Timor-Leste selebra Aniversáriu Restaurasaun Independénsia ba dala 24 ho énfaze ba progresu nasionál no dezafiu sira iha futuru
Iha loron 20 fulan Maiu tinan 2026, Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, prezide serimónia ofisiál Aniversáriu Restaurasaun Independénsia Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian ba dala 24, ne’ebé hala’o iha Prasa Tasi-Tolu, Dili, ho partisipasaun hosi entidade prinsipál sira Estadu nian, membrus Governu, reprezentantes diplomátikus no konvidadu internasionál sira.

Serimónia hasa’e Bandeira Nasionál ne’e hetan partisipasaun husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, Prezidente Tribunál Rekursu, Afonso Carmona, no mós Vise-Primeiru-Ministru Austrália, Richard Marles, no Sekretáriu-Jerál ASEAN, Kao Kim Hourn, nu’udar konvidadu onradu sira.
Iha diskursu ofisiál, Prezidente Repúblika fó omenajen ba Veteranu Libertasaun Nasionál sira no hanoin-hikas lider istóriku sira husi rezisténsia Timor-Leste nian, ho destaka perkursu nasionál dezde restaurasaun independénsia, iha tinan 2002, to’o ohin loron.
Xefe Estadu destaka mós papél hosi Kay Rala Xanana Gusmão hanesan "restauradór Pátria nian, ne'ebé nia lideransa, hahú hosi tinan 1981, nia salva rezisténsia hosi derrota boot iha aspetu militár no ideolójiku, no mós lori ita ba realizasaun mehi dahuluk nian - libertasaun pátria." José Ramos-Horta hato’o mós ninia "sinseru agradesimentu ba Primeiru-Ministru (...) no ba sira hotu ne’ebé serbisu ho dedikasaun no sentidu Estadu nian hodi realiza pasu importante ida-ne’e ba konsolidasaun ita-nia demokrasia."
José Ramos-Horta hatete katak "Timor-Leste ohin loron, laiha dúvida, nu’udar país ida ne’ebé la hanesan ho país ida ne'ebé ita hetan iha inísiu sékulu ida-ne'e nian" no deskreve país ne’e hanesan "oazis ida ba pas, trankuilidade, seguransa no toleránsia, iha mundu ida ne'ebé iha hela funu".
Xefe Estadu salienta progresus ne’ebé halo ona iha área sira hanesan dezenvolvimentu umanu, edukasaun, saúde, infraestruturas, eletrifikasaun no afirmasaun internasionál país nian. Bazeia ba dadus Relatóriu Dezenvolvimentu Umanu 2025 nian husi Programa Nasoins Unidas ba Dezenvolvimentu (PNUD), nia hateten katak Timor-Leste atinje ona Índise Dezenvolvimentu Umanu ida ho 0,634, hodi tama iha kategoria dezenvolvimentu umanu médiu.
Iha área edukasaun, nia destaka expansaun ensinu superiór, ne’ebé aumenta husi universidade ida ho maizumenus estudante rihun tolu iha tinan 2002 ba universidade 20 ho maizumenus estudante rihun 69 iha tinan 2026. Nia mós hateten katak Timor-Leste agora daudaun iha doutór 200 resin, mestradu maizumenus 1.400 no lisensiadu rihun 49 resin , no Governu fó ona bolsa estudu 11.700 resin hosi tinan 2011 to’o tinan 2025.
Kona-ba saúde, Prezidente Repúblika rekorda katak país aumenta médiku hosi na'in-19 iha tinan 2002 ba médiku rihun resin iha tinan 2026, ho salienta mós eliminasaun malária iha Timor-Leste, ne’ebé deklara husi Organizasaun Mundiál Saúde iha tinan 2024.
Iha setór infraestrutura nian, José Ramos-Horta ko’alia-liu kona-ba expansaun hosi rede rodoviária nasionál nian besik kilómetru 7.500, ho maizumenus 95% hosi korredór rodoviáriu prinsipál sira ne’ebé pavimentadu, nune’e mós investimentu iha eletrifikasaun, aeroportu, portu no infraestrutura públika sira seluk.
Prezidente Repúblika hato’o parabéns ba Governu Konstitusionál IX ba kontinuasaun investimentu sira iha infraestrutura no manutensaun obras públikas, hodi destaka mós progresu iha reforsu soberania enerjétika no dezenvolvimentu projetu sira ne’ebé relasiona ho rekursu naturál, inklui Greater Sunrise.
Kona-ba integrasaun rejionál, José Ramos-Horta hanoin-hikas kona-ba adezaun plena Timor-Leste nian ba ASEAN iha fulan-outubru tinan 2025, no hateten katak futuru Prezidénsia organizasaun ne’e nian, iha tinan 2029, nu’udar "dezafiu boot ida, hanesan mós oportunidade sira ne'ebé la bele imajina iha tinan balun liubá".
Komemorasaun Aniversáriu Restaurasaun Independénsia nian ba dala 24 inklui mós protokolu militár, transmisaun televizaun nasionál ba serimónia ne’e no serimónia hatún Bandeira Nasionál iha lokraik, ne'ebé prezide hosi Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay.
Selebrasaun sira hala'o husi loron 17 to’o 20 fulan Maiu tinan 2026 ho atividade kulturál, serimónia relijioza, omenajen ba Eroi sira, no mós atividade komemorativa sira iha parte oioin nasaun nian.






































