Governu Lansa Relatóriu Indikadór-Xave ba Inkéritu Demográfiku no Saúde Timor-Leste 2025–2026

Ter. 16 juñu 2026, 09:11h
724569655_122184294278843505_559896044683490453_n

Governu, liuhosi Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste (INETL, I.P.), iha tutela Ministériu Finansas nian, liuhosi kolaborasaun ho Ministériu Saúde no ho apoiu hosi Fundu Nasoins Unidas ba Populasaun (UNFPA), ohin lansa ona Relatóriu Indikadór-Xave ba Inkéritu Demográfiku no Saúde Timor-Leste 2025–2026 (TLDHS), iha serimónia ida ne’ebé hala’o iha Auditóriu Ministériu Finansas, iha Dili.

Relatóriu ne’e aprezenta dadus atualizadu kona-ba indikadór demográfiku no saúde nian no mós funsiona hanesan baze evidénsia ida hodi apoia definisaun polítikas públikas, elaborasaun programa no akompañamentu ba progresu nasionál iha área sira ne’ebé iha relasaun ho saúde no dezenvolvimentu. 724589807_122184294062843505_1243539772430960639_n 721464273_1452592803563651_7601932013289073582_n 725025731_122184293936843505_3742546485990330695_n 724553882_122184293798843505_3872561369187317839_n 724247341_122184293888843505_2214475358416295998_n 723042508_122184293714843505_5506909138534718733_n

Serimónia ne’e prezide husi Ministra Finansas, Santina J.R.F. Viegas Cardoso, no inklui partisipasaun hosi Prezidente INETL, I.P., Elias dos Santos Ferreira, Diretór Gabinete Polítika, Planeamentu, Kooperasaun no Dezenvolvimentu Ministériu Saúde, Florindo Pinto, Reprezentante UNFPA iha Timor-Leste, Navchaa Suren, no reprezentante parseiru dezenvolvimentu sira.

Inkéritu Demográfiku no Saúde Timor-Leste 2025–2026 hala’o hosi loron 29 fulan-setembru tinan 2025 to’o loron 31 fulan-janeiru tinan 2026, ne’ebé inklui amostra nasionál uma-kain 12.880. Ida-ne'e hanesan inkéritu ba dala haat hosi tipu ida-ne’e ne'ebé hala'o dezde restaurasaun independénsia, hafoin estudu sira ne'ebé hala'o iha tinan 2003, 2009-2010 no 2016.

Iha ninia diskursu, Ministra Finansas afirma katak nia sente “orgullu atu partisipa iha lansamentu relatóriu indikadór-xave ba Inkéritu Demográfiku no Saúde Timor-Leste 2025–2026. Inkéritu ida-ne’e nu’udar inkéritu dahaat ne’ebé hala’o dezde ita-nia independénsia, hafoin estudu sira iha tinan 2003, 2009/2010 no 2016 nian”.

Ministra salienta katak dadus foun sira fó  dalan hodi halo avaliasaun ba progresu sira ne'ebé alkansa ona no identifikasaun ba dezafiu sira ne'ebé eziste iha setór saúde nian. "Ho dadus foun 2025-26, ita bele kompara programa saúde, ninia rezultadus, no mós dezafius sira ne'ebé nafatin iha", nia hatete.

Entre rezultadu sira ne’ebé aprezenta, ne’ebé destaka maka redusaun iha taxa fertilidade nasionál ba labarik na’in 3,4 kada feto, kompara ho 4,2 ne’ebé rejista iha 2016 no 5,7 ne’ebé rejista iha 2009-2010. Relatóriu ne'e mós hatudu aumentu signifikativu ida iha proporsaun partu (tuur-ahi) sira ne'ebé hetan asisténsia hosi profisionál saúde kualifikadu sira, ne'ebé sa'e hosi 33% iha 2009-2010 ba 60% iha 2016 no ba 78% iha 2025-2026.

Prezidente INETL, I.P., Elias dos Santos Ferreira, destaka katak rezultadu peskiza fornese dadus atualizadus kona-ba fertilidade, mortalidade, saúde reprodutiva, saúde inan no oan, nutrisaun no mós planeamentu familiar, ne’ebé sai referénsia ida ba planeamentu polítikas saúde nian.

 

Maski iha ona progresu, dadus hatudu dezafius ne'ebé nafatin iha, liuliu iha área malnutrisaun nian. Prevalénsia malnutrisaun infánsia krónika tun hosi 58% iha 2009-2010 ba 46% iha 2016, maibé mantein iha 45% iha inkéritu 2025-2026.

Ministra Finansas subliña katak “ho dadus ne’ebé loos, ita bele halo planeamentu ne’ebé loos. Ho dadus ne’ebé loos, ita bele halo monitorizasaun ba progresu ne’ebé alkansa ona no uza hanesan barómetru ida hodi avalia implementasaun planu sira ne’ebé iha impaktu diretu ba povu Timor-Leste nia moris-di’ak”.

Governante ne’e hatutan tan katak “dadus ne’ebé konfiavel maka baze ba polítika ne’ebé di’ak. Dadus la’ós de’it hametin ita-nia abilidade atu orienta loloos programa dezenvolvimentu sira, maibé mós sai sasukat ida ne’ebé garante katak Governu nia desizaun bazeia ba evidénsia di’ak-liu ne’ebé disponivel”.

Reprezentante UNFPA iha Timor-Leste, Navchaa Suren, destaka papél Governu Timor-Leste  hodi halo inkéritu ne’e no hateten: “Ha’u hakarak elojia lideransa no kompromisu husi Institutu Nasionál Estatístika no Ministériu Saúde ba susesu implementasaun inkéritu ne’e. Ha’u mós hakarak rekoñese apoiu finanseiru ne’ebé substansiál no supervizaun ne’ebé fó husi Ministériu Finansas, ne'ebé maka desizivu ba konkluzaun tuir tempu husi inkéritu, liuliu hodi taka lakuna finansiamentu ne'ebé mosu durante ninia implementasaun”.

Navchaa Suren subliña mós katak rezultadu sira ne'ebé agora fó-sai oferese informasaun relevante kona-ba saúde materna no infantíl, fertilidade, mortalidade infantíl, planeamentu familiar, nutrisaun no dezenvolvimentu primeira infánsia nian, ne’ebé  hodi fó dalan hodi  identifika área sira ne'ebé halo ona progresu no mós área sira seluk ne'ebé presiza esforsu adisionál.

Inkéritu Demográfiku no Saúde Timor-Leste 2025–2026 implementa husi INETL, I.P., iha koordenasaun ho Ministériu Finansas no Ministériu Saúde, ho asisténsia téknika husi ICF liuhusi Programa DHS. Governu responsabiliza maioria finansiamentu inkéritu nian, kompleta ho kontribuisaun sira hosi UNFPA, Fundu Nasoins Unidas ba Infánsia (UNICEF), Departamentu Negósius Estranjeirus no Komérsiu Austrália nian (DFAT), Programa Alimentár Mundiál (WFP), no Banku Mundiál.

Relatóriu ne'ebé agora fó-sai ne’e nu’udar aprezentasaun dahuluk ba rezultadu peskiza. Relatóriu finál, ho análize temátiku sira ne'ebé kle’an liu, tuir planu sei publika iha fulan-setembru 2026, tuir fali ho atividade sira hodi divulga rezultadus iha nivel munisipál hodi apoia prosesu planeamentu no orsamentasaun iha Timor-Leste laran tomak.

   Ba leten