lei rua ne’e hodi evita dúvida bainhira implementa. Ba partisipante sira, Manuela Corte-Real explika katak, atividade ne’e hanesan kompetensia Konstitusional Governu nian no obrigasaun atu diriji no regula atividade ekonómika no setór sosial, nune’e mós atu proteje konsumidór sira hodi labele prejudika parte rua ne’e.

Florentina Smith, Inspetora-Geral IAE, iha nia intervensaun, husu ba emprezáriu, komersiante no importadór sira, grosista no retallu sira atu aproveita oportunidade ne’e hodi bele hatene kona-ba Lei rua ne’e,  atu nune’e bele evita hetan sansaun hosi autoridade bainhira la kumpri norma hirak ne’e. Dekretu-Lei ba Presu Justu ho objetivu atu estabelese forma intervensaun hosi Administrasaun Públika iha formasaun presu, atu nune’e bele fasilita regula presu ba bens no servisu ne’ebé konsideradu fundamentál ba bem-estar populasaun nian. Rejime ne’e kontribui mós ba justisa sosiál no ekonómika família nian, liu hosi prátika presu justu ne’ebé akompañadu ho medida kriminalizasaun sira no espekulasaun presu.

Lei ne’e atu garante efikasia sansaun ba intervensaun hosi Estadu iha rasionalizasaun ba distribuisaun, formasaun no kontrolu ba presu, nune’e mós atu hamate prátika espekulativa sira, evita mós prátika komersiál restritiva ne’ebé ho refleksu negativu kona-ba presu.

Marka prezensa iha eventu ne’e mai hosi emprezáriu, komersiante, no funsionariu sira.

   Ba leten