Xefe Governu defende investimentu boot liu iha dame no kooperasaun internasionál durante semináriu g7+ no IPDAL

Seg. 29 juñu 2026, 16:08h
728195694_891429630680033_3815088089346955199_n (1)

Iha loron 24 fulan-juñu tinan 2026, iha Lizboa, Primeiru-Ministru no Pesoa Eminente g7+ nian, Kay Rala Xanana Gusmão apela atu hasa’e investimentu internasionál iha dame, kooperasaun no solidariedade globál, durante ninia intervensaun prinsipál iha semináriu internasionál “Impaktu husi funu iha Médiu Oriente ba País sira ne’ebé afeta hosi konflitu”, ne’ebé organiza hosi Sekretariadu g7+ iha parseria ho Institutu ba Promosaun Amérika Latina no Karaíbas (IPDAL). 729161162_891435947346068_3595515884615091650_n 729375290_891430457346617_7339190066839361288_n 728212981_891430164013313_2575620616642758854_n 730498112_891430084013321_91973067096376592_n 728286712_891429704013359_1810293924400962071_n 728833621_891429764013353_440996778191252703_n 730748523_891429700680026_1145418682280554370_n 728254770_891429660680030_8293672965249199563_n

Semináriu ne’e halibur diplomata, akadémiku, desizór polítiku no reprezentante sira hosi komunidade internasionál hodi analiza konsekuénsia husi konflitu kontemporáneu iha País sira ne’ebé afeta hosi konflitu no iha hela situasaun frajilidade. Sesaun ne’e loke hosi Sekretáriu-Jerál g7+ nian, Hélder da Costa, tuir kedas ho intervensaun husi Primeiru-Ministru Timor-Leste nian no debate ida ne’ebé modera hosi IPDAL.

Iha nia diskursu, Kay Rala Xanana Gusmão alerta katak konflitu no tensaun jeopolítiku hamosu impaktu ne’ebé ultrapasa rejiaun sira ne’ebé akontese, afeta la tuir balansu nasaun sira ne’ebé vulneravel liu, liuhosi hasa’e folin enerjia, interrupsaun kadeia abastesimentu, inflasaun, no mós redusaun ba atensaun no rekursu internasionál sira ne’ebé aloka ba dezenvolvimentu.

 “Povu hosi país vulneravel sira dala barak tenke selu ho folin aas liu hosi konflitu ne’ebé sira la hahú no la influensia.”

Primeiru-Ministru hato’o mós solidariedade ba populasaun sira ne’ebé afeta hosi konflitu iha Médiu Oriente, inklui povu palestinianu no país sira iha rejiaun Golfu ne’ebé enfrenta konsekuénsia husi tensaun ne’ebé aumenta.

Durante diskursu, nia hateten katak rivalidade jeopolítika ne’ebé makaas ba beibeik entre poténsia boot sira dezvia hela rekursus finanseirus no atensaun polítika hosi dezafiu globál oioin hanesan mudansa klimátika, seguransa ai-han, saúde públika, no konkretizasaun Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável.

 “Rekursu sira ne’ebé loloos ne’e tenke uza atu harii dame, hametin instituisaun no eduka labarik sira agora kanaliza hela ba gastu militár. Mundu efisiente liu atu finansia funu duké investe ba dame.”

Xefe Governu destaka mós kompromisu Timor-Leste nian ba kooperasaun rejionál no multilaterál, liuhosi ninia partisipasaun iha ASEAN, iha Komunidade País Lian Portugés (CPLP) no g7+, hodi konsidera katak organizasaun sira ne’e hatudu katak estabilidade no prosperidade bele hetan liuhosi parseria, diálogu, no solidariedade entre País sira.

Kay Rala Xanana Gusmão mós fahe esperiénsia Timor-Leste nian iha rekonsiliasaun nasionál hafoin okupasaun tinan 24, hodi subliña katak harii dame presiza korajen, vizaun ba tempu naruk, no kompromisu  ba koezisténsia.

Iha diskursu nia rohan, nia apela atu hametin kultura diálogu no mobilizasaun urjente ba rekursu sira hodi promove pás.

"Laiha ema ida seguru bainhira sira seluk la seguru. Dame iha fatin ida depende ba dame hosi fatin seluk."

Partisipa mós iha semináriu ne’e Sekretáriu-Jerál g7+, Hélder da Costa, embaixadór sira hosi nasoins CPLP, Ministru Justisa, Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus Soares, estudante timoroan sira iha Portugál no konvidadu sira seluk.

Sorumutu ne’e reafirma papél g7+ nian hanesan plataforma solidariedade entre País sira ne’ebé afetadu hosi konflitu no destaka importánsia hosi kooperasaun multilaterál hodi promove dame, reziliénsia no dezenvolvimentu sustentavel.

   Ba leten