Parke Nasionál Nino Konis Santana rekoñesidu hanesan Rezerva Biosfera UNESCO dahuluk iha Timor-Leste

Ter. 16 juñu 2026, 08:54h
714263176_1425420249615380_4800592489584465605_n

Durante sesaun Konsellu Koordenasaun Internasionál ba Programa Ema no Biosfera (ICC-MAB) UNESCO nian ba da-38, ne’ebé hala’o hosi loron 3 to’o loron 6 fulan-juñu tinan 2026, iha Hernandarias, Repúblika Paraguai, Parke Nasionál Nino Konis Santana hetan rekoñesimentu ofisiál hanesan Rezerva Biosfera dahuluk iha Timor-Leste. Delegasaun timoroan ne’e lidera husi Sekretáriu Estadu Florestas, Fernandino Vieira da Costa, ne’ebé reprezenta Governu Timor-Leste.

Ho desizaun ida-ne’e, Rezerva Biosfera Nino Konis Santana sai hanesan parte hosi Rede Mundiál Rezervas Biosfera UNESCO nian, ne’ebé reprezenta avansu signifikativu ida iha konservasaun natureza no rekoñesimentu internasionál ba patrimóniu naturál Timor-Leste nian. 715426266_1425420266282045_6693520200634583311_n 714384147_1425420299615375_7604023553041625222_n 717357788_1425420429615362_1921687462554455820_n 712484252_1425420262948712_9131107820975595924_n 721575291_1433711285452943_1659106323932851171_n

Iha nia diskursu ba membru sira Konsellu ba Programa Ema no Biosfera, Sekretáriu Estadu Florestas agradese ba UNESCO no nia parseiru sira ba apoiu ne'ebé fó durante prosesu kandidatura nian no destaka katak dezignasaun ida-ne'e nu’udar "sasin ida ba kompromisu firme Timor-Leste ba protesaun biodiversidade, jestaun sustentável ba rekursus naturais no promosaun dezenvolvimentu ida ne’ebé armoniza natureza ho komunidade lokál sira-nia moris”.

Governante ne’e subliña mós katak "envolvimentu ativu hosi komunidade lokál sira iha jestaun rekursus naturais hanesan baze prinsipál ba sustentabilidade longu prazu nian" no defende integrasaun koñesimentu tradisionál no mós patrimóniu kulturál iha prátikas modernas konservasaun nian.

Rezerva Biosfera Nino Konis Santana lokaliza iha munisípiu Lautein, ne’ebé abranje ekosistema terrestre, tasi-ibun no tasi, ho inklui floresta tropikál, zona úmida, ahu-ruin no du'ut tasi nian iha Triángulu Korál nia laran, rejiaun ida ne'ebé biodiversidade boot liu iha planeta. Área ne'e mós nu’udar patrimóniu kulturál importante ida no reflete relasaun istórika hosi komunidade lokál sira ho ambiente.

Tuir UNESCO, klasifikasaun ne’e hanesan rezultadu hosi serbisu kooperasaun ne’ebé hala’o entre Governu Timor-Leste, Komisaun Nasionál Timor-Leste ba UNESCO, Munisípiu Lautein no Eskritóriu Rejionál UNESCO iha Jakarta, ho apoiu hosi Governu Japaun hodi hala’o estudus baze no análize téknika sira.

Diretór Gabinete Rejionál UNESCO iha Jakarta no Reprezentante ba Timor-Leste, Maki Katsuno-Hayashikawa, hatete katak dezignasaun ida-ne’e “hanesan momentu orgullu ida ba Timor-Leste” no rekoñese esforsu autoridade nasionál, komunidade lokál no parseiru sira hodi proteje biodiversidade, promove meius subsisténsia ne’ebé sustentável no prezerva patrimóniu kulturál.

Durante ninia vizita ba Paraguai, Sekretáriu Estadu Florestas partisipa mós iha vizita téknika no interkámbiu ne’ebé organiza hosi UNESCO ba Rezerva Biosfera Itaipu no Sentru Ambientál Tekotopa, ho objetivu atu fahe esperiénsia kona-ba konservasaun ba biodiversidade, peskiza sientífika, edukasaun ambientál no dezenvolvimentu sustentável.

Inkluzaun Parke Nasionál Nino Konis Santana iha Rede Mundiál Rezervas Biosfera loke oportunidade foun ba kooperasaun internasionál, peskiza sientífika, turizmu sustentável no adaptasaun ba mudansa klimátika, reforsa kompromisu Timor-Leste ba prezervasaun patrimóniu naturál no dezenvolvimentu sustentável ba jerasaun sira iha futuru.

   Ba leten