Timor-Leste kondekora Megawati Soekarnoputri ho Grande Kolar Orden Timor-Leste no destaka ninia kontribuisaun ba rekonsiliasaun entre nasaun rua ne’e
Iha loron 9 fulan-jullu, eis-Prezidente Repúblika Indonézia, Megawati Soekarnoputri, simu Grande Kolar Orden Timor-Leste—kondekorasaun ne’ebé aas liu hosi Estadu Timor-Leste, ne’ebé fó hosi Prezidente José Ramos-Horta nu’udar rekoñesimentu ba ninia kontribuisaun ba konsolidasaun amizade, rekonsiliasaun, no kooperasaun entre Timor-Leste no Indonézia. Serimónia ne’e hala’o iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, iha Dili, iha ámbitu husi vizita ofisiál eis Xefe Estadu Indonézia nian ba nasaun ne’e.

Iha serimónia ne’e, Prezidente Repúblika destaka katak kondekorasaun ne’e nu’udar rekoñesimentu ba papél ne’ebé dezempeña hosi Megawati Soekarnoputri hodi normaliza relasaun bilaterál hafoin restaurasaun independénsia Timor-Leste nian no mós promove pas ne’ebé dura entre nasaun rua ne’e. José Ramos-Horta subliña liután katak relasaun ne’ebé estabelese ona entre Timor-Leste no Indonézia sai nu’udar ezemplu internasionál ida kona-ba rekonsiliasaun pós-konflitu, ne’ebé bazeia ba respeitu mútuu, perdaun, no kooperasaun.
Bainhira hato’o agradesimentu ba kondekorasaun ne’e, Megawati Soekarnoputri afirma katak nia simu kondekorasaun ne’e la’ós nu’udar remata ikus hosi ninia perkursu, maibé nu’udar “inísiu husi responsabilidade foun ida”, hodi konsidera katak Grande Kolár Orden Timor-Leste simboliza kompromisu husi jerasaun atuál no futuru nian hodi prezerva no hametin liután amizade entre nasaun rua ne’e.
Hafoin serimónia ne’e, Megawati Soekarnoputri hato’o palestra ida kona-ba tema “Konstrusaun Nasaun, Rekonsiliasaun no Fraternidade iha Sudeste Aziátiku nu’udar Dalan ba Sivilizasaun Mundiál”, iha ne’ebé nia hanoin hikas prosesu rekonsiliasaun entre Timor-Leste no Indonézia no mós defende hametin kooperasaun rejionál hasoru dezafiu jeopolítiku agora daudaun. Eis Prezidente Indonézia ne’e destaka importánsia hosi integrasaun Timor-Leste nian iha ASEAN, kooperasaun entre instituisaun sira hosi nasaun rua ne’e, investimentu iha área siénsia no teknolojia, no mós partisipasaun feto sira-nian hodi harii pás no demokrasia. Nia mós defende atu aprofunda interkámbiu entre foin-sa'e sira, universidades, parlamentus no partidu polítiku sira, hodi asegura katak amizade entre povu rua ne'e metin nafatin iha jerasaun sira tuirmai.
Iha serimónia nia rohan, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão konsidera Megawati Soekarnoputri nu’udar lider ezemplár ida tanba ninia kontribuisaun hodi promove pás, rekonsiliasaun no amizade entre Timor-Leste no Indonézia. Nia subliña katak eis-Prezidente ne’e hala'o papél ida ne’ebé importante tebetebes iha fortalesimentu relasaun bilaterál liuhosi diálogu, respeitu mútuu, no kooperasaun, hodi destaka mós ninia kompromisu ba dezenvolvimentu Indonézia nian durante ninia mandatu prezidensiál.
Xefe Governu mós afirma katak Megawati nia esperiénsia, vizaun no lideransa sai hanesan inspirasaun ida ba jerasaun foun sira, liuliu ba lider feto timoroan sira. “La’ós de’it feto timoroan sira maka tenke aprende husi señora ida-ne’e. Ita mane sira mós iha buat barak atu aprende. Ita presiza iha vizaun ida ne’ebé luan no dook liu, hanoin ho vizaun no misaun, envezde hanoin de’it kona-ba moris loron-loron nian”, nia hateten.
Iha konferénsia imprensa ne’ebé hala’o, Megawati Soekarnoputri hato’o ninia satisfasaun ba mudansa sira ne’ebé observa iha Dili dezde ninia vizita ikus iha tinan 2002, no reafirma ninia kompromisu hodi hametin amizade entre Timor-Leste no Indonézia. Nia mós hato’o ninia disponibilidade atu apoia inisiativa formasaun sira ne’ebé dirije ba feto timoroan sira no defende kriasaun programa apoiu nian ba empreza mikro, ki’ik no média sira ne’ebé lidera hosi feto sira, nune’e mós protesaun propriedade intelektuál ba produtu artezanatu nasionál sira.
Vizita ofisiál Megawati Soekarnoputri nian kontinua to’o loron 10 fulan-jullu, ne’ebé inklui omenajen ba eroi nasionál Timor-Leste nian no ba militár indonézia sira ne’ebé hakoi iha Semitériu Seroja, hodi marka kompromisu hamutuk hosi nasaun rua ne’e ba rekonsiliasaun, amizade no kooperasaun.






































