Primeiru-Ministru reafirma kompromisu Timor-Leste nian ba CPLP no multilaterizmu durante vizita ba sede organizasaun ne’e nian
sei publika
Iha loron 22 fulan-juñu, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão vizita sede Komunidade País Lian Portugés (CPLP) nian iha Lizboa, iha ne’ebé nia reafirma kompromisu Timor-Leste nian hodi hametin organizasaun ne’e, kooperasaun multilaterál no unidade entre Estadu-Membru sira.
Bainhira to’o iha Palácio Conde de Penafiel, Xefe Governu simu husi Sekretária Ezekutiva CPLP, Embaixadora Maria de Fátima Jardim. Tuir mai, hala’o sesaun solene ida entre Primeiru-Ministru, Sekretária Ezekutiva CPLP, no Reprezentante Permanente sira hosi Estadus-Membrus ba organizasaun ne’e.
Vizita ne'e hala'o iha kontestu Prezidénsia Pro Tempore CPLP nian ne’ebé Timor-Leste ezerse dezde fulan-dezembru tinan 2025 no iha tinan ida ne'ebé maka komunidade luzófona selebra aniversáriu ba dala 30 hosi ninia kriasaun. Durante sorumutu hirak ne’e, ko’alia kona-ba asuntu sira ne’ebé relasiona ho mobilidade iha espasu CPLP, aprofundamentu kooperasaun ekonómika, reforsu kooperasaun relasiona ho oseanu no hakbesik organizasaun ne’e ba rejiaun estratéjiku sira seluk, liuliu Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (ASEAN).

Iha ninia intervensaun, Kay Rala Xanana Gusmão destaka katak "iha aniversáriu ida-ne’e ita reafirma ita-nia kompromisu ba unidade iha diversidade no hametin lasu istóriku, kulturál no polítiku ne’ebé halibur ita-nia povu luzófonu sira".
Primeiru-Ministru subliña mós relevánsia multilateralizmu no kooperasaun internasionál, hodi hateten katak “ohin, ita mós iha oportunidade atu reflete kona-ba importánsia hosi multilateralizmu, diálogu no kooperasaun dezenvolvimentu ba ita-nia povu iha kontestu internasionál ida ne’ebé marka ho inserteza no instabilidade”.
Iha vizita ne’e, Sekretária Ezekutiva CPLP, Maria de Fátima Jardim, louva Timor-Leste nia lideransa hodi hala’o Prezidénsia Pro Tempore no destaka prosesu elaborasaun Vizaun Estratéjika organizasaun nian ba períodu 2027-2033. Diskusaun ne’e inklui mós tópiku sira relasiona ho kooperasaun iha área kultura, seguransa ai-han no nutrisaun, edukasaun, siénsia no teknolojia, inovasaun, ambiente, klima no ekonomia azúl, no mós kestaun sira relasiona ho modernizasaun institusionál no reprezentatividade iha prosesu rekrutamentu Sekretariadu Ezekutivu nian.
Primeiru-Ministru reafirma disponibilidade Timor-Leste nian hodi kontinua serbisu ho Estadus-Membrus no observadór hotu-hotu CPLP nian, no mós anunsia realizasaun Sorumutu Ordináriu Konsellu Ministrus organizasaun ne’e nian ba dala 31, ne’ebé prevee ba fulan-agostu tinan 2026, iha Dili.
Molok hahú sesaun solene, Sekretária Ezekutiva CPLP, Embaixadora Maria de Fátima Jardim konvida partisipante sira atu halo minutu hakmatek ida hodi fó omenajen ba eis-Prezidente Repúblika Timor-Leste, Francisco Guterres “Lú Olo”, ne’ebé hakotu iis iha loron 21 fulan-juñu ne’e. Omenajen ne’e sura ho partisipasaun husi Primeiru-Ministru no Reprezentante Permanente sira husi Estadus-Membrus CPLP, no destaka kontributu eis-Xefe Estadu nian hodi hametin relasaun entre Timor-Leste no komunidade luzófona.
Iha vizita ne’e nia rohan, Kay Rala Xanana Gusmão asina Livro de Honra da CPLP no fó deklarasaun sira ba mídia.
Primeiru-Ministru hetan akompañamentu hosi Ministru Justisa, Sérgio da Costa Hornai, Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus Soares, Reprezentante Timor-Leste ba CPLP, Natália Carrascalão, Embaixadór Timor-Leste ba Portugál, Manuel de Araújo Serrano, Xefe Gabinete Primeiru-Ministru nian, Elizabeth Exposto, no hosi Inês Araújo Gonçalves.






































