PCIC selebra aniversáriu ba da-12 ho énfaze ba kombate krime transnasionál no reforsa setór justisa
Polisia Sientífika no Investigasaun Kriminál (PCIC, akrónimu iha lian Portugés) ohin, loron 14 fulan-maiu tinan 2026, selebra ninia aniversáriu ba dala 12, iha serimónia ida ne’ebé prezide hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ho énfaze ba papél instituisaun nian hodi kombate krime organizadu no transnasionál no mós reforsa setór justisa iha Timor-Leste.

Iha ninia diskursu, Primeiru-Ministru subliña katak serbisu ne’ebé hala’o husi PCIC kontribui la’ós de’it reforsa instituisaun ne’e, maibé mós konsolida Estadu Direitu Demokrátiku no setór justisa.
"Hodi hala’o sira-nia knaar ho profisionalizmu, dedikasaun no imparsialidade, sira la'ós de'it kontribui ba fortalesimentu PCIC maibé, mós ba konsolidasaun setór justisa nian", nia afirma.
Xefe Governu destaka mós katak "Polísia Sientífika no Investigasaun Kriminál, hamutuk ho forsa polísia sira seluk no órgaun polísia kriminál, no mós ho autoridade judisiária sira, iha papél ida ne’ebé importante tebes iha prosesu konstrusaun Estadu Direitu no konsolidasaun ba ninia instituisaun sira".
Durante diskursu ne’e, Primeiru-Ministru hanoin hikas perkursu país nian dezde restaurasaun independénsia no husu atu halo reflesaun kona-ba dezafiu atuál sira iha konstrusaun Estadu.
"Hosi ahi-kadesan ita harii país ida ne'ebé pasífiku no estavel, ita harii instituisaun públika sira, no mós ita organiza sosiedade ida ne'ebé livre no demokrátiku, iha ne'ebé sidadaun ida-idak iha oportunidade atu partisipa no kontribui ba harii Estadu ne’e", nia hatete.
Primeiru-Ministru hateten mós katak reforma justisa sai nafatin prioridade Governu Konstitusionál IX nian, ho foku ba formasaun rekursus umanus no reforsu institusionál.
"Reforma justisa hanesan prioridade ida hosi Governu Konstitusionál IX, ne'ebé durante ne'e investe, liuliu, iha formasaun ba kuadrus setór ne’e nian", nia deklara.
Iha serimónia ne’e, Diretór Nasionál PCIC, Vicente Fernandes e Brito, aprezenta balansu ida kona-ba operasaun sira ne’ebé instituisaun ne’e hala’o, ho destaka kona-ba asaun sira hodi kombate krime siberkrime, fraude informátika, brankeamentu kapitál sira no krime transnasionál.
Entre rezultadu sira ne’ebé aprezenta maka rekuperasaun dolar amerikanu millaun 42 ne’ebé relasiona ho fraude informátika, dezmantelamentu sentru burla ida iha Oe-Kusi, no mós operasaun sira ne’ebé relasiona ho krime na’ok dadus kartaun bankáriu iha kaixa ATM no atake informátiku ne’ebé dirije ba administrasaun públika.
Diretór Nasionál PCIC hateten katak Timor-Leste “la’ós, no sei nunka sai, fatin abrigu ida ba impunidade transnasionál”, ho subliña serbisu ne’ebé hala’o ona iha kooperasaun ho instituisaun nasionál no parseiru internasionál sira.
Durante serimónia ne’e, aprezenta mós website institusionál foun PCIC nian, ne’ebé disponivel iha lian portugés, tétum no inglés, ne’ebé inklui servisu denúnsia krime ho anónimu. Plataforma ne’e dezenvolve ho apoiu husi Polísia Federál Austrália, liuhusi Programa Dezenvolvimentu Polísia Timor-Leste (TLPDP).






































