Aleinde ITIE nian: Timor-Leste hanesan modelu ida transparénsia nian

Seg. 29 agostu 2011, 16:29h
EITI_!_PORTAL

Sentru Konvensaun Díli simu delegadu sira hosi país liu 30 hodi partisipa iha konferénsia loron rua,  loron 25 no 26 fulan Agostu, kona-ba Inisiativa ba Transparénsia Insdústria Estrativa nian (ITIE). Konferénsia Rejionál Ázia-Pasífiku ida-ne’e foin hahú ba dahuluk kona-ba ITIE, tuir  tema  “AleindeITIE nian: Timor-Leste hanesan modelu  ida transparénsia nian” ne’ebé Governu Timor-Leste   sei hatudu  ninia modelu Transparénsia oinsá  bele uza  atu garante jestaun sustentável ida ba reseita sira  rekusu naturál nian.

Hahú loron dahuluk eventu nian, kinta-feira, konta ho prezensa Ministra Finansa, Emília Pires, Diretór Rejionál Sekretariadu Internasionál ITIE nian, Sam Bartlett, Diretora World Bank, Sri Mulyani, no Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta.

Emília Pires hahú kedas ko’alia kona-ba importánsia ba serbisu hamutuk no fahe esperiénsia  ne’ebé bele kumpre objetivu sira  no hadi’a di’ak liután kualidade moris nian. Fó hanoin kona-ba kompromisu nasaun, doadór sira, sosiedade sivíl no setór privadu sira nian kona-ba Planu Estratéjiku Nasionál hodi afirma katak Timor-Leste tenke iha kapasidade hodi transforma  ninia rekusu sira ba iha mákina kresimentu ida, ne’ebé bele aselera ekonomia  hodi utiliza rekursu minerál sira. Ministra Finansa  sei la haluha atu temi katak rikusoin Timor-Leste  nian mós iha nia povu tanba  sira mak iha liu koñesimentu  no kapasidade:  koñesimentu mak informasaun, no  liu hosi komunikasaun transparente mak transforma ba iha asaun; kapasidade atu iha governasaun ida di’ak, dezempeñu di’ak iha serbisu no lori ba hetan rezultadu ida di’ak liután. Emília Pires haksolok tebe-tebes ba Modelu Transparénsia Timor-Leste nian kona-ba ITIE hodi temi katak modelu ne’e hetan transparénsia, ne’ebé buka atu eduka no informa, responsabiliza no  envolve   di’ak liután, Estadu, Povu no empreza sira iha prosesu ida ne’e.

Sam Bartlett, hahú nia diskursu hodi esplika  kona-ba saida mak ITIE no define hanesan tuir mai ne’e: simples no difisil. Simples tanba hatudu transparénsia kona-ba rekursu naturál país ida-idak nian maske transparénsia ne’e nu’udar rezultadu hosi serbisu maka’as ida ne’ebé  hanesan Timor-Leste halo ona, hodi hatudu nia reseita  no despeza sira. Difísil tanba reprezenta kolaborasaun  entre Governu, empreza, organizasan naun-governamentál sira no sosiedade sivil. Diretór  Rejionál Sekretariadu Internasionál ITIE nian temi kona-ba país 35 simu ona kompromisu hodi aprezenta relatóriu ITIE nian maibé  19 de’it mak halo tiha ona to’o oras ne’e.  Timor-Leste  nu’udar ida ne’ebé mak halo ona kona-ba ba ne’e no tanba ne’e, Sam Bartlett  felisita Governu tanba konsege ona hatu katak, governante sira, indústria  no sosiedade sivíl sira bele servisu hamutuk.

Diretora atuál Banku Mundiál nian, no eis-Ministra Finansa Indonézia nian, Sri Muliani hakarak reforsa  tanbasá Banku Mundiál hakarak fó apoiu, hahú kedas iha loron ne’e, ba ITIE : tanba prinsípiu transparénsia  no responsabilidade mak sai nu’udar papél sentrál ida ba iha estratéjia governasaun di’ak no anti-korrupsaun Banku Mundiál nian. No Temi kona-ba rekusu naturál barak iha rejiaun Ázia-Pasifiku nian, nia tutan ba importánsia transparénsia no responsabilidade nian, no serbisu ne’ebé presiza hala’o daudaun ne’e, ITIE kona-ba reseita sira mai hosi rekursu naturál sira hosi país ida-idak.

“Ba país sira riku iha rekursu naturál, minarai, gás no minerál sira sai importante ba futuru hodi asegura moris di’ak ba ninia povu. Tanba ne’e, importante liu atu uza reseita hirak ne’e loloos no sustentável, atu nune’e povu bele hatene osan reseita nian ne’ebé mak gasta no oinsá jere osan ne’e. Ida ne’e mak ita bolu  transparénsia”.

Tuir Sri Muliani, kerdizér ida-ne’e sosiedade sivíl bele kestiona Governu no hetan resposta sira atu nune’e bele iha papél ida ativu ba futuru país nian, fiar ba nia país no nia líder sira ne’ebé ikusmai sira bele hetan esperansa ba futuru labarik sira nian.

“Ba ha’u, kerdizér laiha ilustrasaun ida ne’ebé mak di’ak liu fali kona-ba ITIE  Timor-Leste nian, país ida ne’ebé, mak foin hetan loloos ukun-an tinan sanulu, dezenvolve  ona sistema ida mundiál ba jestaun reseita nian no konsege hetan ona kritériu sira tuir ITIE nian. Timor-Leste nu’udar país dahuluk iha Ázia-Pasífiku, no datoluk iha nivel mundiál, ne’ebé alkansa kritériu hirak ne’e”, tenik Diretora Banku Mundiál.

Diskursu ikus liu ne’ebé mak hato’o iha konferénsia dahuluk nian mak diskursu hosi Prezidente Repúblika. José Ramos Horta hato’o nia haksolok tebes ho esforsu ne’ebé Timor-Leste hatudu tiha ona no lori Timor-Leste hodi hetan konsiderasaun nu’udar modelu ida transparénsia nian.

Nia ko’alia kona-ba perspetiva dezenvolvimentu ekonomia Timor-Leste nian hodi temi hikas fali kona-ba “transparénsia no governasaun di’ak sempre di’ak iha país ne’ebé de’it”, hodi fó parabéns ba Governu liu-liu ba Ministériu Finansa, kona-ba avizu lansamentu Portál Aprovizionamentu nian hodi rekoñese nu’udar aposta ba servisu ida di’ak ba  populasaun sira.

   Ba leten