Sekretáriu Estadu Arte no Kultura partisipa iha inaugurasaun Pavillaun Timor-Leste iha Bienál Veneza ba dala 61

Kua. 13 maiu 2026, 16:09h
684227648_17887783998509451_8464089108786455498_n

Iha loron 7 fulan-maiu tinan 2026, Sekretáriu Estadu Arte no Kultura, Jorge Soares Cristóvão, partisipa iha inaugurasaun ofisiál ba Pavillaun Timor-Leste iha Espozisaun Internasionál Arte Bienál Veneza nian ba dala 61, iha Itália, ho tema “Across Words” (“Liu Husi Liafuan”). 644606822_122131088558998467_999105121193525985_n 684227648_17887783998509451_8464089108786455498_n 661475079_122134275854998467_3165055689577192420_n 686545596_17888542362509451_9184738681310472722_n 688797008_17888542371509451_156547090973439330_n 689066763_17888542380509451_4609962669478699414_n 695787943_17888542389509451_6707796507317123474_n 694282081_17888542398509451_716448224353660605_n 694551394_17888542407509451_6417790932859064574_n 684419160_17887784016509451_2416970444838365826_n 684208502_17887784007509451_4078680237550622570_n

Espozisaun ne’e hala’o iha Arsenale, Artiglierie, hanesan espasu prinsipál ida husi Bienál Veneza no halibur obras hosi artista Verónica Pereira Maia, Etson Caminha no Juventino Madeira, ho kuradoria hosi Loredana Pazzini-Paracciani.  Espozisaun ne’e aborda tema sira ne'ebé relasiona ho linguajen, memória, identidade kulturál no tranzmisaun koñesimentu iha Timor-Leste.

Serimónia abertura ne’e marka prezensa hosi reprezentante institusionál timorense, membru ekipa organizadora, artista, kuradór, konvidadu internasionál no profisionál sira setór kulturál nian. Sekretáriu Estadu Arte no Kultura akompaña hosi Embaixadora Timor-Leste ba Bruxelas, Maria Lourdes Martins de Souza Bessa, Embaixadora Timor-Leste ba Santa Sé, Choloe Tilman, no mós reprezentante sira hosi Komisaun G Parlamentu Nasionál.

Abertura ne’e inklui interpretasaun kontemporánea ida kona-ba rituál Verahana nian, ne’ebé aprezenta hosi Etson Caminha, hanesan forma ida atu simu vizitante sira no mós ligasaun entre memória ansestrál (bei’ala), tradisaun orál, no espresaun artístika kontemporánea.

Entre obra sira ne'ebé destakadu maka "Tais Don" (1994-99), hosi artezan Verónica Pereira Maia, ne'ebé kria hodi fó omenajen ba vítima sira hosi Masakre Santa Krús iha loron 12 fulan Novembru tinan 1991. Espozisaun ne'e mós aprezenta "CUALE (Flow / Fluxo)" (2025-2026), hosi Etson Caminha, instalasaun ida ne'ebé kombina son, performance, movimentu tradisionál no teknolojia, no mós “Fraze ne’ebé seidauk hotu (An Unfinished Sentence)” (2025–2026), husi Juventino Madeira, instalasaun vídeo ida ne’ebé foka ba relasaun entre memória, futuru no identidade husi perspetiva jerasaun foun ida.

Tema “Across Words” ho objetivu atu hatudu diversidade etnolinguístika Timor-Leste nian no mós maneira oinsá prezerva no tranzmite istória, kultura no koñesimentu liuhusi oralidade, múzika, teselajen/soru, performance no forma espresaun kulturál sira seluk.

Partisipasaun nasionál ne’e inklui mós lansamentu ba publikasaun “ACROSS WORDS: An Anthology” (2026), ne’ebé halibur testu husi peskizadór, kuradór, akadémiku no artista sira hosi Timor-Leste, Sudeste Aziátiku, no mós país sira seluk kona-ba arte kontemporánea Timor-Leste nian.

Durante dezlokasaun ba Veneza, delegasaun nasionál partisipa mós iha atividade oioin ne’ebé relasiona ho pavillaun Portugál, Indonézia no Singapura, nu’udar parte hosi diálogu kulturál no kooperasaun artístika internasionál.

 

Iha tinan 2024, Timor-Leste partisipa ba dala uluk iha Bienál Veneza. Prezensa iha edisaun tinan 2026 ne’e nu’udar kontinuasaun ba promosaun internasionál arte no kultura Timor-Leste nian, no mós sai parte ida hosi esforsu ba valorizasaun identidade kulturál nasionál no reforsu diplomasia kulturál.

Espozisaun Internasionál Arte Bienál Veneza nian ba dala 61 realiza hosi loron 9 fulan-maiu to’o loron 22 fulan-novembru tinan 2026.

   Ba leten