Programa Aselerasaun FLBA hahú formasaun kona-ba dezenvolvimentu umanu iha kontestu ASEAN
Programa Aselerasaun edisaun datoluk Futuru Lider Ba ASEAN (FLBA) nian hahú iha loron 21 fulan-abril tinan 2026, iha Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Dili, no halibur partisipante 120 iha formasaun intensiva ida durante loron tolu ne’ebé foka ba dezenvolvimentu umanu iha kontestu ASEAN no mós reforsu kompriensaun ba prioridades Timor-Leste nian hanesan Estadu-Membru plenu ba organizasaun rejionál ne’e.

Iha loron dahuluk, partisipantes partisipa iha sesaun plenária no workshop temátiku sira ne’ebé ho objetivu atu hametin kompeténsias lideransa no mós komprende arkitetura institusionál ASEAN no ninia ajenda dezenvolvimentu nian. Sesaun sira ne’e lidera husi Professor Oliver Crocco, espesialista internasionál iha lideransa no dezenvolvimentu rekursus umanus, iha ligasaun ho Louisiana State University no Universidade Chulalongkorn.
Iha loron rua tuirmai, programa ne’e sei aborda tema sira ne’ebé relasiona ho sustentabilidade no kreximentu ekonómiku ne’ebé responsavel iha kontestu ASEAN. Sesaun sira ne’e sei konta ho partisipasaun husi Anjulie A. Razak, espesialista iha sustentabilidade no governasaun klimátika, David Freedman, reprezentante hosi Grupu Banku Mundiál iha Timor-Leste, no mós Maria Esperanza F. Alconcel, espesialista iha polítika komersiál internasionál ho esperiénsia iha integrasaun ekonómika ASEAN.
Programa Aselerasaun ne’e nu’udar parte hosi edisaun datoluk FLBA nian, inisiativa formasaun ho durasaun fulan 12, ne’ebé promove husi Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, tutela iha lideransa Ministru Bendito dos Santos Freitas no koordena hosi Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Rangel. Inisiativa ne’e ho objetivu atu prepara joven profisionál timoroan sira hodi partisipa ho ativu iha estrutura no prosesu ASEAN no mós kontribui ba reforsu kapasidade nasionál iha ámbitu integrasaun rejionál.
Dezde ninia lansamentu iha tinan 2024, programa FLBA kapasita ona joven lider husi setór no munisípiu oin-oin, no mós aliña ho kompromisu Governu nian atu dezenvolve rekursus umanus ne’ebé kualifikadu hodi apoia integrasaun Timor-Leste iha ASEAN no preparasaun ba Prezidénsia organizasaun ne’e iha tinan 2029.
Programa Aselerasaun ne’e hala’o to’o loron 23 fulan-abril, iha Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun.






































