Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun hala’o vizita institusionál lubuk ida iha Indonézia hodi hametin polítika sosiál

Ter. 21 abril 2026, 10:18h
672688107_122202377582382272_838013953536260505_n

Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Verónica das Dores, hala’o vizita institusionál lubuk ida iha Indonézia husi loron 10 to’o 16 fulan-abríl tinan 2026, hanesan parte ida hosi viajen ida ne’ebé inklui asinatura ba akordu kooperasaun ida ho Nuansa Global iha Yogyakarta, ho objetivu atu reforsa kompeténsia téknika rekursus umanus Ministériu nian.  672186324_122202441440382272_8606644163260686147_n 670877390_122201623268382272_4540428419108617396_n 669762287_122201633894382272_2337692296188352511_n 670914252_122201735126382272_3301993071701598006_n 670797562_122201922710382272_6600064344531623215_n (1) 671978810_122202108500382272_2464178080851850751_n 672683107_122202128792382272_4861177271145106968_n 672674704_122202128600382272_5185817222682333583_n 672681295_122202346268382272_3512049609235580219_n 672677195_122202346226382272_6411873286416306479_n 672028140_122202352634382272_3550735161792172707_n 672682199_122202352586382272_4152492288871976958_n 672683365_122202377624382272_7637873074158790377_n

Aleinde serimónia asinatura ba akordu ne'ebé temi ona, vizita ne'e fó mós oportunidade atu haree direita modelu intervensaun sosiál oioin, ne'ebé foka ba protesaun grupu vulneravel sira, reabilitasaun, no inkluzaun sosiál.

Iha loron 14 fulan-abríl, Ministra Verónica das Dores vizita Sentru Servisus Sosiais Tresna Werdha Abiyoso iha Yogyakarta, iha-ne’ebé nia observa servisus ne’ebé fornese ba ferik-katuas sira, inklui modelu kona-ba akollimentu, akompañamentu no promosaun moris-di’ak. Durante vizita ne’e, nia halo interasaun ho utilizadór no téknikus, hodi destaka importánsia atu hametin resposta sosiál ne'ebé dirije ba ferik-katuas sira ho dignidade.

Iha loron hanesan, nia dezloka ba Sentru Reabilitasaun YAKKUM, iha ne'ebé nia haree programa apoiu ba ema ho defisiénsia, inklui servisu fizioterapia, reabilitasaun, no reintegrasaun sosiál. Ministra subliña ninia interese atu adapta prátika di’ak sira ne’ebé observa ona ba realidade Timor-Leste nian, ho objetivu atu dezenvolve servisu inkluzivu.

Iha loron 15 fulan-abríl, ajenda ne’e inklui vizita ba Sentru Reabilitasaun Narkoba Swasta Nawacita no Ospitál Saúde Mentál Grhasia Diskes, rua ne'e iha Yogyakarta. Sorumutu hirak-ne'e, Ministra observa programa tratamentu no reabilitasaun ba ema  ho dependénsia substánsias no problema saúde mentál, hodi ko’alia  ho ekipa téknika sira kona-ba dezafiu ne'ebé relasiona ho sustentabilidade servisu, rekursu umanu, no reintegrasaun sosiál. Durante vizita, nia destaka importánsia hosi abordajen ida ne’ebé integrada no umanizada iha tratamentu no akompañamentu ba utilizadór sira.

Iha loron 16 fulan-abríl, Ministra vizita Diresaun Fortalesimentu Jestaun Komunitária ba Protesaun no Kontrolu Feto no Labarik, iha Yogyakarta, iha ne’ebé diskute kona-ba programa sira atu promove direitu feto nian no protesaun ba labarik. Sorumutu ne'e permite troka esperiénsia no mós identifikasaun área kooperasaun sira atu dezenvolve polítika sosiál ne'ebé inkluziva no sustentável liu.

Iha loron ne’ebé hanesan, nia partisipa iha jantár konfraternizasaun  ida ho reprezentante sira husi Nuansa Global, ne’ebé inklui entrega sertifikadu ba partisipante sira iha programa formasaun. Inisiativa ne'e kontribui ba konsolidasaun kooperasaun institusionál no hametin lasus entre entidade rua ne'e.

Iha inísiu vizita iha Jakarta, Ministra hasoru malu ho Embaixadora Misaun Permanente Timor-Leste nian ba ASEAN, Elisa Maria da Silva, no ho Embaixadór Timor-Leste ba Indonézia, Roberto Sarmento de Oliveira Soares. Sorumutu sira ne’e ko’alia kona-ba asuntu hirak ne’ebé relasiona ho partisipasaun Timor-Leste iha Komunidade Sosiokulturál ASEAN no mós koordenasaun institusionál iha área sosiál. Ministra  sai mós sasin ba serimónia asinatura termu entrega no resesaun sasán sira ne’ebé destinadu ba funsionamentu Misaun Permanente iha ASEAN.

Atividade lubuk ida-ne’e reforsa koñesimentu kona-ba modelu prestasaun servisu sosiál oioin no kontribui ba identifikasaun prátika di’ak sira ne’ebé bele apoia dezenvolvimentu polítika públika iha Timor-Leste, ne’ebé foka ba inkluzaun sosiál, protesaun ba grupu vulneravel no hadi’a kualidade servisu sira ne’ebé fornese ba populasaun.

   Ba leten