Timor-Leste sa’e ba pozisaun da-32 nivel mundiál iha Índise Pás Globál 2026 no reforsa ninia pozisaun entre nasaun sira ne’ebé pasífiku liu iha rejiaun ne’e
Timor-Leste rejista melloramentu signifikativu ida iha Índise Pás Globál (Global Peace Index- GPI) 2026 nian, ne'ebé elabora hosi Institute for Economics & Peace (IEP), ne’ebé sa'e hosi pozisaun da-44 ba pozisaun da-32 entre país 163 no territóriu sira ne'ebé hetan avaliasaun. Timor-Leste hetan ho pontuasaun 1.681, hodi konsolida ninia klasifikasaun nu’udar país ho nivel pás ne’ebé aas.

Relatóriu ne’e avalia nivel pás no seguransa bazeia ba indikadór 23 ne’ebé agrupa iha dimensaun tolu: seguransa no protesaun sosiedade, ezisténsia konflitu internu no externu, no mós grau militarizasaun. Maski estudu ne'e hatudu katak dame iha mundu kontinua monu, Timor-Leste rejista evolusaun pozitivu, sa'e pozisaun 12 kompara ho tinan kotuk.
Iha kontextu Ázia-Pasífiku, ne’ebé integra país hamutuk 19, Timor-Leste hetan fatin daneen, hodi koloka entre país sira ne’ebé pasífiku liu iha rejiaun ne’e. Nova Zelándia sai nafatin hanesan nasaun ne'ebé pasífiku liu iha Ázia-Pasífiku, enkuantu Myanmar kontinua iha klasifikasaun ne'ebé ladún favoravel iha rejiaun ne’e. Entre país sira ASEAN nian, Timor-Leste mosu hanesan nasaun datoluk ne'ebé pasífiku liu, iha de’it Singapura ho Malázia nia kotuk.
Dezde restaurasaun independénsia, Timor-Leste halo nafatin esforsu hodi hametin instituisaun demokrátika sira, promove diálogu no konsolida dame, fatór sira ne’ebé hetan rekoñesimentu tuituir malu iha avaliasaun internasionál sira.
Rezultadus husi Índise Pás Globál 2026 konfirma Timor-Leste nia pozisaun entre país sira ne’ebé pasífiku liu iha rejiaun Ázia-Pasífiku no Sudeste Aziátiku.






































