Primeiru-Ministru simu Prémiu Profesór Doutór Jorge Miranda: Konstituisaun no Direitus Umanus

Ses. 26 juñu 2026, 10:58h
Screenshot 2026-06-26 105602

Iha loron 25 fulan-juñu 2026 (loron 26 fulan-juñu iha Timor-Leste), Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão simu Prémiu Profesór Doutór Jorge Miranda: Konstituisaun no Direitus Umanus, ne’ebé fó hosi Fakuldade Direitu Universidade Lizboa, iha Aula Magna Reitoria Universidade Lizboa nian. WhatsApp Image 2026-06-25 at 17.29.10 WhatsApp Image 2026-06-25 at 17.29.10 (1)

Kria prémiu ne’e hodi fó omenajen ba Profesór Doutór Jorge Miranda, prémiu ne'e fó ba figura importante sira ne'ebé defende Konstituisaun, Estadu Direitu, demokrasia, no Direitus Umanus. Fó distinsaun ida-ne’e ba Primeiru-Ministru rekoñese ninia perkursu iha luta ba independénsia Timor-Leste, no mós ninia kontribuisaun ba konstrusaun Estadu Timór nian no ba konsolidasaun instituisaun demokrátika sira no protesaun ba direitu fundamentál sira.

Iha diskursu agradesimentu nian, Kay Rala Xanana Gusmão dedika prémiu ne’e ba "mártires da pátria" no ba timoroan rihun ba rihun ne'ebé partisipa iha luta ba independénsia. "Omenajen ida-ne'e la’ós ba ha'u, maibé ba jornada koletiva hosi povu ida ne'ebé maka luta, terus no metin nafatin hodi konkista liberdade, dignidade no direitu atu deside nia destinu rasik", nia hatete.

Primeiru-Ministru mós hanoin hikas katak, "karik la'ós tanba sakrifísiu hosi martir sira-nian no esforsu silénsiu hosi timoroan rihun ba rihun, barak hosi sira mak eroi naran laiha ne'ebé sira-nia aktu estraordináriu povu barak nafatin la hatene, ohin loron ita sei laiha Estadu ida ka Konstituisaun ida".

"Hafoin dékada barak hosi okupasaun no violasaun grave sira ba direitus fundamentais, povu timoroan nunka para hodi fiar iha futuru ida ne’ebé nakonu ho justisa, dame, soberania no liberdade.", xefe Governu hatutan.

Iha nia diskursu, nia destaka mós legadu hosi Profesór Doutór Jorge Miranda, hodi konsidera nia hanesan "referénsia boot ida iha konstitusionalizmu lian portugés nian" no "Timor-Leste nia amigu ne’ebé kleur ona", hodi rekoñese nia kontribuisaun ba debate konstitusionál no ba fortalesimentu kultura jurídiku Timor-Leste nian.

Xefe Governu subliña mós katak luta ba independénsia Timór-Leste nian nu’udar "marku ezemplár ida iha defeza direitus umanus" no hanoin hikas apoiu ne'ebé simu hosi komunidade internasionál, liuliu hosi Portugal. "Durante tempu luta no sofrimentu ida-ne'e tomak, ami la simu kilat ida, kilat-musan ida, no mós treinu militár ka estratéjiku ruma, maibé ami simu eskudu, ka karik arma ne’ebé fundamentál liu hotu maka: solidariedade internasionál no, liuliu, solidariedade hosi povu portugés", nia hatete.

Serimónia ne’e hetan partisipasaun husi Profesór Doutór Jorge Miranda, Reitór Universidade Lizboa, Luís Ferreira, Diretór Fakuldade Direitu Universidade Lizboa, Profesór Doutór Eduardo Vera-Cruz Pinto, Prezidente Tribunál Konstitusionál Portugal, José João Abrantes, Prokuradór Jerál Repúblika, Amadeu Guerra, Sekretária Ezekutiva Komunidade País Lian Portugés, Maria de Fátima Jardim, nune’e mós estudante timoroan sira no reprezentantes polítikus no diplomátikus husi Timór-Leste no Portugál.

   Ba leten