Timor-Leste partisipa iha Konferénsia Altu Nivel Datoluk Forum Asaun Globál ba Dezenvolvimentu Hamutuk iha Pekín

Ter. 28 abril 2026, 14:50h
681197543_831687713316982_1032472484999947796_n

Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntus Ekonómikus, Francisco Kalbuadi Lay, reprezenta Governu Timor-Leste iha Konferénsia Altu Nivel Datoluk Forum Asaun Globál ba Dezenvolvimentu Hamutuk iha Pekín, ne’ebé hala’o iha loron 21 no 22 fulan-abríl tinan 2026, iha Pekín, Repúblika Populár Xina. 680478789_831689876650099_2593974040076328101_n 680437643_831687846650302_1485754007917179115_n 678366574_831689099983510_915370388580104861_n 679209549_831688053316948_8679083293272329896_n

Konferénsia ne’e organiza hosi Ajénsia Kooperasaun Internasionál ba Dezenvolvimentu Xina (CIDCA) ho tema “Orientadu ba Asaun: Harii Komunidade Dezenvolvimentu Globál ida ba Hotu-hotu” no halibur partisipante 600 resin hosi nasaun no entidade oioin, inklui responsavel governamentál, reprezentante organizasaun internasionál no espesialista sira. Sorumutu ne’e analiza progresu husi Inisiativa Dezenvolvimentu Globál (GDI) no ko’alia kona-ba dalan atu hametin kooperasaun internasionál ba implementasaun Ajenda Nasoins Unidas nian ba tinan 2030.

Iha nia diskursu, Vise-Primeiru-Ministru subliña kompromisu Timor-Leste nian ba kooperasaun internasionál no dezenvolvimentu sustentável, hodi hateten katak "Forum ida-ne’e reflete ita-nia kompromisu hamutuk hodi promove Inisiativa Dezenvolvimentu Globál no aselera progresu ba Ajenda 2030 liuhosi kooperasaun prátika, parserias no asaun koletiva".

Governante ne’e mós destaka “transformasaun Xina nian iha dékada hirak ikus ne’e”, ne’ebé “iha impaktu signifikativu la’ós de’it iha nivel nasionál, maibé mós iha nivel globál, hodi kontribui ba kreximentu ekonómiku, avansu teknolójiku no kooperasaun ba dezenvolvimentu”, no hatutan tan katak “ba Timor-Leste, Xina kontinua sai parseiru ida ne’ebé importante tebes iha ami-nia jornada dezenvolvimentu nian”.

Vise-Primeiru-Ministru afirma katak “progresu globál presiza esforsu koletivu. Presiza nasaun sira atu serbisu hamutuk, apoia malu no harii parseria bazeia ba respeitu mútuu no benefísiu hamutuk”.

"Ami fiar metin katak hodi serbisu hamutuk, ita bele harii futuru ida ne'ebé di'ak liu, inkluzivu liu, reziliente  no prósperu liu ba ema hotu", nia konklui.

Durante konferénsia ne’e, partisipante sira fahe esperiénsia no analiza estratéjia hodi hasoru dezafius hanesan moris-kiak, mudansa klimátika no dezigualdade. Aprezenta mós lista ida kona-ba medidas prioritárias nu'udar parte ida hosi planu asaun ida ba futuru, ne'ebé foka ba área sira hanesan seguransa alimentár, ekonomia dijitál no dezenvolvimentu sustentável.

Eventu ne’e hetan partisipasaun hosi xefe Estadu no xefe Governu sira, ministrus no altu responsavel internasionál sira, inklui Ministru Negósius Estranjeirus Xina, Wang Yi, no Prezidente Ajénsia Kooperasaun Internasionál ba Dezenvolvimentu Xina nian, Chen Xiaodong. Durante konferénsia ne’e, Vise-Primeiru-Ministru akompaña hosi Embaixadór Timor-Leste ba Repúblika Populár Xina, Loro Horta.

   Ba leten