Primeiru-Ministru lansa projetu reabilitasaun sistema irrigasaun Maukola-Lomea iha Kovalima
Iha loron 15 fulan-agostu 2026, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão tau fatuk dahuluk ba projetu reabilitasaun sistema irrigasaun Maukola-Lomea iha munisípiu Kovalima. Projetu ida-ne'e sei hadi’a fornesimentu bee ba área agríkola sira ne'ebé afetadu no apoia aumentu produsaun lokál.

Sistema irrigasaun Maukola-Lomea hapara funsionamentu hafoin barrajen ne’e monu iha tinan 2004, ne’ebé hamosu abandonu área kultivu ne’ebé luan. Intervensaun ne’ebé oras ne’e la’o daudaun ne’e sei permite rekuperasaun ba infraestrutura ne’e no estabelese hikas abastesimentu bee ba produsaun agríkola iha komunidade sira ne’ebé afetadu.
Iha serimónia ne’e, Primeiru-Ministru destaka nesesidade atu hasa’e produsaun nasionál no hamenus dependénsia ba importasaun ai-han.
“Dezde 2004, sira la prodús foos tanba sistema irrigasaun aat, no tinan 20 resin ona, sira sosa foos husi rai-li’ur, tanba ne’e mak ohin ita hahú hadi’a sistema irrigasaun ne’e”, dehan Kay Rala Xanana Gusmão.
Xefe Governu destaka mós dezafius ne’ebé Timor-Leste hasoru hodi hametin ninia autonomia ekonómika: “Ita iha tinan 24 ukun-an, maibé iha ekonomia, ita seidauk ukun-an nafatin, ita dependente tebes, tanba ita sosa foos importadu no buat barak tan ne’ebé ita bele prodús iha ita-nia rain”.
Primeiru-Ministru mós husu ba setór privadu nasionál atu investe la’ós de’it iha konstrusaun maibé mós iha setór produtivu sira, atu nune’e bele kontribui ba hasa’e produsaun nasionál no hamenus dependénsia ba importasaun.
Ministru Agrikultura, Pekuária, Peskas no Florestas, Marcos da Cruz, esplika katak rekuperasaun sistema irrigasaun ne’e tuir objetivu Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál 2011-2030 no prioridade sira IX Governu Konstitusionál nian ba hasa’e produsaun agríkola.
Projetu ne'e prevee reabilitasaun ba sistema irrigasaun iha área ida ho besik ektare 3.500 no inklui konstrusaun ba barrajen ida ho naruk maizumenus metru 150, komporta (portaun bee nian) rua, estrutura protesaun sira, besik kilómetru hitu hosi kanál prinsipál, no mós kilómetru 40 hosi kanál sekundáriu sira.
Tuir Prezidente Autoridade Munisipál Kovalima, Miguel Armada Cardoso, prevee katak sistema ne’e sei fó benefísiu ba abitante besik 9.200 hosi suku Beko no Taz-Hilin, korresponde ba uma-kain liu 2.600.
"Bainhira rekupera ona sistema irrigasaun nian no ita iha bee, ita sei bele fila fali ba kultivu ita nia natar sira, hatán ba ita nia nesesidade ai-han rasik no hamenus importasaun foos nian ne'ebé, to'o agora, mai hosi estranjeiru", nia hatete.
Obra ne’e reprezenta investimentu maizumenus dolar amerikanu millaun 15,2, aumenta ho dolar rihun 800 resin ba servisu konsultoria no supervizaun, no mós iha períodu ezekusaun ne’ebé prevee ona maizumenus tinan rua.
Serimónia ne’e hetan partisipasaun husi membrus Governu no Parlamentu Nasionál, reprezentantes sosiedade sivíl, autoridade lokál sira, no komunidade sira ne’ebé hetan benefísiu husi projetu ne’e.






































