Primeiru-Ministru inaugura uma hamutuk 100 ba F-FDTL

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão nu’udar Ministru Defeza no Seguransa, akompaña hosi Sekretáriu Estadu Defeza, Julio Tomas Pinto, Brigadeiru Jenerál, Lere Anan Timor no Embaixadór Repúblika Popular Xina, Fu Yuanchong, iha loron 26 fulan Agostu tinan 2011 iha Metinaru, halo inaugurasaun ba konstrusaun uma hamutuk 100 ba F-FDTL.
Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, iha nia diskursu hateten katak, “Forsa armada hanesan lutu-hun boot ida, hodi garante integridade territoriál no tane metin independénsia nasionál, tanba ne’e mak responsabilidade eskluziva no obrigatória Estadu nian mak oinsá bele garante kondisaun hotu-hotu ne’ebé tulun sira hametin nafatin koezaun interna ho espíritu korpu, buat ne’ebé bele hetan, liu hosi morál no bein-estár ba sira nia tropas hotu-hotu.
Primeiru-Ministru, hatutan tan katak, uma hirak ne’ebé hahú ohin imi atu hela ba, pertense ba instituisaun, la’ós imi nian mesak. Imi nia kamarada sira seluk ho sira nia família, aban bainrua sei bele hela mós iha uma hirak ne’e. Tanba ne’e mak, imi nia obrigasaun boot ida, la’ós de’it morál maibé mós disiplinar, mak atu kuidadu no bali didi’ak, kompleksu ne’e tomak, hodi mantein ninia dignidade hanesan espasu ida ho natureza militár.
“Ba povu irmaun Xinés no ba empreza konstrutora, no ba embaixadór FU Yuanchong rasik, ha’u hato’o, lori hau nia naran rasik no mós lori povu Timor tomak nia naran, sinséru agradesimentu ho votu gratidaun ba jestu altruista, amizade no simpatia ida ne’e tan ba Timor-Leste, hamutuk ho jestu sira seluk ne’ebé hatudu ona mai ita hotu, iha tinan hirak ne’e nia laran, tenik primeiru-Ministru.
Iha fatin hanesan Brigadeiru Jenerál, Lere Anan Timor hateten “Ami Agradese ba ita-nia Governu konstituisionál bele fó tan kondisaun ba instituisaun ida ne’e, atu bele hala’o ho profisionalizmu ninia misaun ne’ebé ita nia konstituisaun hakerek. No ami agradese mós ba Governu popular Xina liu hosi ninia embaixada iha Timor-Leste, ami nia haksolok boot mós ba kondisaun ne’ebé liu hosi ami-nia Governu bele fó ba institiusaun ida ne’e”.
Kondisaun ida ne’ebé Governu fó, maibé responsabilidade ida ne’ebé Governu sei eziji ba instituisaun F-FDTL, no ami seidauk uza infraestrutura ida ne’ebé Governu fó ba ami, ami sei prepara kondisaun sira. Primeiru ami sei presiza kritéria métodu ka regulamentu sira ne’ebé sei desidi hodi regula ema sira ne’ebé aban bainrua sei mai okupa edifisiu hirak ne’e, hatutan Brigadeiru Jenerál.