Primeiru-Ministru partisipa iha Forum Futuru ASEAN 2026 iha Hanoi

Kua. 10 juñu 2026, 11:04h
721309680_878363085320021_6185878273835825084_n

Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão partisipa iha Forum Futuru ASEAN 2026, ne’ebé hala’o iha loron 9 no 10 fulan-juñu iha Hanoi, Vietname, ho tema “Harii Ita-nia Futuru Hamutuk: Dame, Prosperidade no Dezenvolvimentu ne’ebé  Sentradu iha Povu”. 719426337_878363028653360_6358285745098665349_n (1) 720361559_878362758653387_8851769908842969482_n 719231984_878362475320082_3070068919174070482_n 721309680_878363085320021_6185878273835825084_n 718815958_878362798653383_4054462907310386859_n 719770427_878363395319990_860845066913482560_n 720206437_878363318653331_6029693001878663696_n 720523972_878363375319992_854028188227683720_n

Forum ne’e halibur Xefe Governu, lider polítiku, akadémiku, reprezentante foin-sa’e, no mós parseiru dezenvolvimentu sira rejiaun nian no komunidade internasionál, hodi sai plataforma diálogu ida kona-ba dezafiu no oportunidade prinsipál ba futuru ASEAN nian.

Iha sesaun abertura, Primeiru-Ministru hato’o diskursu ofisiál Timor-Leste nian, ho subliña katak ASEAN kontinua sai ezemplu diálogu no kooperasaun rejionál ida iha kontestu internasionál ida ne’ebé marka ho konflitu, tensaun jeopolítika no inserteza globál.

 “Ita halibur malu iha ne’e iha tempu inserteza globál ida ne’ebé kle’an. Mundu hasoru konflitu ne’ebé aumenta, intoleránsia no tensaun jeopolítika, maibé ASEAN sai nafatin ezemplu importante ida ba diálogu no kooperasaun rejionál”, nia afirma.

Xefe Governu konsidera katak Forum ne’e nu’udar oportunidade ida ba lider polítiku, akadémiku, foin-sa’e no parseiru rejionál sira hodi halo reflesaun kona-ba futuru ASEAN  no mós asegura katak dame nafatin sai baze ba estabilidade, kooperasaun no dezenvolvimentu sustentável iha rejiaun ne’e.

Iha nia diskursu, Kay Rala Xanana Gusmão alerta mós kona-ba dezafiu sira ne’ebé hamosu hosi evolusaun teknolójika ne’ebé lalais, liuliu Intelijénsia Artifisiál, no mós subliña  presiza iha abordajen rejionál ida ne’ebé asegura katak teknolojia sira ne’e utiliza ba bein-komún no dignidade umana.

 “ASEAN labele pasivu nafatin hasoru transformasaun ida-ne’e. Ita tenke forma ita-nia futuru rasik no harii enkuadramentu rejionál ida ba governasaun dijitál ne’ebé proteje ita-nia povu no garante katak utiliza teknolojia hodi tane-aas dignidade umana”, nia deklara.

Primeiru-Ministru husu mós prezervasaun ba prinsípiu sira ne’ebé sai nu’udar baze ba estabilidade rejionál, inklui respeitu ba soberania Estadu, konsensu, rezolusaun pasífika ba konflitu no Direitu Internasionál.

Kay Rala Xanana Gusmão afirma katak Timor-Leste sente onradu bele hola parte iha ASEAN nu’udar membru plenu direitu no reafirma vontade nasionál atu kontribui ba hametin komunidade rejionál no mós serbisu hamutuk iha konstrusaun Sudeste Aziátiku ida ne’ebé pasífiku, inkluzivu no prósperu.

Durante Forum ne’e, Primeiru-Ministru hato’o sentidu kondolénsia ba Governu no povu filipinu ba vítima rai-nakdoko iha país ne’ebá.

Sekretáriu-Jerál ASEAN, Kao Kim Hourn, hato’o nia espetativa katak Forum ne’e sei prodús proposta inovativu no asaun konkretu sira hodi hametin reziliénsia no kapasidade adaptasaun ASEAN nian hasoru dezafiu sira iha futuru.

Partisipa mós iha Forum ne’e, Primeiru-Ministru Vietname, Kamboja, Laos no Tailándia, no mós Sekretáriu-Jerál ASEAN nian.

   Ba leten