Ministru Negósius Estranjeirus partisipa iha Sesaun ba da-82 Komisaun Ekonómiku no Sosiál Nasoins Unidas nian ba Ázia no Pasífiku
Iha loron 20 fulan-abríl tinan 2026, Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas partisipa iha abertura ba Sesaun ba dala 82 Komisaun Ekonómika no Sosiál Nasoins Unidas nian ba Ázia no Pasífiku (ESCAP), ne’ebé hala’o to’o loron 24 fulan-abríl, iha Sentru Konferénsia Nasoins Unidas nian, iha Bankoke, Tailándia.

Sesaun ne’ebé organiza hamutuk hosi Repúblika Azerbaijaun no Reinu Tailándia no mós prezide hosi Ministru Negósius Estranjeirus Azerbaijaun nian, halibur xefe Governu sira, ministrus, responsavel importante sira no reprezentantes hosi nasaun oioin iha rejiaun Ázia-Pasífiku, ho objetivu atu debate dezafiu no oportunidade ba futuru ida ne’ebé sustentável.
Ho tema "La bele husik ema ida iha kotuk: promove sosiedade ida ba idade hotu-hotu iha Ázia no Pasífiku", debate ne’e foka ba kestaun sira ne’ebé relasiona ho dinámika demográfika, empregu dignu, envellesimentu populasaun ho forma saudavel (populasaun ne’ebé katuas no ferik ba beibeik ho saúde di’ak), kapasitasaun ekonómika ba feto sira, futuru kuidadu nian, no inkluzaun sosiál.
Iha sesaun ho tema "Oportunidade no solusaun sira ba futuru ida ne’ebé sustentável", Ministru Bendito dos Santos Freitas reafirma Timor-Leste nia kompromisu atu harii dezenvolvimentu ida ne’ebé sustentável, inkluzivu, no reziliente. Iha ninia intervensaun, nia destaka kona-ba dupla vulnerabilidade nasaun nian nu’udar Nasaun Illa Ki’ik ne’ebé iha hela Dezenvolvimentu (SIDS, akrónimu iha Inglés) no País Menus Dezenvolvidu (LDC, sigla iha lian Ingles), hodi subliña nesesidade atu hametin kooperasaun rejionál, hadi'a asesu ba finansiamentu klimátiku no dezenvolvimentu, promove transformasaun dijitál, no mós kontinua investe iha juventude no kapitál umanu.
Xefe diplomasia nasionál mós hateten katak Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN no prezidénsia ba Grupu Nasaun Menus Dezenvolvidu sira kona-ba Mudansa Klimátika ba períodu 2026–2027 reflete kompromisu nasionál ba solidariedade rejionál, asaun klimátika, no konkretizasaun ba Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável.
Partisipasaun ida-ne'e halo parte iha vizita serbisu lubuk ida ne'ebé hahú iha loron 18 fulan-abríl tinan 2026, ne’ebé inklui dezlokasaun ba Tailándia, Brunei Darussalam, no Filipinas, ho objetivu atu akompaña ajenda diplomátika Governu nian no partisipa iha enkontru multilaterál sira.
Hafoin sorumutu ESCAP nian, iha loron 27 no 28 fulan-abríl, Ministru partisipa fali iha Sorumutu Ministeriál ASEAN-Uniaun Europeia ba dala 25 iha Bandar Seri Begawan, Brunei Darussalam, iha ámbitu hosi parseria estratéjika entre rejiaun rua ne’e. Hosi loron 3 to’o 5 fulan-maiu, nia akompaña Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, iha vizita ofisiál ida ba Brunei Darussalam no, hosi loron 7 to’o 9 fulan-maiu, halo parte iha delegasaun nasionál iha Simeira ASEAN ba dala 48, ne’ebé hala’o iha Cebu, Filipinas.






































