Restruturasaun PNTL nian

Estrutura Polísia Nasionál hetan di’ak ona, katak sai efikáz, efisiente liután no besik liután ba populasaun sira.
Medida ida dahuluk nian atu bele atinje objetivu sira mak halo PNTL sai Polísia komunitária ida. Aprovasaun ba Lei Órgánika foun no Rejime Karreira ida iha tinan 2009, ne’e mós importante duni, hodi fó motivasaun foun ida ba Polísia sira, hanesan aumenta saláriu. Saláriu báziku Polísia nian, iha Timor-Leste, bele hateten katak sei kiik hela, maibé uluk saláriu kiik liu ho dolar 85, la to’o atu bele halo despeza hanesan bainbain. Agora, ajente ida foin mak hahú sira nia karreira sei simu dolar 205”, esklarese Sekretáriu Estadu Seguransa, Francisco Guterres.
Iha estudu kona-ba prosesu supervizaun Polísia nian, hodi halo identifikasaun no responsabilizasaun ida ne’ebé rigoroza liután ba ajente sira ne’ebé mak seidauk kumpri duni sira nia funsaun.
Iha nível lojístiku, harii tiha ona edifísiu foun ba PNTL, prosesu halo di’ak infra-estrutura sira la’o hela no besik hotu ona no sosa ona veíkulu foun sira.Agora daudaun prepara hela ekipa ida hodi halo avaliasaun ba ekipamentu no lojístika ne’ebé iha tiha ona, iha nível nasionál atu nune’e bele halo planu di’ak liután hodi sosa materiál foun sira.
Tuir Sekretáriu Estadu Seguransa,” medida sira ne’e hotu atu kontribui hodi PNTL hala’o servisu di’ak liután. Tuir peskiza ida ne’ebé mak ami halo, komunidade sira besik liu ba Polísia, ho prosentu besik 80 husi populasaun hato’o sira nia konfiansa ba Polísia. Ami konsidera katak alterasaun sira ne’ebé mak ami planea tiha ona sei iha rezultadu signifikativu di’ak nian ida. Servisu sira ne’e hotu la’o ho di’ak hela. Ha’u hanoin katak Polísia funsiona di’ak ona, maske dala ruma sei iha problema kiik oan sira, hanesan kestaun lojístika ka disiplina – ajente balun seidauk hala’o tuir regra sira- maibé barak liu hala’o servisu di’ak tebe-tebess, sira hala’o sira nia kna’ar di’ak tebe-tebes”.